Izložba “Margret - tajni dnevnici” prošle je godine obišla nekoliko međunarodnih galerija, od Innsbrucka do New Yorka. Temeljila se na fotografijama slučajno pronađenima u jednoj aktovci u napuštenom stanu u Berlinu, a na kojima je njezin šef, s vrlo dobrim okom za detalje, snimao svoju ljubavnicu Margret u svakodnevnici 60-ih godina 20. stoljeća. Izlaganjem su fotografije snimljene u intimnom okruženju poprimile jedan drugi kontekst.
Riječ je o radikalnom primjeru, no pitanjem koje su granice između dokumentarne i umjetničke fotografije, akta i portreta (kada je npr. akt sniman u pejzažu), i koliko su ove klasične podjele uopće nužne, bavi povjesničar umjetnosti Želimir Koščević u novoj knjizi “Teme i motivi hrvatske fotografije” u izdanju MeandarMedije.
Koš...
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....