Hrvatsko društvo pisaca od jeseni će redovito poznate hrvatske pisce dovoditi na Baniju, u Petrinju i Glinu, u područne škole i na druge adrese ne bi li tamošnje stanovnike potaknuli na čitanje, ali i na pisanje.
Tako će se na tom području u sklopu projekta Gledam, čitam, pišem po prvi puta održavati radionice pisanja. Cilj projekta je, osim ohrabrivanja i poticanja ljudi na čitanje, dovesti sadržaj i aktivnosti koje se inače ne događaju na tim područjima.
“Hrvatsko društvo pisaca se vrlo brzo nakon potresa, a uz pomoć Ministarstva kulture i medija, uključilo u aktivnosti na Baniji. U okviru projekta „Pisci na Baniji“ održano je niz tribina u Glini, Petrinji, Sisku, Hrvatskoj Kostajnici i Hrvatskoj Dubici, i u okviru tog projekta dvadeset i četiri spisateljice i pisca posjetili u knjižnice i škole održavši čitanja i tribine. Projekt „Gledam, čitam, pišem“ nastavak je naših aktivnosti na Baniji, s tom razlikom što se neće raditi samo o tribinama, nego su ključna stvar radionice čitanja. Katarina Luketić i Kruno Lokotar popratit će čitav projekt na portalu Kritika h,d,p.”, kaže Zoran Ferić, predsjednik Hrvatskog društva pisaca.
Projekt podržavaju i mnogi izdavači, Srpsko narodno vijeće, inicijativa Ljudi za ljude, Gradska knjižnica i čitaonica Petrinja, te nadolazeći Festival svjetske književnosti pa će polaznici radionice imati priliku upoznati na književnoj kavi jednog od poznatih pisaca koje Fraktura dovodi u Hrvatsku.
“Ovim projektom želimo omogućiti ljudima i djeci koja su ostala lakše nošenje s traumom, kulturni sadržaj u gradovima koji su već i prije razornog potresa bili uvelike zaboravljeni. Samo čitanje i pisanje može biti i način na koji se nosimo s traumom, a i društvena je odgovornost omogućiti sadržaj za ljude na tom području koje se već sada ponovno zaboravlja. Čitanje na moćan alat, prijatelj za zauvijek”, kaže Monika Herceg, voditeljica projekta.
Projekt započinje u srijedu, 1. rujna kad će grupa polaznika radionica za sve uzraste imati prvu radionicu pisanja proze sa Zoranom Ferićem. Nakon prve radionice u 20 sati će na rukometnom igralištu Petrinja biti tribina Ma tko još čita na kojoj će književnici Zoran Ferić, Nora Verde, Ena Katarina Haler i Sven Popović razgovarati s Majom Sever o čitanju i zašto je ono danas možda i bitnije nego prije.
Ravnatelj Knjižnice i čitaonice Petrinja Ante Mrgan drži da ovakvi projekti zaista mogu pomoći podizanju kulture u zajednici: “Osim već poznatih fizioloških, kognitivnih, socijalnih i inih učinaka čitanja na čovjeka, čitanje u današnjim (stresnim) vremenima donosi blagotvorni odmak od stvarnosti i odmor od svakodnevice. Nažalost ili nasreću u Petrinji je nakon katastrofalnog potresa čitanje možda više nego ikad prije važno upravo zbog maloprije navedenog. Neka istraživanja pokazuju da oni koji čitaju tri i pol sata tjedno žive dvije godine duže nego oni koji ne čitaju. Možemo se našaliti i reći da ćemo ako čitamo i dulje živimo moći dočekati obnovu našeg razrušenog grada ili recimo izgradnju nove knjižnice u Petrinji. Koliko je čitanje važno pokazuju i naši sugrađani koji su jedva dočekali da otvorimo knjižnicu u kontejneru. Njihovi upiti o otvorenju knjižnice bili su gotovo svakodnevni čim su saznali da smo uspjeli spasiti knjižnu građu i da ćemo otvoriti knjižnicu u kontejneru. Kulturni sadržaji koje pokušavamo ostvariti u današnjoj Petrinji bitni su iz istih razloga kao i čitanje. Kulturna događanja homogeniziraju zajednicu, dovode do druženja, ostvaruju se novi kontakti, razmjenjuju ideje, potiču na akcije. Ljudi se nakon kulturnih manifestacija osjećaju bolje, zadovoljnije, veselije i takvih trenutaka se rado sjećaju. Iako u ovim za Petrinjce teškim vremenima i netko mogao kazati da nam kultura ne treba, da nam trebaju kuće u kojima ćemo živjeti, a tek onda imati kulturnu nadgradnju. Međutim ljudi s takvim stavovima zaboravljaju da je tijelo bez duše tek beživotna ljuštura. Zato nam kultura treba koliko god bila teška materijalna situacija oko nas.”
Projekt će se nastaviti kroz naredne mjesece s maturantima Srednje škole Petrinja, učenicima iz osnovnih škola u Jabukovcu i Gorama, te u Glini u Stem centru. Radionice će voditi, osim Zorana Ferića, i Olja Savičević Ivančević, Luiza Bouharaoua, Jagna Pogačnik, Miroslav Mićanović i Monika Herceg.
“Baniji ne trebaju samo kontejneri, humanitarna pomoć i ponegdje struje. Naši sugrađani koji tamo žive trebaju život. onaj običan, pravi, normalan život. Trebaju priče, smije, tračeve, ples, knjigu i poneku rasprodaju dobre robe. Sve ono što i nas veseli. Zato je bitno. Tamo ne žive ljudi kojima će možda dobro doći naš stari kaput, tamo žive ljudi koji pišu prekrasne pjesme i glasno se smiju, zato je bitno da se ovakve stvari rade na Baniji.”, ističe Maja Sever koja je već dugo angažirana na području Banije u sklopu inicijative Ljudi za ljude.
O tome govori i Zoran Ferić: “Izabrali smo Baniju zato što smatramo da književnost i kultura nisu samo nadgradnja, ono što dolazi nakon što su zadovoljene osnovne potrebe, nego smo uvjerenja da i kultura spada u te osnovne potrebe. Književnost nije samo zabavna knjiga na plaži, kao što se u vrijeme godišnjih odmora često piše po novinama i portalima, književnost je ono što može zagristi u ono najintimnije čovjekovo, u strahove, u beznađe, u osjećaj napuštenosti, u odustajanje od života, ali nam može pokazati i radost i smisao tog života.
Radionice čitanja i pisanja tu višestruko mogu pomoći. One ne postoje zato da proizvode pisce, nego u prvom redu da preko iskustva vlastitog pisanja stvaraju čitatelje, da potiču kreativnost, književnu pismenost i sposobnost zamjećivanja fenomena s kojima se svakodnevno susrećemo.”
Osim predviđenih radionica, u sklopu samog projekta portal Hrvatskog društva pisaca, Kritika h,d,p objavit će i niz članaka i video sadržaja koji će kreirati Marija Dejanović i Miroslav Kirin vezanih za školstvo i kulturu na području pogođenim potresom orijentirajući se najviše na izazove s kojima se susreću radnici u školstvu i kulturi usred novonastale situacije.
Na portalu Kritika h,d,p će se redovito objavljivati i novosti vezane uz sam projekt.
“Čitanje i pisanje, a oni su uvijek nerazdvojni, omogućuje bolji uvid u vlastito svijet koji nas okružuje, ali nam daje i mogućnost da spoznamo i otvorimo se novim, radikalno drugačijim načinima života i drugim svjetovima. Posebno je to važno na mjestima i zajednicama koje su izolirane, geografski ili društveno, te na ovaj ili onaj način napuštene ili prepuštene same sebi. “, kaže Luiza Bouharaoua, spisateljice i aktivistkinja.
Projekt je nastao u sklopu natječaja razvoja čitateljske publike Ministarstva kulture i medija u Godini čitanja i provodi se uz njihovu financijsku podršku.
Izdavači koji podupiru projekt donacijama knjiga za polaznike u ovom trenutku su Fraktura, MeandarMedia, Sandorf, OceanMore, Profil, Jesenski i Turk i VBZ.