Špilja Vindija vremenski je prozor u daleku prošlost, ali i priča o o prošlosti naše vrste i naših izumrlih srodnika neandertalaca, rekao je akademik Goran Durn, tajnik Razreda za prirodne znanosti HAZU, na predstavljanju knjige „Vindija Cave – A Late Neandertal Site in Northern Croatia” autora Freda H Smitha, Ivora Karavanića, Ivora Jankovića, Jadranke Mauch Lenardić i Siniše Radovića.
Knjiga, koju je objavio FF Press, izdavačka služba Filozofskog fakulteta u Zagrebu, znanstvena je monografija špilje Vindija, jednog od najpoznatijih svjetskih nalazišta neandertalaca.
Oko 52 m duga i 25 m široka špilja Vindija nalazi se u klancu Velika Sutinska, kraj sela Donja Voća u Hrvatskom zagorju. Prva sistematska iskapanja u Vindiji u prvoj polovici 20. stoljeća vodio je arheolog Stjepan Vuković, a od 1974. do 1987. godine istraživanja je vodio akademik Mirko Malez. Tijekom Malezovih istraživanja prikupljeni su brojni kameni i koštani artefakti, ostaci životinja te iznimno vrijedna zbirka od najmanje 85 fosilnih ostataka neandertalaca – druga po opsegu u Hrvatskoj, odmah nakon svjetski poznate Krapine.
Zbirka vindijskih neandertalaca, koja se čuva u Zavodu za paleontologiju i geologiju kvartara HAZU, prije petnaestak godina zainteresirala je švedskog antropologa i genetičara Svante Pääboa iz Instituta Maxa Plancka za evolucijsku antropologiju u Leipzigu. Na osnovi oko 38.000 godina starih fosilnih ostataka iz Vindije, Pääbov tim 2010. godine sekvencirao je neandertalski genom. Pääbo i njegovi suradnici, među kojima i hrvatski znanstvenici Petra Korlević, Mateja Hajdinjak i Tomislav Maričić, objavili su 2017. godine novu studiju zasnovanu na sekvenciranju genoma iz uzorka kosti neandertalke nazvane 33.19, koja je prije 52.000 godina živjela u Vindiji. Ta je studija pokazala da, među ostalim, Europljani nose i do 2,6 posto neandertalskog DNK. Prije tri godine Svante Pääbo nagrađen je Nobelovom nagradom za medicinu za svoja "otkrića koja se odnose na genome izumrlih hominina i humanu evoluciju”. Tako su špilja Vindija i neandertalci koji su živjeli u njoj prije oko 45.000 godina, kada su prvi pripadnici vrste Homo sapiens već došli u Europu, utkana u Pääbovu Nobelovu nagradu.
Monografija „Vindija Cave” nudi dragocjen uvid u ponašanje, kulturu i moguće interakcije neandertalaca s ranim modernim ljudima, u kontekstu njihove paleoekološke stvarnosti. Bogato ilustrirana crtežima, fotografijama i tablicama, knjiga okuplja vrhunske stručnjake iz različitih disciplina, paleoantropologije, arheologije, arheozoologije i paleontologije, tepredstavlja nezaobilazan doprinos razumijevanju prijelaza između srednjeg i gornjeg paleolitika. Na predstavljanju knjige govorili su i njezini autori Ivor Karavanić, Ivor Janković, Jadranka Mauch Lenardić i Siniša Radović dok se slavni američki antropolog Fred H. Smith, koji je velikim dijelom i financirao izdavanje knjige, objavio putem video poruke.
Nedavno smo pisali i o skorom novom izgledu Interpretacijskog centra špilje.
Pisali smo i o povijesti otkrića špilje.
Komentari
0