‘U školu se upisuju djeca koja ne znaju što je knjiga.To nije manjkavost intelekta nego neurološka promjena‘

Pad broja čitatelja mnogo je veći problem za industriju izdavaštva od umjetne inteligencije, upozorila je izvršna direktorica nakladničke kuće Pan Macmillian Joanna Prior na prošlotjednom Londonskom sajmu knjiga. „Umjetna inteligencija promijenit će način našega rada. No kriza čitanja dovodi u pitanje hoćemo li uopće imati što raditi“, istaknula je Prior koja je ujedno i predsjednica National Literacy Trusta, dobrotvorne organizacije koja surađuje sa školama i zajednicama kako bi povećala pismenost kod djece.

Joanna Prior sudjelovala je na AI Summitu održanom u veljači u San Fransiscu i sa skupa se vratila uvjerena kako smo „opsjednuti sposobnošću strojeva da pišu dok istodobno ignoriramo pad naše sposobnosti da čitamo“. Tek jedno od troje djece u Ujedinjenom Kraljevstvu uživa u čitanju u slobodno vrijeme, a polovica odraslih u UK-u prestala je redovito čitati. Svakodnevno čitanje s djecom u dobi do pet godina palo je za 25 posto od 2019. godine.

„U školu se upisuju djeca koja uopće ne znaju što je knjiga, a kamoli kako listati stranice“, prenio je Publishers Weekly njezin govor na Londonskom sajmu.

Problem je podjednako neurološki i kulturološki, dodala je Prior. Citirala je profesora s Oxforda Jonathana Batea koji kaže da su studenti nekad čitali tri knjige tjedno, a danas im je izazov da dovrše čitanje jedne knjige u tri mjeseca.

„To nije manjkavost intelekta nego neurološka promjena. Svjedočimo generaciji koja je navikla skrolati preko stranice“, pojasnila je.

Londonski sajam knjiga

Backgrid/backgrid Uk/profimedia/Backgrid/backgrid Uk/profimedia

U svijetu kojim vlada deep fake i sadržaj koji je proizvela umjetna inteligencija, čitanje s razumijevanjem je „naša jedina kolektivna obrana“. Koordinirani globalni porast zabrane knjiga pokazuje pak da je ograničavanje mišljenja namjerna strategija; čitanje i pismenost alati su prvog izbora kako bi djeca ostala sigurna u digitalnom okruženju. „Jedina zaštita protiv toga je neovisan um“, naglasila je.

Izdavačka industrija stoga mora promijeniti svoj stav prema tehnologiji. „Knjige moraju postati dostupne, hitne i društveno relevantne kao notifikacije koje nam zvone na mobitelima. AI ne bismo trebali koristiti samo za smanjenje troškova ili ubrzavanje radnih procesa. Trebali bismo iskoristiti njegovu veličinu i moć za pokretanje rasta – identificiranjem onoga u vezi čega su ljudi već strastveni možemo isplanirati put ka čitanju duljih formi“, pojasnila je.

Postoje već znakovi da se industrija može uspješno nadmetati s umjetnom inteligencijom – to dokazuje popularnost novoga žanra, romantasyja (romani koji kombiniraju romansu i fantastiku), potom grafičkih romana, multicast audio produkcija i knjiga koje su uspjele doći do šire publike. No za to izdavači, naglasila je, moraju prestati tretirati knjigu kao kulturni objekt na pijedestalu.