U 82. godini

Umro filozof, knjižničar i bivši ravnatelj Nacionalne i sveučilišne knjižnice Josip Stipanov

U NSK-u je radio od 1972. a na mjestu glavnog ravnatelja bio je od 2002. do 2007. godine
 Milivoj Keber/Cropix
Njegove najpoznatije knjige su ‘Knjižnice i društvo - od potrebe do mogućnosti‘ te ‘Povijest knjižnica i knjižničarstva u Hrvatskoj‘

Filozof, knjižničar i bivši ravnatelj NSK dr. sc. Josip Stipanov umro je u Zagrebu u 82. godini, izvijestio je u ponedjeljak NSK istaknuvši kako je Stipanov bio veliki čovjek čije će ime zauvijek biti zapisano u povijesti NSK te hrvatske i međunarodne knjižničarske zajednice.

Josip Stipanov rođen je 18. studenoga 1939. u mjestu Soline na Dugome otoku. Osnovnu školu pohađao je u rodnome mjestu, a klasičnu nadbiskupsku gimnaziju i studij teologije u Zadru. Na Gregorijani u Rimu studirao je filozofiju koju je 1971. završio doktoratom. Nekoliko godina radio je kao profesor u Klasičnoj nadbiskupskoj gimnaziji te na Višem bogoslovnom učilištu u Zadru. U NSK u Zagrebu zaposlio se 1972. i ponajprije se bavio hrvatskom retrospektivnom bibliografijom. Od 1975. do kraja 80-ih godina prošloga stoljeća bio je voditelj Službe za razvoj i unaprjeđenje knjižničarstva, zatim do 1997. zamjenik ravnatelja Knjižnice te od 1998. vršitelj dužnosti upravitelja NSK. Glavni ravnatelj postao je 2002. i na tome je mjestu ostao do veljače 2007., kada je otišao u mirovinu.

Kako je istaknuto, Stipanov je 20 godina sudjelovao u izgradnji nove zgrade Knjižnice te je s radošću 1995. dočekao njezino otvorenje, a zauzimalo se i za učlanjenje NSK u Zagrebu u mrežu Europskih knjižnica, što je 2005. i ostvario.
Zahvaljujući Josipu Stipanovu, u NSK u Zagrebu počela je produktivnija uporaba suvremene informacijske i telekomunikacijske tehnologije, novih medija kao i uporaba Knjižnice na daljinu. Knjižnica je tako izravno i neizravno pridonijela razvoju i drugih hrvatskih knjižnica te njihovu povezivanju u funkcionalni knjižnični sustav.

Josip Stipanov objavio je više od 50 znanstvenih i stručnih radova, studija i članaka, uglavnom u hrvatskoj, te nešto manje u inozemnoj strukovnoj periodici. Za svoj rad dobio je niz priznanja i nagrada, od kojih treba izdvojiti Kukuljevićevu povelju i odlikovanje Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića.

Kao dokaz toga koliko su mu knjižnice bile bitne, navedne su njegove dvije najpoznatije knjige - "Knjižnice i društvo - od potrebe do mogućnosti" te "Povijest knjižnica i knjižničarstva u Hrvatskoj", a obje knjige objavila je Školska knjiga. 
U prvoj knjizi Stipanoj je prikazao sociološki, komunikološki i kulturološki aspekt nastanka knjižnica, od Mezopotamije do digitalnoga doba, te njihovu ulogu u budućnosti, a svrha knjige bila je prikazati kako je društvo utjecalo na nastanak, djelovanje i razvoj knjižnica. 

Druga knjiga donosi pak prikaz razvoja knjižnica i knjižničarstva u Hrvatskoj preko različitoga društveno-povijesnog konteksta određenog razdoblja. Postala je omiljeno štivo studenata bibliotekarstva te svih onih koje zanimaju knjige, knjižnice te njihov razvoj tijekom povijesti.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
01. ožujak 2021 21:05