Umro je pisac i strip autor Tihomir Mraović. Promociju svoje posljednje knjige nije uspio dočekati

Preminuo je autor Tihomir Mraović. Povodom njegove smrti posvetu u objavi na Facebooku objavio je novinar i urednik Veljko Krulčić. Njegovu objavu prenosimo u cijelosti.

"TIHOMIRE, ZBOGOM...

Tihomira sam prije više od četiri desetljeća upoznao na stepenicama, možda su to ipak bili hodnici u Lepušicevoj, u pauzama između predavanja. Jednu generaciju je bio stariji od mene, studirao je političke nauke, ja novinarstvo. Bio je samozatajan, skroman, skoro pa ‘neprimjetan‘. Prvi mi se približio - kao studentu koji je pisao o stripu u ozbiljnim i tiražnim novinama (Danasu, Startu, Vjesniku + omladinski tisak).

Odmah mi je bilo jasno ne samo da voli strip, nego da ga i dobro poznaje. I želio se, kao autor, uključiti u strip - zajednicu, što mi je dao na znanje.

Idoli su mu tada bili Mirko Ilić i Igor Kordej, nekoliko puta ih je posjetio - zajedno sa Stjepanom Micakom - u njihovim ateljeima, tj. stanovima.

Ohrabren i njihovom podrškom, počeo je pisati scenarije, nuditi ih crtačima, bio je prisutan na vinkovačkom salonu, pokrenuo je jedan od prvih strip-fanzina na ovim prostorima ‘Madcap‘ - što ce u našem stoljeću biti tema njegove prve strip - monografije.

Ove 2026. trebala se navršiti pola stoljeća njegova književna rada, koji je trebao "proslaviti" knjigom na kojoj je dugo radio - ‘U potrazi za izgubljenim identitetom‘.

Knjiga će biti objavljena, biti će to Tihomirovo testamentarno djelo.

Od studentskih dana do danas su prohujale godine i godine, meni osobno bilo mi je zadovoljstvo izdavati njegove knjige.

Prva među njima je bio strip-album ‘Veliki pothvat‘, on - scenarist, crtač - Žarko Beker.

Na polju devete umjetnosti posljednja je bila knjiga - studija "Počelo je u Zagrebu..." (na temu povijesti europskog vestern stripa).

Između toga, album s Nenadom Barinićem.

Za prijevod te knjige na francuski jezik zanimanje je pokazao jedan francuski nakladnik, nedavno me je obavijestio.

Pokrenuo je Biblioteku općine Križ, kao ‘lokal patriot‘. U istom promišljanju u nekoliko njegovih romana junakinja je znamenita operska primadona Milka Trnina, koja isto potječe iz Križa.

Nije se koristio društvenim mrežama.

Pisao je tekstove za radio, scenarije za film i za televiziju. Ukratko, svestrani i radišni stvaratelj. Mada, često nije nailazio na razumijevanje i na institucionalnu podršku...

Tihomir je bio dobar čovjek, na kojeg si se mogao osloniti, elementarno pošten i vrijedan, pa sam ga kao suradnika angažirao i na nekim našim drugim projektima, u različitim ulogama.

Prije četvrt stoljeća napustio je posao profesora engleskog jezika, da bi se mogao u cijelosti posvetiti umjetničkom radu. Svaka mu čast na hrabrosti!

Radovao se rujnu, kada je trebao napuniti 65 godina... i postati umirovljenik, te imati stalan prihod, koliko god penzija bila skromna.

Radovao se novim knjigama i projektima na kojima je radio ili ih je planirao raditi.

Bio je ponosan na svoje nećakinje, koje u Londonu grade život i karijere, kada već to u Hrvatskoj nisu mogle.

Radovao se šetnjama s kućnom ljubimicom Abi.

Kao ‘suradnik iz sjene‘ dao je popriličan doprinos rekapitulističkim projektima Kordeja, Ilica i Devlica.

Nedavno je posjetio s lokalnom kazalisnom grupom Postojnu i Ljubljanu, vratio se oduševljen.

Tihomire, zbogom... i hvala ti na svemu.

Fotografija koja prati ovu tužnu objavu snimljena je u jednoj londonskoj knjižari, izmedu Božića i Nove godine. Jednom svom pratitelju iz Engleske donirao je Tihomir svoju knjigu ‘Majstor Omega osvaja svijet‘ u kojoj su glavni likovi domaći strip-junaci".

Tihomir Mraović rođen je u Karlovcu 1961. godine. Prozu je objavljivao u: Poletu, Studentskom listu, Večernjem listu, Vjesniku, Glasu Slavonije, Modroj lasti, Vikendu, Rivalu, Plimi, Quorumu, Novoj Istri, Monolithu, Tvrđi, Alephu, Republici, Zarezu. Uredio i priredio za tisak zbornike književnih tekstova: Umjetnost hodanja (1989.), Katalog snova (1990.), Jednostavne vizije (1991.), Muzej imaginacije (1993.), Zemlja vječnosti (1994.). Bio je dugogodišnji predsjednik Književnog kluba Ivanićgrad. Kao scenarist, redatelj i glumac krajem osamdesetih godina sudjelovao je u radu filmske družine Fantastic World of Fantasy. Njegovi scenariji za animirane i kratke igrane filmove realizirani su u produkcijskim kućama: Filmoteka 16, Zagreb film, HRT, Entertainment company, Next century. Kao scenarist i redatelj djelovao je i u Foto video klub «35mm». Objavio je knjige Priče iz paralelnog svijeta (1994), Slaganje bika (1995), Tajna povijest 21. stoljeća (2000), Gromobran do muza (2001), Peti Beatles (2003), Vrijeme ljubavi/Pronađeno izgubljeni raj (2004), Copyright snova (2005), Lenjinov gambit (2007), Tajna stvarnost (2008). Izvedene predstave: Svirač na vratima zore (1984), I know vhere Syd Barrett lives (1985), Vilenjak zvani Heroj (1986), Jedna duša cijelog svijeta (1987), Zamisli život u ritmu muzike za ples (1988), Ofelijin san (1989). Emitirane radio drame: Slaganje bika (2004), Lice zvijeri (2005), Drugi dolazak (2006), Zatočenik neizgovorenih pitanja (2008). Objavljeni strip albumi: Veliki pothvat (crtež Žarko Beker) 2007, Einstein World (crtež Nenad Barinić) 2007.