Osmi po redu Festival svjetske književnosti održava se u pandemijskim uvjetima. U nakladničkoj kući Fraktura, koja organizira Festival, kažu da niti u jednom trenutku nisu pomislili odustati, ali su do ovih dana, a Festival se otvara u nedjelju, promijenili nekoliko opcija kako ga održati, kako okupiti goste i kako ih, ako je ikako moguće, staviti u interakciju s publikom. “Imali smo nekoliko promjena programa, ovisno o situaciji.
Proljetos, u doba karantene, počeli smo razmišljati da Festival organiziramo online, u lipnju, kad se situacija smirila, nadali smo se da ćemo ga organizirati kao i ranijih godina, gotovo na isti način, a kad su odgodili Motovun i Pulu, i mi smo donijeli odluku da idemo s online dijelom, ali gledajući da što više autora dođe u Zagreb, da budu ovdje uživo, s publikom”, kaže Frakturin urednik Seid Serdarević.
Šezdeset autora
Dio programa Festivala bit će emitiran na Hrvatskoj televiziji bilo uživo, bilo premijerno. Drugi dio programa održat će se, uz pridržavanje svih epidemiološka mjera, u novootvorenoj Knjižari Fraktura u Ulica kneza Mislava 17 u Zagrebu i te programe emitirat će uživo putem svojih web platformi u suradnji s 24sata. Jedan program održat će se u Hrvatskom glazbenom zavodu, gdje se prošle godine odvijao Festival.
Izložbe će biti postavljene u Galeriji Canvas i Galeriji Šira, a filmovi po književnim djelima bit će emitirani također na Trećem programu. Na Festivalu sudjeluje oko šezdeset autora iz dvanaest zemalja. Neki će za publiku govoriti iz svojih domova ili TV studija, no mnogi će nastupati uživo pred kamerama, bilo iz studija HRT-a ili iz Frakturine knjižare. Na svakom događanju bit će i publika, koliko to dopuštaju kapaciteti prostora uz pridržavanje svih epidemioloških mjera.
Prijenos uživo
U Frakturi kažu da je ovogodišnja organizacija Festivala zahtjevnija nego ijedna prije jer se uz ostalo bave i poslom televizijske produkcije. Otvorenje Festivala, u nedjelju 6. rujna, prenosit će se uživo sa Sunčane strane Prisavlja. U emisiji će gostovati izraelski autor Etgar Keret, troje programskih direktora hrvatskih književnih festivala Magdalena Vodopija, Roman Simić i Seid Serdarević te Đurđica Čilić i Semezdin Mehmedinović. Bit će prikazan i film koji je napravljen po priči koju je Etgar Keret u doba pandemije objavio u New York Timesu.
Razgovor s Davidom Grossmanom također će biti realiziran preko HRT studija i studija u Izraelu. Možda i najzanimljiviji gost festivala govorit će o u nas nedavno prevedenom njegovom romanu “Kad je Nina znala”, u kojem slavni izraelski pisac gradi fikcijsku priču koja se dobrim dijelom temelji na životu Eve Panić, židovke iz Čakovca koja je, nakon što je preživjela Drugi svjetski rat, a potom i robiju na Golom otoku, emigrirala u Izrael. Na isti će način biti napravljen i razgovor s talijanskom autoricom Francescom Melandri o njezinu romanu “Plava krv”, u kojem govori o afričkim emigrantima u Italiji, o kolonizatorskoj prošlosti svoje zemlje te o ratu u Etiopiji.
Razgovor s Grossmanom vodit će Seid Serdarević, s Francescom Melandri će razgovarati prevoditeljica Ana Badurina, a Tomislav Brlek razgovarat će s hrvatskim čitateljima dobro poznatim, u nas p u n o prevođenim španjolskim piscem Javierom Cercasom. Ovaj put Cercas pripovijeda o u nas nedavno objavljenom romanu “Vladar sjena”, u kojem se bavi fašističkom prošlošću svoje obitelji, govori o desetljećima koja su mu trebala da skupi hrabrosti zagrebati u to, suočiti se s pričom o ujaku i djedovima koji su se našli na krivoj strani.
U subotu 5. rujna u najavnoj emisiji Festivala na HRT-u o temama distopije i apokalipse u književnosti govorit će Ivana Rogar i Ludwig Bauer, o suvremenoj laži Vid Barić… I ove godine će u prog r a m u “Dvostru - ki portret” biti razgovori između stranih i domaćih autora, odabranih i spojenih tako da se dodiruju bilo po svojim temama, poetikama, idejama… Tako će u jednom od “Dvostrukih portreta” razgovarati Dorthe Nors, danska spisateljica, dobitnica niza nagrada i finalistica za nagradu Man Booker International, i esejistica, prozaistica i feministkinja Asja Bakić. Puno je autora iz tranzicijskih zemalja koji tematiziraju odrastanje u doba tranzicije, svaki sa svojim ponešto drugačijim iskustvom. Na tu temu Korana Serdarević razgovarat će s rumunjskim piscem Bogdan-Alexandruom Stănescuom i hrvatskim autorom Andrijom Škarom.
Tema nasilja nad ženama
O potrazi za smislom, za onim što čovjeka ispunjava i daje mu balans i uporište u suvremenom svijetu kakofonične brzine Morana Zibar razgovarat će s Oleom Thorstensenom, norveškim stolarom koji je postao svjetska književna senzacija, te s Milanom Majerovićem Stilinovićem, koji je napisao knjigu u kojoj pripovijeda što je naučio od planina i u planinama. O nasilju nad ženama, pedofiliji, društvenoj nepravdi i socijalnoj patologiji s dobitnikom Europske nagrade za književnost, nizozemskim piscem Jamalom Ouariachijem, i Magdalenom Blažević razgovarat će Antonela Marušić. U programu “Pisac i njegov čitatelj” Kruno Lokotar vodit će dijalog s Markom Tomašem i Markom Gregurom o njihovim novim romanima, a Semezdin Mehmedinović i Đurđica Čilić govorit će o sjećanjima, pamćenju, kako uhvatiti prošlost, može li se vjerovati sjećanjima…
Ovogodišnje, među mladima jako popularne “Književne matineje” gotovo da su pretvorene u piknike na kojima se pripovijeda o književnosti, a održavat će se na livadi Hrvatske radiotelevizije. Učenici zagrebačke V. gimnazije razgovarat će s Mihaelom Gašpar o njezinim romanima i temama koje se u njima ponavljaju, gotovo pa da autoricu opsjedaju. Srednjoškolci iz X. gimnazije “Ivan Supek” na pikniku će se naći s Ivicom Prtenjačom, čuti kako on stvara, a učenici iz VII. gimnazije s Antom Zlatkom Stolicom razgovarat će o flash pričama i detaljima koje lovi mobitelom. Monika Herceg, u ulozi moderatorice, o poeziji će voditi razgovor s kolegicama po peru Sünjeom Lewejohann, Larom Mitraković i Oljom Savičević Ivančević.
O neizvjesnosti i krizi
U doba kad je malo što posve izvjesno, a kakva će biti budućnost znamo ponajmanje, više okruglih stolova na Festivalu tiču se upravo teme neizvjesnosti. O krizi i snazi Europske unije Igor Štiks razgovarat će s Ivanom Sajko, Borisom Budenom i Vladimirom Arsenijevićem, o svijetu nakon pandemije govorit će Dejan Jović, Semezdin Mehmedinović i Renata Salecl, a o tome koliko je u takvom svijetu važna književnost Bruno Kragić raspravljat će s Marijom Ott Franolić, Mašom Grdešić, Damirom Radićem i Alešom Štegerom