Bivši grčki ministar financija i ekonomist Yanis Varoufakis i rock zvijezda među filozofima Slavoj Žižek razgovarali su jučer na Indigo festivalu u Ljubljani, izvještava slovenski N1.
Prvo pitanje koje su pokrenuli odnosilo se na postojanje treće opcije za Grčku na vrhuncu njezine financijske krize, kada je ljevičarska Syriza, predvođena premijerom Tsiprasom, preuzela vlast. Odnosno, u razdoblju u kojem je vlada s Varoufakisom došla na vlast, pitao se Žižek, je li za vladu Syrize postojala opcija koja ne bi dovela ni do kapitulacijskih zahtjeva Europske unije s jedne strane, niti do revolucionarnih poteza "grexita" s druge strane.
Yanis Varoufakis je objasnio kako je imao plan B koji je, iako pun kompromisa, mogao funkcionirati. Da su pokazali, smatra, stvarnu spremnost za izlazak iz EU, europske vlasti bi ih "na koljenima" zamolile da ne izlaze.
Grčka je tako imala određenu pregovaračku moć, ali premijer Tsipras to nije iskoristio pa je Grčka ostala "dužnička kolonija". Kako se Alexis Tsipras predao, tadašnji ministar financija Varoufakis podnio je ostavku.
Rješavanje grčke financijske krize, istaknuli su govornici, ukazuje na krizu kapitalizma generalno. Odgovarajući na pitanje u što se pretvorio tradicionalni neoliberalni svjetski poredak, Varoufakis je objasnio da se kapitalizam odavno transformirao u drugi sustav, budući da se održavao samo stalnim izvlačenjem novca. "Kapitalizam ima dva zahtjeva: akumulaciju profita koji ga tjera naprijed, i eksploataciju na tržištu rada" rekao je čelnik lijevog paneuropskog političkog pokreta DiEM25.
Nakon trinaest godina, od financijske krize 2008., priroda se dobiti promijenila. Kao primjer Varoufakis je naveo multinacionalne tvrtke Facebook i Amazon, koje djeluju izvan granica kapitalizma. Samo jedna osoba posjeduje cijeli digitalni prostor, a vlasnik platforme sve privatizira.
„Zamislite da Ljubljana funkcionira onako kako funkcionira Facebook. Vidjeli bismo samo stvari za koje bi algoritam odlučio da ih trebamo vidjeti”, nastavio je Varoufakis, dodajući da je ovo digitalni sustav, platforma, ali nikako tržište kakvo poznajemo u kapitalističkom sustavu. Odnosno, kao što je kapitalistički sustav nekoć istisnuo feudalizam, danas novi sustav – tehnofeudalizam – postupno istiskuje kapitalistički sustav.
Žižek smatra kako bi se zbog sve veće centralizacije vlasti u rukama nekolicine tvrtki ona mogla nacionalizirati i tako riješiti problem. No, Varoufakis je objasnio kako je problem u tome što te tvrtke nisu nacionalne. "To su transnacionalne tvrtke koje prkose nacionalnom vlasništvu", nastavio je ekonomist, dodajući da se kao opcija može ponuditi promjena likvidnog vlasništva korporacija, budući da nacionalizacija nije realno rješenje.
"Tko bi onda vodio Facebook?" Pita se Varoufakis i na pitanje odgovara usporedbom: "Zamislite dionice koje bi funkcionirale na način na koji funkcioniraju knjižnične kartice. Ne možete ih kupiti ili prodati, za njih nema tržišta, oni djeluju poput glasa u političkom prostoru: možete ga koristiti i imati, ali ga ne možete kupiti ili prodati, barem ne formalno. Zamislite kako bi to promijenilo način na koji tvrtke danas rade."