DRUŠTVO KNJIŽEVNIKA

Zgrada na Jelačićevu trgu 7 teško je stradala u potresu. Ali pisci su sve rekordno obnovili

Kako je mudra odluka uprave da prostorije Društva osigura od potresa spasila pisce od beskućništva
 Zlatko Krilić
 Darko Tomaš/Cropix

Kad je u ožujku potres pogodio Zagreb, znatne posljedice osjetila je, kao i gotovo cijeli centar Zagreba, i zgrada na Trgu bana Jelačića 7. Dobro su ostale upamćene snimke krana na glavnom gradskom trgu koji je nekoliko dana poslije skidao jedan od dva tornjića na krovu te zgrade - drugi se srušio sam, u samom potresu.

U toj zgradi, na prvom katu, prostorije su Društva hrvatskih književnika. Ni one nisu prošle mnogo bolje. No, kad se nedavno izglasavao Zakon o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Zagreba, književnici su četristotinjak metara kvadratnih, koje Društvo koristi, već bili obnovili.

image
Darko Tomaš/Cropix

- Naša je zgrada bila značajno oštećena. Svi se sjećaju, vidjeli su na televiziji, da su kranom rušili toranj s naše zgrade. Unutrašnjost je također bila strahovito devastirana; dimnjak se urušio, stropovi su pali, zidovi popucali, bilo je doista grozno. Oštećenja su još vidljiva, primjerice, na stubištu. No mi smo se uspjeli vratiti normalnim, odnosno novim normalnim aktivnostima - rekao nam je Zlatko Krilić, nedavno izabrani novi predsjednik DHK.

Najam od države

Kako su to postigli?

- Zahvalni smo na mudrosti naših bivših uprava jer je prostor Društva bio osiguran protiv potresa - odgovorio je kratko Krilić - pa smo sredstvima od osiguranja uspjeli sanirati štetu.

Iako se znalo da na zagrebačkom području postoji određeni rizik od potresa, malo je koja hrvatska kulturna institucija imala osiguranje za takvu nepogodu.

image
Darko Tomaš/Cropix

A kako je Krilić postao predsjednik upravo po završetku radova, za više detalja nas je uputio na tajnicu Društva, pjesnikinju i prevoditeljicu Ružicu Cindori.

- Vlasnički odnosi oko naše zgrade su donedavno bili neriješeni, no prošle smo godine s Ministarstvom državne imovine zaključili ugovor po kojem smo od države iznajmili ovaj prostor. U tome se ugovoru nalazila klauzula da moramo osigurati prostor, a to sam osobno išla učiniti u listopadu, prije godinu dana - ispričala je Ružica Cindori.

- Potres mi se činio kao realna opasnost pa sam odabrala osiguranje u koje je i ta stavka bila uključena. To se danas pokazalo kao odlična odluka.

Sačuvano stubište

Oštećenja prostora je osiguranju prijavila već dan nakon potresa. Njihov odgovor, procjena, pa i isplata novca su se, kaže, odvili vrlo brzo. Društvo je za obnovu dobilo pola milijuna kuna.

- U ovaj se prostor godinama nije ulagalo i bio je prilično derutan i neovisno o potresu. Tako da u njemu još uvijek ima posla i mjesta za popravke. No, u dva i pol mjeseca sanirali smo svu veću štetu. Najprije smo bili dobili crvenu naljepnicu, no kasnije su statičari ustanovili da s te strane nema opasnosti te da se u prostoru ipak može boraviti. Tome je pridonijelo i to što nam stubište nije značajnije oštećeno. No, sanirali smo zidove, stropove i parkete.

image
Darko Tomaš/Cropix

Pao nam je i jedan dio svjetlarnika, pa smo dali napraviti novi. To je jedini neobičniji strukturni element na kojem smo radili. Od inventara je stradala jedna skulptura, kao i telefonska centrala, ali je i ona bila osigurana - priča nam tajnica Ružica Cindori, dodajući da nisu imali potrebu u obnovu zvati restauratore jer su problemi bili samo građevinske prirode.

U jednoj sobi je nešto oštećen strop sa štrukaturama, no on nije jako stradao. Ružica Cindori nabraja nam da prostor Društva ima sobe predsjednika i tajnika, zatim tajništvo, računovodstvo, uredništvo, garderobu, hodnik, tri salona te podrumski prostor. - Društvo samo ne bi imalo novce za obnovu, tako da je doista dobro da smo se osigurali - zaključuje tajnica.

Novoizabrani predsjednik udruženja književnika Zlatko Krilić funkciju je preuzeo prije tri tjedna. Skupština koja ga je izabrala kao novog predsjednika Društva bila je prvi događaj koji se odvio u obnovljenim prostorima.

Izbor osječkog pisca Zlatka Krilića, koji je jedno vrijeme živio i u Londonu, za predsjednika Društva hrvatskih književnika iznenadio je neke od članova. No odmah je nastupio s jasnim programom.

image
Darko Tomaš/Cropix

Kaže da mu je drago zbog nove titule predsjednika, ali odmah dodaje: - Već u svojem govoru zahvale nakon odabira naglasio sam da biti predsjednik nije počasna, nego djelatna funkcija. Samim izborom ne postiže se nikakva čast, nju dobiva samo onaj koji bude dobar predsjednik, a ja sam obećao da ću nastojati to biti - ističe.

Fond solidarnosti

Volio bi raditi na niz polja. Primopredaja funkcije došla je, kaže, u relativno nezgodno vrijeme, jer su im izbori koji se inače održavaju u lipnju bili odgođeni zbog korone. Zato je došlo do utrke s vremenom u osiguravanju preduvjeta za sve planirane programe. No za sada sve teče glatko. - Treba mi nešto vremena da se uputim, i to je ono čime se sada primarno bavim.

Volio bih obići sve ogranke kako bih vidio kako im je i imaju li neke probleme te pomoći njihovom rješavanju ako je to moguće. Ima puno posla, ali oduvijek je bilo tako. Imam dovoljno energije, dovoljno sam uporan i želim maksimalno ispuniti ono što sam obećao u svojem predizbornom programu. Vjerujem da ću za tri godine ostaviti društvo u nasljedstvo u stanju boljem nego što je sada - kaže, pa nam konkretno objašnjava koji su mu najveći ciljevi u mandatu:

- Volio bih da ponovno proradi Klub književnika, to mi je jedna od najvećih ambicija. Da ovo bude mjesto okupljanja umjetnika, kako iz Zagreba, tako i iz cijele Hrvatske, pa i onih iz inozemstva. Nadalje, velika mi je želja i namjera osnovati fond socijalne solidarnosti jer su i prije neki književnici jako teško živjeli, a to još više dolazi do izražaja s ovom ekonomskom krizom koja je tek počela i možemo očekivati da će rasti i da će postajati još teže.

image
Darko Tomaš/Cropix

Tako da smatram da je nužnost da se osvrnemo na kolege koje su egzistencijalno ugrožene - govori novi predsjednik Društva. To je problem kojem je, kaže, prilično teško naći cjelovito rješenje, a nezamislivo je u potpunosti riješiti ga bez asistancije ministarstva i države.

Kandidatura za predsjednika ga je, kaže, inače zatekla negdje malo iza polovice pisanja romana koji je zapravo napisao još prije 15 godina, ali ga nije objavio jer nije bio do kraja zadovoljan. Sada je, smatra, na dobrom putu. Posao oko Društva hrvatskih književnika ga je, kaže, definitivno usporio u pisanju, ali i čitanju. Umjesto beletristike, posljednjih dva tjedna češće čita ugovore, statute, pravilnike, zakone...

image
Ranko Šuvar/Cropix

- No, vjerujem da će se s vremenom sve vratiti u normalnu. Sada jesam predsjednik, ali sam i dalje primarno pisac. Ne moram objavljivati, ali moram pisati - zaključuje Zlatko Krilić, dodajući da će mu novi roman biti naslovljen "Portret Josipa Broza Tita".

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
30. listopad 2020 08:54