SA(N)JAM KNJIGA

Žunec: ‘Ljudske strahote rata su grozne. Samoća je u traumi najstrašnija. Nužna je društvena akcija....‘

Leonida Kovač i Paola Orlić

 /Matija Šćulac
Predstavljene su knjige Leonide Kovač i Andreja Nikolaidisa, a za osnovnoškolce tu je bila Hop-lektira

Pravo intelektualno buđenje bio je Doručak s Ozrenom Žunecom koji je vodio Aljoša Pužar, u petak osmi dan 29. Sajma knjige u Istri. Bio je to još jedan dokaz da su u ovaj program,koji je i sajamski zaštitni znak, utkani intelektualni i znanstveni vrhunci zbog kojih je ovaj format omiljen kod publike. To jutro Kavana Mozart kao da se pretvorila u jednu od aula zagrebačkog Filozofskog fakulteta, ili bilo kojeg drugog sveučilišta u svijetu, gdje je profesor Žunec, filozof, sociolog rata, poeta, publicist, rekreativni biciklist… vođen vještom voditeljskom rukom Aljoše Pužara, pred mudrom i iskusnom sajamskom publikom, promišljao brojne društvene teme i filozofska pitanja.

"Vanjski i materijalni utjecaji rata na društvo su sekundarne naravi, najgore je djelovanje na ljude, a to su trauma i raseljavanje. Raseljavanje podrazumijeva strašne socijalne promjene, veliki broj ljudi napušta svoje domove u koje se, u pravilu, više nikada ne vraćaju. Ratna trauma je najveća ljudska trauma, to je iskustvo na rubu života i smrti, na rubu kraja svijeta. Ljudske strahote rata su grozne. Samoća je u traumi najstrašnija. Nužna je društvena akcija koja će te traume liječiti ne samo individualno, već i u zajednici, kazao je, između ostalog, prof. Žunec. Dok njegovo životno iskustvo govori da "ekstremne teorije nikad ne uspijevaju", načelo kojim se vodi u svojim znanstvenim istraživanjima glasi: What‘swronginthispicture.

O filozofiji je bila riječ i na Histrokozmosu, gdje se tema Saga o vinu "prelila" na okrugli stol u čijem je središtu bila "Filozofija vina" Béle Hamvasa. Gosti su bili vrhunski umjetnici riječi, mudri i iznimno duhoviti ljudi: Dragutin Lučić Luce, Vlaho Bogišić, Sinan Gudžević i Vladislav Bajac, a voditelj uvijek beskompromisni Andrej Nikolaidis, čovjek sa stavom.

image

Dragutin Lučić Luce, Vlaho Bogišić, Andrej Nikolaidis, Sinan Gudžević

Tanja Draškić Savić

"Prije se treba bojati za budućnost filozofije nego za budućnost vina", odgovorio je Dragutin Lučić Luce na Nikolaidisovo pitanje o budućnosti vina, te citirajući Ujevića dodao: "Kad bi danas filozofija nestala, države to ne bi ni primijetile. Više se bojim za sudbinu pjesništva." Luce se pobrinuo i za divnu definiciju mamurluka, odnosno "perioda između pijanstva i trezvenosti", te dodao da veliko noćno iskušenje moramo ujutro platiti." Vlaho Bogišić je opet opjevao Istru i njezinu kulturu,Sinan Gudževićje pripovijedao o vinu s gramatičkom greškom, a Bajac otkrio kako je "Filozofija vina" bila prvi dio otkrivanja Hamvasa kao važnog intelektualca 20. stoljeća.

Ovaj su put posjetitelje Histrokozmosa vinima častili vinari Vinistre.

Za osnovnoškolce jutro je na Sajmu počelo Hop-lektirom. Ovaj kreativan sat pun zabave s obiljem informacija o stripu kao devetoj umjetnosti vodi odličan voditeljski dvojac, braća Vjeran i Vibor Juhas. Gošća je bila Helena Janečić, višestruko nagrađivana autorica stripova, kojoj su često i dobre pjesme, poput onih Nene Belana ili Vanne inspiracija za strip. Samo Vanna to još nije otkrila. Na sajamskoj pozornici je crtala priču o u mački na skateu koja ima supermoći, ali je u opasnosti. Scenaristi za strip bila su djeca iz publike. Sve skupa jako uspio sat lektire. Tako je bilo i na Pop-lektiri gdje je gost bio Matija Pisačić, a učitelj-voditelj sveprisutni Emir Imamović Pirke.

image

Ozren Žunec

Tanja Draškić Savić

U Razgovoru iza zavjese premijerno je predstavljena knjiga "Rasprizorenja" (Sandorf) povjesničarke umjetnosti, kustosice, Puljanke, dugogodišnje suradnice Sajma Leonide Kovač, a promociju je vodila savršeno pripremljena Paola Orlić. Pravi je intelektualni užitak bio slušati Leonidu Kovač koja je svoju novu "knjigu neodređene vrste" napisala "kao vlastiti prilog kritici nasilja", a poticaj je bila knjiga, koja je trebala biti poklon, a nikad nije poklonjena - "Austerlitz" Winfrieda Georga Sebalda.

Još jedna premijera dogodila se i u Slavenskom đardinu. Predstavljena je knjiga Andreja Nikolaidisa "Antonije napušta boga" (Vrijeme), a uz njega je na sceni bio, tko drugi nego –uvijek fenomenalno pripremljeni, a opušteni Emir Imamović Pirke.

"Prva rečenica koju smislim je zadnja u mojem tekstu o kojem razmišljam kao o vlastitom tekstu, a ne romanu. Držim do ritma jer sam nerealizirani pjesnik, a moć interpunkcije u tekstu je izrazito velika", kazao je Andrej Nikolaidis koji nije zadovoljan ni s jednim vlastitim tekstom.

"Jedina ideja koja me nikad nije iznevjerila je mizantropija. To je moja ideologija. Ravnodušnost je istinska suprotnost ljubavi", kazao je Nikolaidis koji je svojim stavovima i iskrenošću osvojio pulsku publiku.

Odličan uvod u veliku proslavu 29. rođendana Sajma koji se slavio u Old City Baru, bila je večernja projekcija filma"Pustolovine Glorije Scott: Umorstvo u katedrali" (Kinematograf), čiji su autori Boban Savić Geto, Matija Pisačić i drugi. U Crvenom salonu o filmu su razgovarali Boban Savić Geto, Matija Pisačić, Dijana Cetina Mlađenović i Paola Orlić.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. veljača 2024 17:14