Atmosferu osjećaja dostojanstva koju će ćutjeti državnici i delegacije koji će prilikom posjeta Zagrebu postavljati vijenac na Spomeniku domovini, kao i hrvatski građani koji žele odati istu počast, može se dočarati posjetom izložbi arhitekta i profesora Nenada Fabijanića “Spomenik domovini” koja je jučer otvorena u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu.
Spomenik domovini podignut će se uskoro na potezu - površini između KD Vatroslava Lisinskog i Gradskog poglavarstva. Fabijanićevi su postavi izložaba već poznati kao vrhunska ostvarenja, što se iznova potvrdilo. Sve je ovdje dostojanstveno, odmjereno, elegantno i s punom pažnjom prezentirano. Minimalizam. Redukcija. Pijetet. No i neka toplina koja izvire iz svega.
Devetominutni film
Uz projektne vizualizacije na izložbi su prikazane makete i prostorne senzacije manjih i većih dimenzija. U posebnoj prostoriji prikazuje se devetominutni film čiji je redatelj Fabijanić, film koji posjetitelja prebacuje na lokaciju Spomenika. Film počinje, kako kaže Nenad Fabijanić, definicijom domovine i faktom da je Hrvatska smještena na kontinentu i na Mediteranu, a na spoju elemenata zemlje i mora nalazi se Spomenik domovini. Memorijal se sastoji od triju artefakata koji se redaju od sjevera prema jugu.
Kroz Portal se preko uzdignutog, lebdećeg platoa prilazi jezgri memorijala: Oltaru i Zidu svjetlosti.
- U nastanku koncepta razmatrani su urbanistički, arhitektonski i simbolički aspekti s obzirom na mjesto, urbani kontekst, arhitektonski identitet sredine i dominantnu simboličku važnost spomenika. Svi ti elementi međusobno se uvjetuju te određuju formu i položaj spomenika - kaže Nenad Fabijanić koji je izložbu postavio u svega tri tjedna.
U razmatranju simbolike uzeta su u obzir, kako je objašnjeno u projektu, iskustva i hipoteke dvaju spomenika povezanih s Domovinskim ratom: neformalnog i spontano nastalog Zida boli i oficijelnog Oltara domovine na Medvedgradu. Potonji više nije u komemorativnoj funkciji, a prvi je nestao: razložen je, a njegovi su relikti ukomponirani u spomenik Glas žrtve - Zid boli na Mirogoju Dušana Džamonje, koji ni sadržajno ni oblikovno nema veze s autentičnim Zidom boli.
Zid svjetlosti
Zid svjetlosti od bijelog stakla inspiriran je autentičnim Zidom boli, nastalim tijekom Domovinskog rata i srušenim 1993., koji se sastojao od 13.600 crvenih i crnih opeka s imenima poginulih branitelja - u ime memorije i štovanja njegovih anonimnih autora, a ovdje je postuliran kao središnji hrvatski spomenik žrtvama rata i pobjedi.
Portal ima simplificiranu i monumentalnu formu Vrata, izvedenu iz uzora povijesnih gradskih vrata i trijumfalnog slavoluka. Gledano s juga, simbolično, kako je opisano u projektu, obilježava areal spomenika i ujedno ulaz u početnu sekvencu Velike osi. Može se također tumačiti kao nova gradska vrata, koja spajaju metropolsko središte u Trnju sa starim središtem u Donjemu gradu. Kompozicijski povezan s Portalom, oltar sadrži asocijaciju na oltar spomenika na Medvedgradu, ali na crkvenu menzu.
Nenad Fabijanić je u projektu za Spomenik domovini koji je pobijedio na natječaju u travnju 2016. godine predložio i da se ovom prigodom Trg Stjepana Radića na kojem će se nalaziti spomenik preimenuje u Trg Republike. Izložba u MUO može se pogledati do 14. svibnja.