Njemačka umjetnička scena osamdesetih bila je žarište umjetničkih zbivanja na svim područjima, no supkulture kakva je tada postojala danas više nema, rekla je za Hinu Mathilde Weh, kustosica putujuće izložbe 'Genijalni diletanti', postavljene od subote u zagrebačkom Pogonu Jedinstvo.
Kao inicijatorica tog velikog projekta njemačkog Goethe-Instituta Weh objašnjava kako je isprva namjeravala napraviti izložbu o glazbi, likovnosti, književnosti i filmu tog vremena, no onda se, kao zanimljivije, nametnulo pitanje o tome postoji li uopće danas supkultura kakva je bila osamdesetih.
Tijekom pripreme izložbe i u suradnji s kolegama iz tridesetak zemalja diljem svijeta zaključak je bio kako se takva supkultura teško može ponoviti.
- Zbog digitalne revolucije sve se promijenilo, u Njemačkoj danas postoji puno malih supkultura i različitih scena, ali ne kao ona koja je bila osamdesetih - rekla je.
Berlin tih godina nije bio samo mjesto iz kojega su novi umjetnički izričaji odlazili u svijet, nego i u koje su neki od najpoznatijih svjetskih glazbenika odlazili po inspiraciju, od Davida Bowieja i Iggyja Popa do Nicka Cavea.
- Zapadni Berlin mnogima je bio zanimljiv zbog političke situacije, on je bio poput nekog otoka i svojevrsno utočište za one koji nisu htjeli ići u vojsku, dok je inozemne umjetnike privlačio svojom energijom i posebnom vibracijom - napomenula je.
Weh kaže kako je sadašnja scena u Berlinu prilično drugačija od ondašnje, i dalje se ondje iz cijeloga svijeta dolazi zbog umjetnosti, ali to više nisu glazbenici, već slikari i konceptualni umjetnici.
Naziv izložbe - u originalu 'Geniale Dilletanten', preuzet je od pogrešno napisanog naziva velikog koncerta održanog 1981. u berlinskom klubu Tempodrom.
- Neki kažu da je pogrešno napisano ime, s dva 'l' umjesto s dva 't', bila obična pogreška, a drugi da je smišljeno kao svojevrsna poruka, no takvo ime i danas izaziva reakcije - kada je izložba postavljena u Njemačkoj mnogi su nas ljutito nazivali i objašnjavali da se riječ diletant tako ne piše - rekla je Weh.
Objasnila je kako je ime bilo toliko pamtljivo i atraktivno da su ga preuzeli i u ostalim njemačkim gradovima. 'Genijalni diletanti' svakako su bili dobar sinonim za kratku eru umjetničkog pokreta, naročito prisutnog oko umjetničkih akademija, kao i traganja za novim izričajima i izvanžanrovskim eksperimentima.
Blixa Bargeld otvara popratni program
Uz pomoć video, audio i fotografskog materijala, plakata i časopisa izložba daje uvid u širi spektar umjetničke scene podijeljene Njemačke, predstavljajući protagoniste i događaje iz umjetničkih krugova u različitim njemačkih gradovima.
Naglasak izložbe je na sedam bendova - Einstuerzende Neubauten, Die Toedliche Doris, Der Plan, Freiwillige Selbstkontrolle (F.S.K.), Palais Schaumburg, Ornament und Verbrechen, Deutsch Amerikanische Freundschaft (D.A.F.).
Unatoč tome da pjevaju na njemačkom jeziku, čime su se izdvajali od 'mainstreama', a imaju i teško izgovorljiva za one koji ne poznaju njemački, ti su se bendovi probili i izvan granica svoje zemlje, a Einstuerzende Neubauten stekao je među 'alternativcima' ovdašnjih prostora gotovo kultni status.
Upravo će Blixa Bargeld, frontmen grupe Einstuerzende Neubauten i bivši član pratećeg benda Nicka Cavea The Bad Seeds, 7. veljače otvoriti popratni program izložbe, na koncertu s talijanskim glazbenikom i producentom Tehom Teardom. Nastupit će uz pratnju troje talijanskih glazbenika i domaći gudački kvartet - Kvartet Prelude.
U sklopu popratnog programa, 8. veljače, prikazat će se film 'B-Movie: Lust & Sound in West-Berlin 1979-1989', dokumentarac o glazbi, umjetnosti i kaosu u Zapadnom Berlinu osamdesetih godina prošloga stoljeća. Nakon filma uslijedit će razgovor s gostima i akterima berlinske scene osamdesetih, Blixom Bargeldom i Markom Reederom, koji će potom puštati glazbu.
Tijekom izložbe bit će organizirana stručna vodstva i dvije umjetničke radionice za srednjoškolce i studente.
Projekt je u Hrvatskoj realiziran u suradnji s Udruženjem za razvoj kulture 'URK' i Klubom Močvara.
Izložba je dosad bila postavljena u nekoliko njemačkih gradova te u Minsku, Melbourneu, Sydneyu, Los Angelesu, Bukureštu, Sarajevu i Solunu, a u Zagrebu će biti otvorena do 18. veljače.