Ove godine uoči Interlibera (13 - 18. studeni) nešto je manja produkcija domaćih autora, pogotovo romana, čiju objavu izdavači često nastoje vezati upravo za dane neposredno prije Zagrebačkog sajma knjiga.
Hena.com objavila je “Pacijenta iz sobe 19” Zorana Žmirića, roman o gradskom dečku, sa 19 poslanom u rat, koji 25 godina kasnije psihijatru priča zašto je u ratnoj prošlosti učinio nezamislivo.
“Ezan” Ivane Šojat (Fraktura) govori o Luki, janjičaru u 16. st., i zrcali sudbinu cijelog kraja, Slavoniju pod Turcima.
Izlaze i novi romani “Hoćemo li sutra u kino” Borivoja Radakovića (VBZ), “Put u Gonars” Nikole Petkovića (Profil), autor pripovijeda o fašističkom logoru Gonars u kojem je bila internirana njegova baka, piše kroniku Bakra u Drugome svjetskom ratu. “Skica u ledu” Josipa Mlakića (Fraktura) sastavljena je od tri priče koje povezuju likovi i mjesto radnje, VBZ je upravo objavio “Biste bez lica” Josipa Vujčića, prvi roman u nas koji govori o fake newsu, Vlado Vurušić u “Obali maršala Tita” (Edicije Božičević) tematizira odrastanje u Trogiru 1960-ih i 1970-ih, statiranje u njemačko-jugoslavenskim koprodukcijama o Winnetouu, odlaske na Hajdukove utakmice, Titove dolaske, smrt Jima Morrisona, češke i slovačke turiste koje u kolovozu ‘68. na ljetovanju zatječe sovjetska okupacija…
“Povratak Adolfa Pilsela” autora Drage Pilsela (VBZ) uglavnom je zasnovan na autobiografskim činjenicama, razgovoru oca, pripadnika ustaške emigracije, i njegova sina.
“Mogla bi se zvati Leda” Marka Gregura (Hena.com) govori o sizifovskim pokušajima mladog para da dobije dijete.
Velibor Čolić napisao je “Egzil pa početnike” (Vuković & Runjić), roman o egzilu, čiji je autor novinar i pisac koji živi u Francuskoj.
Zoran Maloča ima novu zbirku pripovijedaka “Umro Supermen” (Fraktura), Ivan Vidić u “Snu od tisuću ljeta” (Hena.com) u 20 satiričnih novela ne štedi nikoga - političare, državne službenike, poduzetnike, kriminalce, cajke, novinare, liječnike, ali ni mitski “narod” koji šuti i trpi.
Oz i fašizam
Vuković & Runjić izdaje poeziju Damira Šodana “Unutarnji neprijatelj” i “Liriku” Miroslava Kirina, a Školska knjiga objavljuje “Munje i naranče” Petra Gudelja.
Profil izdaje zbirku eseja Jurice Pavičića “Knjiga o jugu”, autor se bavi jadranskim i mediteranskim prostorom, od kulturne povijesti bure, preko trajekata, do vikendica; zajedničkom industrijskom poviješću od Jugoplastike do Dalmatinke.
Fraktura, u sklopu 1. kola edicije dijela Miljenka Jergovića, objavljuje “Imenik lijepih vještina”, novu knjigu odabranih eseja, kronika i članaka.
Nedavno preminulom Predragu Luciću posvećeno, izlazi novo, obogaćeno i dorađeno izdanje “Smijeha Slobode” Borisa Pavelića (Val).
Od prijevodne literature izlazi novi roman Javiera Cercasa, “Zakoni granice” (Fraktura), Cercas priča o odnosima Katalonaca i pridošlica.
Amos Oz “Pozdrav fanaticima” (Fraktura), tvrdoglav borac za mir i razumijevanje na Bliskom istoku, govori o tome što je fašizam i postoji li zrno fašizma u svakome od nas, što je srž judaizma, ima li kontradikcije između judaizma i humanizma te demokracije… Bit će objavljene i “Jakovljeve ljestve” Ljudmile Ulicke, u prijevodu Igora Buljana koji je nedavno dobio nagradu Društva hrvatskih književnih prevodilaca za prijevod njezina “Zelenog šatora”.
Profil donosi posljednji nastavak tetralogije “Genijalna prijateljica” Elene Ferrante, “Priča o izgubljenoj djevojčici”, u kojem se Elena, nakon što ostavlja supruga, vraća u Napulj. Lila pak postaje uspješna poduzetnica, ali njezin uspjeh dovodi je još bliže onome što je oduvijek prezirala: nepotizmu, šovinizmu, zastrašujućem nasilju…
Stiže i novi naslov Harukija Murakamija “Muškarci bez žena” (Vuković & Runjić) i “Putovanje po istočnoj Europi” Garcije Marqueza (VBZ), s tekstovim o njegovu putovanju socijalističkim zemljama sredinom 1950-ih, što ih je kao mlad novinar objavio u nekoliko južnoameričkih časopisa. U vrijeme kad je pisao svoje reportaže s one strane Željezne zavjese bio je još nepoznat, tek je pisao “Pukovniku nema tko da piše”. Piše, među ostalim, o Berlinu koji još u to doba nije podijeljen zidom, o Čehoslovačkoj, SSSR-u.
OceanMore objavljuje posljednji nastavak trilogije “Vernon Suboteks” Virginije Despentes, o Vernonu Suboteksu, ostarjelom DJ-u koji se teško prilagođava promjenama na tržištu. Ove jeseni objavili su “Jesen” Karla Ovea Knausgaarda, a za Interliber izaći će i “Zima” (drugi dio kvadrilogije “Enciklopedija godišnjih doba”).
Triler Billa Clintona
Izlazi i “Povratak koza” makedonsko-albanskog autora Luana Starova (TimPress) te “Košnica” (VBZ), klasik Camila Joséa Cele, priča o poslijeratnom Madridu koju drže jednim od najpopularnijih i najznačajnijih španjolskih romana nakon Cervantesova “Don Quijotea”. Nekadašnji američki predsjednik Bill Clinton u suradnji s poznatim američkim piscem Jamesom Pattersonom napisao je politički triler “Predsjednik je nestao” (VBZ), u kojem se izmišljeni predsjednik suočava s mogućnošću opoziva, osumnjičen da je pregovarao s jednim od najopasnijih i najtraženijih kibernetičkih terorista.
Meandar medija objavljuje “Nestanak Josefa Mengelea” Oliviera Gueza, dokumentaristički roman koji je prošle godine osvojio Renaudot, Disput izdaje “Blago sretnima” Yasmine Reza, Vuković & Runjić “Misteriozni Henri Pick”, novi roman Davida Foenkinosa. Mitopeja izdaje “Crveni Orm” Fransa G. Bengtssona, a uskoro izlazi i “Mythos” Stephena Frya.
Za Interliber stiže i “Čarobnjak i kristal” iz serijala “Kula tmine” Stephena Kinga (Lumen), “Blackout” Marca Elsberga (Egmont), bestseler koji priča o suvremenom svijetu koji ostaje bez struje, te “Mali požari posvuda”, bestseler Celeste Ng, i “Ja dobra, ja zla”, psihološki triler Aly Land (Mozaik knjiga).
Što se tiče publicistike i domaćih tema, Jesenski i Turk objavljuju “Slučaj AGROKOR - Privatizacija i crony kapitalizam” Željka Ivankovića te zbornik “Crna Dalija”, izbor tekstova i članaka o Daliji Orešković, o događajima i akterima vezanima uz rad Povjerenstva za sprečavanje sukoba interesa.
Fraktura izdaje monografiju Ive Goldsteina “Jasenovac”, VBZ “Obranu”, knjigu Ante Nobila o obrani hrvatskog obavještajca Josipa Perkovića pred njemačkim sudom.
Fokus je upravo objavio “21 lekcija za 21. stoljeće” izraelskog povjesničara Yuvala Noaha Hararija, autora “Sapiensa” i “Homo Deusa”.
Izlazi “NE nije dovoljno” (VBZ) Naomi Klein, angažirana autorica poznata po “NO LOGO” i “Doktrina šoka” analizira Trumpa i njegovu agresivnu prokorporacijsku administraciju, objašnjava kako im je cilj globalno nametanje neoliberalizma pomoću tzv. doktrine šoka.
Profil objavljuje “ISIS”, jedan od najvećih svjetskih stručnjaka za radikalni islamizam, Fawaz A. Gerges, detaljno opisuje povijest ISIS-a i al-Qa’ide te govori o njihovoj budućnosti.
Izlazi monografija Ive Goldsteina “Jasenovac” (Fraktura).
Havelova biografija
Srednja Europa objavljuje zbornik poljskih i francuskih autora “Zla prošlost. Suočavanje s prošlošću koja opterećuje” priređivačice Magdalene Najbar-Agičić. Knjiga tematizira pitanja vezana uz politiku povijesti i kulturu sjećanja u nekoliko europskih zemalja: Poljskoj, Litvi, Latviji, Estoniji, Ukrajini, Rusiji i Španjolskoj.
Izlazi i “Njemački život - Čemu nas danas uči životna priča Goebbelsove tajnice” Thore D. Hansen & Brunhilde Pomsel (Fraktura)
Ljevak donosi “Hitlerova čudovišta: Povijest nadnaravnoga u Trećem Reichu” Erica Kurlandera (Ljevak) govori o nacističkoj opčinjenosti okultnim, režimu koji se služi astrologijom i paranormalnim, poganstvom, indo-arijevskom mitologijom, vještičjim postupcima, čudesnim oružjem i izgubljenim kraljevstvom Atlantide kako bi osmislio novu njemačku politiku i društvo te preoblikovao njemačku znanost i religiju.
Srednja Europa objavljuje knjigu Duje Jakovčevića o Eduardu Ševardnadzeu te političku biografiju Vaclava Havela, autora Marijana Lipovca i Jasne Marcelić.
Upravo je objavljen “Zao zrak: Razmišljanja o zdravlju i bolesti u 21. stoljeću” (Ljevak), u kojoj poznati znanstvenik Igor Rudan objašnjava pozadinu stotinjak Nobelovih nagrada dodijeljenih za medicinu i fiziologiju od početka 20. stoljeća, a izašli su i “Putevi nade. Pobjede i porazi u zajedničkim bitkama” (TimPress) publicista i dužnosnika UN-a Jeana Zieglera, u kojem govori o borbi protiv siromaštva i kako probuditi UN iz stanja nemoći.
Sandorf objavljuje “Demokratske vidike” Walta Whitmana, u kojima pjesnik kritizira industrijsku revoluciju i prethodnike modernizma koji su odabrali suzdržanost i racionalnost iznad emocija i osjećaja. Osuđuje korupciju i pohlepu tzv. zlatnog doba i materijalizam koji se nakon građanskog rata proširio zemljom.
Ljevak izdaje “Kako popraviti budućnost”, a Andrew Keen, autor knjige “Internet nije odgovor”, ovaj put tvrdi da ekonomska nejednakost, nezaposlenost, raspad kulture, rat oko privatnosti i otuđenje čovjeka, sve te posljedice digitalizacije mogu biti riješene.
Izlazi i “Trijumf umjetnika” francusko-bugarskog povjesničara, filozofa i književnog kritičara Tzvetana Todorova (TimPress) te “Arhipelag suvremene filozofije: Kritički vodič” filozofa i kritičara Tončija Valentića (Durieux).
“U okovima geografije: Deset zemljovida koji govore sve što morate znati o globalnoj politici” britanskog novinara i pisca Tima Marshalla (Znanje) pokazuje kako su kroz povijest geografska obilježja pojedine države utjecala na njezinu snagu i slabosti te anticipira budućnost najkritičnijih točaka svijeta.
“Ostalo je buka - slušanje dvadesetog stoljeća” glazbenog kritičara Alexa Rossa (Školska knjiga), kronika je ne samo o umjetnicima nego i o političarima, diktatorima, bogatim mecenama i korporativnim direktorima koji su pokušali nadzirati i kontrolirati pisanje glazbe.
Mirjana Krizmanić
Iris Illyrica objavljuje autobiografiju Marine Abramović “Prolazim kroz zidove” te autobiografiju Maye Angelou “Mama, ja i mama”.
Sandorf izdaje “Svijet jazza - Od Adorna do Johna Zorna” urednika Saše Dracha, antologiju tekstova o jazzu iz pera samih jazz glazbenika i/ili teoretičara, koja donosi teorija i povijest svjetskog jazza; priča vezu između jazza, književnosti i stripa te govori o jazzu u Hrvatskoj.
Nenad Polimac i Željko Ivanjek napisali su knjigu o redatelju, književniku i profesoru “Branko Belan - zaboravljeni klasik” (Profil).
Fokus izdaje “Zapise s drugog kraja svijeta” Olega Maštruka, tekstove i fotografije s putovanja “Marco Polo - Hrvatska do Pamira” objavljivane na autorovu Facebook profilu 2015., za vrijeme samog putovanja.
Mirjana Krizmanić ima novu temu - “Rastanak” (VBZ). Nisu svi rastanci ni tužni niti ružni, svaki rastanak otvara mogućnost novog susreta i novih ljudi.
Među novim naslovima za djecu Školska knjiga donosi “Velika knjiga istraživača”, donosi priče najvećim svjetskim istraživačima i njihovim pustolovinama, “Atlas pustolovina” te “Putove svile” Petera Frankopana.
Znanje nakon lanjskog “Priče za laku noć za mlade buntovnice”, objavljuje drugi nastavak priča koje su postale svjetski bestseler, o iznimnim ženama koje su svojim radom i sudbinama ostavile bitan pečat.Profil izdaje nastavak priče o avanturama žirafe Suli koja putuje u Hrvatsku, “Suli u avanturi, Putovanje” Maje Šimleše i Svena Nemeta.