Ateizam je ljudima jednako prirodan kao i religija, sugerira novo istraživanje i time baca sjenu na tezu da su ljudi unaprijed programirani da vjeruju u božanstva.
Studija Sveučilišta Cambridge ustanovila je da, suprotno uvriježenom mišljenju, velik dio populacije prastarih naroda uopće nije vjerovao u božanstva, a ateizam je cvjetao u politeističkim društvima.
Tvrdnja koju je iznio Tim Whitmarsh, profesor grčke kulture i autor knjige 'Battling the Gods', baca sumnju na 'religijski univerzalizam', odnosno na ideju da smo tako ugođeni da nužno vjerujemo u neku višu silu.
Profesor Whitmarsh također pobija tvrdnju da je ateizam moderni fenomen.
'I rani ateisti su iznosili ono što danas smatramo univerzalnim prigovorima vezanim uz paradokse religija – činjenicu da religija od čovjeka traži da prihvati stvari kojih intuitivno nema u njegovom svijetu.
Podatak da se to događalo tisućama godina ranije, sugerira da oblici nevjerovanja mogu postojati u svim kulturama i najvjerojatnije jesu postojali.
Postoji tendencija da na ateizam gledamo kao na relativno nov fenomen koji se pojavio tek u sekularnim zapadnjačkim društvima. No čini se da je ateizam bio rasprostranjen ne samo u antičkoj Grčkoj i Rimu, nego i još dalje u prošlosti i bio čak rašireniji nego danas.
'Era ateizma' je generalno završila kad su tolerantna društva zamijenile imperijalne sile koje su zahtijevale prihvaćanje jednog pravog Boga.
'Ideja da vam svećenik govori što biste trebali raditi je bila strana u svijetu starih Grka', kaže profesor Whitmarsh.
Da dokaže svoju teoriju, koristio je više tisuća godina stare zapise od kojih neki datiraju iz razdoblja prija Platona.
No sama studija ne dokazuje istinitost ili neistinitost ateističkih tvrdnji.