SKI PATROLA - CERKNO

CIJENE PRIHVATLJIVE, SKIJANJE VRLO DOBRO, ALI PROBLEM JE VISINA Je li Cerkno najbolje slovensko skijalište?

Odlučit će pripetavanje, Krvavec je sljedeći na redu za “skeniranje”, a tko god dobio, bit će - za prsa
 Žiga Intihar

Čudo su odradili djelatnici na stazama u Cerknu. Količina snijega koja im je ove sezone pala dovoljna je za punjenje jedne srednje velike zdjele. Uz tu nedaću, zrak je uglavnom bio topao, a kada nije bio takav, bio je vlažan.

Dakle, sve ono što onemogućava stvaranje umjetnog snijega. Pa ipak, prošlog smo se tjedna u Cerknu, čiji vrh ne dosiže niti 1300 metara, skijali sasvim uredno.

Jaki Franja / CROPIX

OK, bilo je nešto tvrđe nego bismo poželjeli, pa onda nešto mekše nego volimo, ali summa summarum - skijanje po suncem okupanom Cerknu je bilo pravo. Dapače, ozračje je također bilo ugodno, puno dječice (praznici), dnevnih turista, dosta čak i Hrvata, koji očito znaju za adute ovog ne baš malenog skijališta.

Kada o dimenzijama govorim, onda treba uzeti u obzir činjenicu da je Cerkno u Sloveniji. A u Sloveniji velikih skijališta nema. Nije to niti Kranjska Gora, premda je najveća. Znači da Cerkno treba tretirati kao malo ali veliko skijalište. I kao takvo je više puta bilo pobjednik u Sloveniji! U kategoriji velikih skijališta...

Kada gledaš kartu centra, nekako se to sve čini skromnijim. Ali u naravi je priča bogatija: Cerkno ima četiri, pet odličnih crvenih staza, onih na kojima se neće dosađivati niti ozbiljni skijaši. Ima i plavih, za djecu i početnike. Žičare funkcioniraju prilično dobro, tu se uložio ozbiljan novac i Slovencima treba odati priznanje. Očito znaju kako se to radi.

Darjan Koder

Problem Cerkna je visina. Nije Kanin pa da se svaka kiša od studenoga do travnja pretvara u snijeg. Ne, vrh se nalazi na skromnih 1291 metar i to je taj “ali”, koji muči cijelu skijašku Sloveniju. Kad je zima ovakva kakvu smo imali, onda to postaje problem.

No, da se vratim na početak teksta - u Cerknu, ili na Cerknu, posao je odrađen znalački i skijanja uvijek ima. Lijepa je i Alpska perla, restoran i apartmanski hotel na samom vrhu skijališta. Ako ne inzistirate na Dunajskom zrezku (Bečki šnicl) ili kobasama, preporučio bih jotu, grah ili neko od variva, po kojem su slovenska skijališta poznata.

Jaki Franja / CROPIX

Cijene su, naravno, niže nego u Austriji i Italiji, pa eto još jednog razloga zbog kojeg bismo Cerkno i općenito slovenska skijališta trebali ozbiljno shvaćati i koristiti njihove prednosti. Ako nekome nisu dovoljno velika za cijeli tjedan, svakako jesu za nekoliko dana.

Jaki Franja / CROPIX

Jaki Franja / CROPIX

Hotel Cerkno

Premda zvuči kao da se nalazi na skijalištu, priča je, nažalost, nešto drugačija. Hotel Cerkno nalazi se u mjestu Cerkno, desetak kilometara udaljenom od skijališta. Cerkno je vrlo zgodno mjesto, tipično slovensko, planinsko, s dosta šarma.

A hotel je pomalo umoran, spreman za jače ušminkavanje. Ali je jedini, pa ga preporučujem. No, da se malo i uozbiljimo; ima dosta aduta, jedan je svakako niska cijena.

Drugi je vrlo ugodna atmosfera, treći je centralna pozicija u mjestu, odmah do velikog dućana, i to nije loše znati. Hrana korektna, wellness također, a najbolji dio je - bazen.

Jaki Franja / CROPIX

Velik, atipičan za hotele, ovo je pravi, ozbiljni bazen za plivanje. S temperaturom vode od 30º C. Kombinacija skijanja i plivanja uvijek mi se sviđala.

Aleksandra Lipej: Hrvati nam dolaze sve više

Ne zvuči loše brojka od 234.980 dolazaka. Riječ je o Hrvatima u Sloveniji, u 2019. godini. Dodamo li tome 538.140 noćenja, izgleda još bolje.

Jaki Franja / CROPIX

Naravno, to je kikiriki u usporedbi s dolascima Slovenaca u Hrvatsku, no veseli činjenica da brojke rastu. Aleksandra Lipej, zadužena za komunikacije u Turističkom savezu Slovenije (I feel Slovenia), potkrepljuje:

- To je vrlo solidnih 7 posto rasta u dolascima te 2 posto u noćenjima. Puno je tu još prostora za napredak, ali radimo na tome. Kad govorim o Cerknu, tu brojke tek čekamo, ali i ovdje se radi o rastu. Hrvati su prepoznali naše skijaške centre, u neke tradicionalno dolaze u doista velikom broju, primjerice u Kranjsku Goru.

Čak 34 posto noćenja odnosi se na naše gorske destinacije, četiri posto manje na terme, a 16 posto “uzima” Ljubljana – nastavlja gđa Lipej i kaže kako naši najradije pristižu u periodu od prosinca do veljače te u kolovozu i listopadu.

ALeksandra Lipej

- Hrvatski su nam gosti vrlo važni i veseli nas da brojke rastu! To znači da im se sviđa turizam kakav im nudimo pa i ovom prilikom obećajem da ćemo ga nastaviti unaprjeđivati.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
07. prosinac 2024 19:38