Ljudi se od pamtivijeka okreću prirodi kada im treba mir, no danas za to postoje i znanstvene potvrde. Naime, opsežna istraživanja o utjecaju zelenih i plavih površina na zdravlje potvrđuju da boravak u blizini zelenila i mora direktno podiže zadovoljstvo životom, smanjuje razinu hormona stresa i pomaže nam da se psihički obnovimo.
Tom se idejom već više od desetljeća vode u Županijskoj specijalnoj bolnici Insula na otoku Rabu.
Još 2012. godine udružili su snage s američkim profesorom Danielom Winterbottomom, jednim od vodećih svjetskih stručnjaka za ljekovite i senzorne vrtove, kako bi bolnički okoliš pretvorili u mjesto oporavka.
- Time smo postali prva bolnica u Hrvatskoj koja je uvela terapijske vrtove, posebno prilagođene specifičnim potrebama svojih korisnika – objašnjavaju iz bolnice Insula, u kojoj provode standardizirane programe liječenja širokog spektra mentalnih bolesti i poteškoća.
Na zaštićenom, južnom dijelu bolničkog kompleksa svake se godine odvija i poznata akcija branja lavande pod nazivom „Umjetnost dobrobiti“. Kroz nju se na najljepši način isprepliću radna terapija, boravak na svježem zraku i stvaranje lijepih uspomena.
Do kraja studenoga ove godine bolnički će park postati bogatiji za još 200 sadnica lejlandskog čempresa ili srodne hibridne vrste. Posadit će ih duž obodne ograde kako bi u kratkom roku stvorili gustu, zelenu barijeru.
- Puno radimo na otvorenom, pa nam buka s ceste narušava mir. Drveće će poslužiti kao prirodna zaštita od buke i prašine. Kada čempresi narastu, očekujemo znatno tiše okruženje, čišći zrak i ugodnu mikroklimu u kojoj će se sve aktivnosti u parku odvijati bez ometanja – pojašnjavaju iz Insule.
Nova sadnja prirodni je nastavak iste ideje: zelenilo dokazano smanjuje stres, anksioznost i osjećaj pritiska koji bolnica nosi sa sobom. Time se klasično liječenje podiže na razinu cjelovitog, holističkog oporavka.
- Već više od desetljeća vidimo da okruženje u kojem pacijenti borave, a zaposlenici rade, izravno utječe na oporavak i zadovoljstvo radom. Ugradnjom prirodnih elemenata, vlastitom proizvodnjom komposta i čuvanjem mira gradimo ugodniju i humaniju bolnicu – zaključuju iz bolnice Insula.
Očuvanje autohtone flore
Slična se priča, ali s drukčijim izazovima, odvija nekoliko stotina kilometara južnije – na Lokrumu.
Šuma prekriva čak 90 posto otoka, zbog čega je Lokrum zaštićen kao posebni rezervat šumske vegetacije i dio ekološke mreže Natura 2000, koja štiti vrijedna staništa i rijetke i ugrožene vrste na području Europske unije. Zbog svojih prirodnih i povijesnih vrijednosti Lokrum je i dio UNESCO-ove svjetske baštine.
No očuvati takav prostor danas je sve zahtjevnije. Visoke temperature, klimatske promjene i sve češće vremenske nepogode mijenjaju uvjete u kojima biljke i njihova staništa opstaju, dok je otok samo ove godine posjetilo oko 150.000 ljudi.
- Očuvanje domaćih biljnih vrsta važnije nam je nego ikada jer su dio identiteta i povijesti otoka. Stoljećima su prisutne u životu ljudi, od dalmatinske kuhinje do narodne medicine – pojašnjavaju nam iz Rezervata Lokrum.
Kako bi udahnuli nov život narušenim dijelovima otoka, do kraja studenoga planiraju posaditi 700 novih stabala i grmova.
Prve sadnice kadulje već su u zemlji, posađene na skrovitom mjestu gdje lakše podnose ljetne žege.
- Uz kadulju, sadimo i ružmarin, lavandu, stolisnik i čempres kako bismo ojačali cijeli otočni ekosustav i pružili bolji dom životinjama koje tu žive – govore iz Rezervata pa dodaju da njihov Botanički vrt nastavlja raditi kao svojevrsni živi laboratorij. U njemu se kontrolirano proučava kako se egzotične vrste prilagođavaju i kako sačuvati stabilnost otoka u doba klimatskih promjena.
Priroda za sve
Lokrum privlači sve više posjetitelja s invaliditetom, pa u Rezervatu razvijaju sadržaje koji će omogućiti drugačiji doživljaj njegove prirode. Jedan od njih je „Kutak mirisa“, koji će omogućiti upoznavanje prirodne baštine otoka putem mirisa i dodira biljaka.
U akcije sadnje već su se s puno entuzijazma uključili učenici s teškoćama u razvoju te budući mladi vrtlari, radeći rame uz rame s djelatnicima Rezervata i znanstvenicima s dubrovačkog Instituta za more i priobalje
- U sljedećim fazama želimo otvoriti vrata i udrugama koje okupljaju djecu s teškoćama u razvoju, ali i svim građanima koji žele ostaviti svoj zeleni trag – otkrivaju nam iz Rezervata Lokrum.
Projekt je ostvaren uz podršku Ininog programa „Zeleni pojas“, koji financira 80 posto njegove vrijednosti, dok preostalih 20 posto osigurava Javna ustanova Rezervat Lokrum.
Dva projekta, dva potpuno različita prostora i dva različita razloga zašto je prirodu važno čuvati. Na Rabu ona postaje dio prostora namijenjenog oporavku, dok se na Lokrumu čuva prirodni identitet otoka i stvaraju novi načini za upoznavanje njegove flore.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji s Inom.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....