StoryEditor
ŽELJNI RAZNOLIKOSTI

FOTO: OVO JE EUROPSKA ZEMLJA S NAJMANJE ŠUMA Teško ih je obnoviti zbog oštre klime i aktivnih vulkana, ali oni daju sve od sebe, evo i kako

 
islandski krajolik
 Ilustracija / Profimedia, Alamy

Prije nego što su ga kolonizirali vikinzi, Island je bio prekriven šumama, no strašni su ratnici posjekli gotovo svo drveće.

Island je danas zemlja s najmanje šuma u Europi.

Ondje su šume toliko rijetke ili su njihova stabla toliko mlada pa se ljudi često šale da se oni koji se u šumi izgube samo trebaju ustati kako bi vidjeli gdje su.

Ali nije uvijek bilo tako.

Kad su se neustrašivi vikinzi krajem 9. stoljeća otisnuli iz Norveške i osvojili tad nenaseljeni sjevernoatlantski otok, brezove šume pokrivale su četvrtinu njegove površine.

Doseljenici su u idućih sto godina posjekli 97 posto izvornih islandskih šuma da bi izgradili naselja i napravili mjesta za pašnjake.

 

Šume na Islandu teško je obnoviti zbog oštre klime i aktivnih vulkana koji periodično prekriju tlo lavom i pepelom.

Po izvješću FAO-a iz 2015. godine, šume danas prekrivaju samo 0,5 posto površine Islanda.

To znači da na otoku nema dovoljno vegetacije da zaštiti tlo od erozije i pohrani vodu, a to rezultira dezertifikacijom unatoč tome što se radi o zemlji na krajnjem sjeveru.

Islanđani se trude pošumiti svoju zemlju još od kraja 50-ih godina prošloga stoljeća, a u zadnjih tridesetak dodatno su pojačali napore.

Islandska šumarska služba zato je nedavno dobila zadaću da pokuša ozeleniti 6000 hektara bazalta i crnoga pijeska u Hafnarsanduru, kraju koji nalikuje Mjesečevoj površini.

- To je jedan od najgorih primjera erozije tla na Islandu - kaže voditelj službe Hreinn Oskarsson.

View this post on Instagram

Did you know that when traveling in East Iceland, it’s quite possible that you might see wild reindeers? The best time to see them is in winter when they head down to lower elevations but beware, these beautiful animals do not respond well to human traffic rules! @jvn.photo #discovericeland #icelandadventuretours #travelgram #reindeer #animalsinthewild #iganimals #travel #travelgram #easticeland #eastfjords #wildnature #nature #igtravel #travelinspiration #roadtrip #travellovers #travelling #naturephotography #reindeers #amazingnature #takemetoiceland #wintertravel #exploretheworld #ignature #bucketlist #awesomeworld #picoftheday #travelphotography #travelphotos #icelandroadtrip #icelandtrip

A post shared by Iceland Adventure Tours (@icelandadventuretours) on

 

Naoružan crvenim "potti-putkijem", finskim cjevastim alatom za sadnju, Oskarsson sadi mladice borova i smreka u pokušaju da obližnji grad Thorlakshofn zaštiti od pješčanih oluja.

- Pošumljavamo kako bismo stablizirali tlo - rekao je.

Unatoč tome što je breza jedino autohtono islandsko drvo, često se pošumljava drugim vrstama.

Problem s brezama je u tome što nisu "produktivna vrsta", kaže zamjenik direktora nacionalne šumarije Adalsteinn Sigurgeirsson.

- Za ostvarenje naših ciljeva treba nam raznolikost, a ne monokultura autohtone vrste - objasnio je.

 

Diljem zemlje osnovani su deseci rasadnika. Ondje se mladice njeguju tri mjeseca prije nego što se zasade u prirodi.

No kako je islandsko tlo siromašno dušikom, proces sazrijevanja je spor i prosječan rast drveća deset je puta sporiji nego u, primjerice, Amazoniji.

Paradoksalno, kad je pošumljavanje u pitanju, Islanđanima pomaže globalno zagrijavanje.

- Niske temperature i hladna ljeta silno otežavaju rast šuma - kaže Sigurgeirsson. No otkako je "zatoplilo", krenulo im je nešto bolje.

Od 2015. godine na otoku je zasađeno između tri i četiri milijuna stabala, što otprilike odgovara površini deset kvadratnih kilometara.

Za usporedbu, Kinezi su istom razdoblju zasadili 70 tisuća kvadratnih kilometara šume.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. lipanj 2020 02:00