Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) uvrstila je u nacrt međunarodne klasifikacije bolesti za 2018. godinu i "poremećaj video igara", piše Newsweek.
Novi poremećaj koji WHO želi uvesti ne znači međutim da je igranje video igara loše za ljude ili da se samo po sebi smatra duševnom bolešću. Dapače, istraživanja su potvrdila da igranje video igara ima cijeli niz pozitivnih učinaka razvoj čovjekovih intelektualnih sposobnosti.
"Poremećaj video igara" uvršten je u poremećaj koji se manifestiraju uslijed ovisničkog ponašanja. Kako bi se ovaj novi poremećaj dijagnosticirao, osoba mora prikazivati simptome najmanje godinu dana.
Međutim, dugotrajno igranje video igara ne znači da osoba pati od navedenog poremećaja. Da bi se dijagnosticirao poremećaj, nepoželjno ponašanje mora na značajan način utjecati na sve aspekte čovjekova života.
Američko udruženje psihologa objavilo je pregled istraživanja benefita igranja video igara te su u njemu naveli da video igre mogu pozitivno utjecati na dječje kognitivne sposobnosti, zdravlje i društvene sposobnosti. Čak i igre koje imaju nasilne elemente mogu djelovati pozitivno.
Osobe koje igraju akcijske igre mogu poboljšati snalaženje u prostoru, rasuđivanje, pamćenje i percepciju. Jedna je studija pokazala da pucačine poboljšavaju prostorno snalaženje jednako učinkovito kao i fakultetska predavanja posebno dizajnirana za tu svrhu.
Naravno, ta otkrića ne mogu zamijeniti studije koje su utvrdile da video igre mogu imati i određene negativne posljedice. "Važna istraživanja provode se već desetljećima o utjecaju igranja video igara. Povezanost s ovisnošću, depresijom i agresijom ne mogu se ignorirati", rekla je Isabela Granic, profesorica razvojne psihopatologije na Sveučilištu Radboud Nijmegen u Nizozemskoj.
"Kako bismo razumjeli učinak video igara na razvoj djece i adolescenata moramo tom istraživanju pristupiti uravnoteženo."