ISPITUJE UNUTRAŠNJOST ZEMLJE

HRVATSKI ZNANSTVENIK DOBIO 626.000 DOLARA ZA EKSPEDICIJU Istraživat će otok koji je pogodio jedan od najsnažnijih potresa u 20. stoljeću

 
 Privatni album

Australsko istraživačko vijeće (ARC) dodijelilo je 626.000 dolara za ekspediciju hrvatskog znanstvenika prof. Hrvoja Tkalčića na otok Macquarie u južnom dijelu Tihog oceana. Taj otok, na pola puta između Novog Zelanda i Antarktike, zanimljiv i po tome što ga je 1989. pogodio jedan od najsnažnijih potresa u 20. stoljeću. Ekspedicija prof. Tkalčića trebala bi odgovoriti kako je i zašto došlo do tog potresa te može li u budućnosti sličan potres generirati tsunami koji će zaprijetiti stanovništvu Novog Zelanda i Australije.

- Ovaj grant mi puno znači jer je australska znanstvena zajednica znala prepoznati kvalitetu i važnost geofizičkih istraživanja unutrašnjosti Zemlje koje moja znanstvena grupa i ja provodimo. Iz ovog fonda će ići plaće za studente i postdoktorande koji će biti 'krvotok' ovog projekta. Skupa s prethodno dobivenim grantovima za istraživacki brod Investigator i instrumente, sve se sada posložilo, a vrijednost ekspedicije popela se na 10 do 15 milijuna australskih dolara – rekao je Hrvoje Tkalčić, profesor seizmologije i matematičke geofizike na Australskom nacionalnom sveučilištu (ANU) u Canberri.

Kao jedan od vodećih svjetskih seizmologa koji se bave dubokom unutrašnjošću Zemlje, Hrvoje Tkalčić sada želi istražiti “podzemnu arhitekturu” oceanskog grebena blizu otoka Macquarie. Otok je dug 30, a širok oko pet kilometara, a na njemu se nalazi istraživačka stanica koja se trenutačno obnavlja.

- Taj je otok dio oceanskog grebena, mjesta gdje dolazi do doticaja velikih tektonskih ploča, Pacifičke i Indoaustralske. Te dvije ploče pomiču se lateralno, no tijekom velikog potresa 1989. godine bila je jedna komponenta gibanja tla koja je dala naslutiti da je riječ o novoj subdukcijskoj zoni. Ako bi ta komponenta pgibanja tla bila malo više vertikalna, kao u slučaju potresa u subdukcijskim zonama, to bi moglo prouzročiti veliki tsunami koji bi ugrozio populaciju Novog Zelanda, Australije te ostalih zemalja u Indijskom i južnom Tihom oceanu. To je bio najveći razlog što smo željeli postaviti instrumente na toj lokaciji - rekao je.

Privatni album

Ekspedicija prof. Tkalčiča kreće 25. ožujka 2020. godine, a znanstvenici će postaviti ukupno 30 instrumenata na oceansko dno do dubine od oko 6000 metara i to u teškim vremenskim uvjetima.

- Postavit ćemo seizmološke uređaje na oceansko dno i na otok. Riječ je o konfiguraciji koja ima spiralni oblik u južnom dijelu, a u sjevernom je u obliku slova X. Baš zbog te konfiguracije signali od potresa koji su se dogodili na sjevernoj hemisferi mogu se jako dobro pojačati. Postavljanje instrumenata bit će istodobno: desetak ljudi će se iskrcati na otok na koji se može pristati gumenim čamcem, a zatim će na leđima nositi opremu. Za to vrijeme s broda će se postavljati instrumente na oceansko dno – pojasnio je Tkalčić. Nakon godinu dana znanstvenici će se vratiti kako bi pokupili instrumente.

- Drago mi je da moji kolege i ja možemo dati doprinos u razumijevanju unutrašnjosti našeg planeta, što je referentna točka za razumijevanje ostalih planeta Sunčeva sustava. Napravili smo velike pomake u tom smjeru postavivši seizmometre na površine Mjeseca i Marsa. Postavljanje mreže instrumenata na oceansko dno do dubine od 6 kilometara s ciljem 'osluškivanja' signala bliskih i dalekih potresa na tako nepristupačnoj lokaciji i u tako udaljenom dijelu našeg planeta, jedan je veliki korak naprijed za globalnu seizmologiju i znanost uopće, i treba ga proslaviti – zaključio je Tkalčić.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. siječanj 2022 07:01