Brade su se, kako ste mogli primijetiti, vratile u velikom stilu. Puna, kozja, ekstra dugi zulufi, uredna, neuredna, svaka ima svoje pobornike i ljubitelje. Međutim, nakon ove ekspanzije dlaka na licu, uslijedili su i neminovni negativni komentari na njihov račun. Kritičari brada tvrde da, osim što su iritantno prenemaganje, mogu biti rasadnik potencijalno neugodnih bakterija.
Michael Mosley iz BBC-jeve emisije 'Vjerujte mi ja sam doktor' kaže da je njihova emisija često znala putem eksperimenata doći do nekih novih otkrića te da su u nedavnom istraživanju brada također otkrili nešto zanimljivo. Naime, tim iz emisije otkrio je da se određena bakterija koja proizvodi novi oblik antibiotika može pronaći u ljudskoj bradi. Uz to, nedavna je studija objavljena u američkoj saveznoj državi Novi Meksiko potvrdila da su u jednoj ljudskoj bradi pronašli određenu vrstu bakterije koja se inače može pronaći u fekalijama.
Ponukan tim otkrićem, Mosley je odlučio dodatno istražiti jesu li brade prijetnja zdravlju.
U studiji koja je provedena u jednoj američkoj bolnici, a koja je objavljena u Časopisu za bolničke infekcije, istraživači su na uzorku od 408 bolničkog osoblja proveli istraživanje o širenju infekcija. Među osobama koje su bile subjekti istraživanja bilo je i braditih i obrijanih, a rezultati su pokazali da su oni obrijani veća prijetnja za prenošenje nepoželjnih tvari od onih s bradama. Otkriveno je da čak tri puta vjerojatnije da će obrijan član osoblja biti nositelj bakterije koja se zove stafilokokni aureus, osobito neugodne bakterije jer je otporna na većinu današnjih antibiotika.
Kako je to moguće? Istraživanje sugerira da brijanje možda na koži može izazvati mikro-abrazije koje bi mogle 'podržati kolonizaciju i proliferaciju bakterija'. No, osim tog zaključka, nameće se i još jedan, a to je da brade pomažu u borbi protiv infekcija. Mosley i njegovi suradnici su iz znatiželje koju je u njima pobudilo istraživanje uzeli nekoliko uzoraka te su ih poslali na testiranje kako bi vidjeli može li se u bradi išta uzgoijiti. Doktor Adam Roberts koji je primio uzorke na temelju je njih uspio uzgojiti preko 100 različitih bakterija. Roberts je rekao da to nije ništa neobično, no, u nekoliko petrijevih zdjelica pojavio se jedan zanimljiv fenomen.
Naime, u tim petrijevim zdjelicama Roberts je uočio da nešto ubija bakterije, najvjerojatnije mikrob.
Uobičajeno shvaćanje mikrobe klasificira kao neprijatelje za čovjekovo zdravlje, no oni nas ne vide kao svog neprijatelja. Ako se spustimo na njihovu razinu, bakterije i gljivice svoje vrijeme provode boreći se međusobno za hranu, sirovine i prostor. Tijekom te borbe, neki su mikrobi evoluirali u antibiotike kojima se čovjek bori protiv bakterijskih infekcija.
Roberts smatra da se nešto slično možda događa u ljudskim bradama. Nadalje, Roberts je ubojicu drugih bakterija, stafilokokni epidermidis, testirao protiv Eschericichije Coli i mikrob je bio nemilosrdan.
Premda je čišćenje i testiranje novih antibiotika jako skup pothvat i jako često neuspjeva, nije vjerojatno da će se doktori propisivati 'bradacilin', no Roberts smatra da treba potragu za novim antibioticima svakako proširiti. 'Infekcije otporne na antibiotike ubiju 700 tisuća ljudi na godinu, a predviđa se da će taj broj narasti na 10 milijuna do 2050. godine', rekao je Roberts, dodajući da u posljednih 30 godina nije izdan niti jedan novi antibiotik.