Stručnjaci neprestano upozoravaju roditelje na opasnosti koje se skrivaju na internetu zbog skrivenih identiteta, no u porastu je i broj online izazova i igara kojom djeca iz dosade ispunjavaju slobodno vrijeme, a radi se o također potencijalno opasnim izazovima.
Kako piše britanski Mirror, dio tih popularnih igara uključuje neku vrstu samoozlijeđivanja, cyber nasilja ili dijeljene eksplicitnih fotografija, a dio javnosti i stručnjaka krivi ih za samoubojstva djece diljem svijeta.
Nažalost, većina roditelja vjeruje da je njihovo dijete dovoljno inteligentno, upućeno ili osjetljivo da se u tako nešto ne upusti, no dječja psihologinja dr. Linda Papadopoulos upozorava da potcjenjuju moć manipulacije i pritisak koji djeca osjećaju ne bi li hvatala korak s online trendovima.
Dr. Papadopoulos, koja podržava rad neprofitne britanske organizacije Internet Matters koja se bavi upravo savjetovanjem roditelja oko ovih problema, kaže: ‘Važno je da roditelji ne zatvaraju oči pred problemom i ne pretpostavljaju da njihova djeca nikad ne bi sudjelovala u takvoj igri. Mi ionako znamo samo za dio opasnih igara, ali možda postoji još niz opasnosti i zato je važno razgovarati o tome.’
Dodaje i da su mnogi online izazovi zapravo ‘moderna verzija pisama lanaca sreće gdje pojedinac osjeća pritisak da sudjeluje u tome i proslijedi igru dalje’.
‘Znamo da djeca silno žele sudjelovati u online aktivnostima s prijateljima iz škole, pogotovo preko praznika kad se ne vide svaki dan, a to prati želja za sudjelovanjem i strah da se nešto ne propusti. To je prirodno i normalno, ali roditelji moraju preuzeti odgovornost i pobrinuti se da su njihove aktivnosti na internetu sigurne. Apeliram na roditelje da popričaju u miru s djecom o takvim izazovima te da im daju praktičan savjet što učiniti ako se susretnu s nekakvom neugodom, s nečime što uključuje rizik i koje su moguće posljedice’, rekla je Papadopoulos.
Istraživanje organizacije Internet Matters otkrilo je da je više od polovice roditelja zabrinuto zbog utjecaja koji virtualni svijet ima na njihovu djecu, kao i zbog neprimjerenog sadržaja ili onog koji ih može ohrabriti na samoozlijeđivanje.
Plavi kit, dezodoransi, gušenje...
Zato je navela nekoliko igara, odnosno izazova na koje treba posebno paziti. Među njima je svakako bizarna samoubilačka igra Plavi kit oko koje se podigla velika buka posljednjih mjeseci jer je se povezuje s više od 130 samoubojstava u Rusiji te drugdje u Europi. Plavi kit potiče mlade da tijekom 50 dana rješavaju razne izazove, a posljednji dan dobiju nalog svojeg ‘mentora’ da si oduzmu život. Nekoliko ravnatelja i ravnateljica hrvatskih škola požalilo se da su djeca u panici i da se boje, a psihologinja Tea Brezinšćak iz Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba također je potvrdila da su djeca pričala o igri, no nije zabilježeno da je netko sudjelovao.
Philipp Budeikin (22) koji je priznao da stoji iza igre Plavi kit i da je potaknuo dva samoubojstva, osuđen je početkom srpnja na tri godine zatvora.
Ranije ove godine doznalo se za trend koji traje već koju godinu, a radi se o snimkama na kojima tinejdžeri špricaju dezodorans tek koji centimetar od kože zbog čega im ostaju grozne rane i opekline. Roditelji su se pobunili na društvenim mrežama, stručnjaci su upozorili na ovu ludost, no djeca i dalje ‘odgovaraju’ na izazove.
Ne toliko fizički opasna koliko psihički pokazala se igra dodira. Jednom igraču se vežu oči nakon čega dira drugog igrača i mora pogoditi koji je dio tijela primio. Sve se snima i dijeli na internetu. Radi se o dijeljenju neprimjerenog sadržaja i stručnjaci upozoravaju da djeca često na ovakve stvari pristaju samo zbog društva, da budu dio igre. No, nisu svjesni ni toga da internet pamti sve i da jednog dana možda neće biti sretni zbog svog ponašanja. Eksplicitni sadržaj širi se internetom vrlo brzo i može utjecati na reputaciju djeteta u školi i u društvu općenito što pak može imati posljedice u budućnosti.
Poznata i iz vremena kad internet nije postojao, u igri gušenja djeca se međusobno snimaju kako se namjerno guše do točke kad će pasti u nesvijest, a sve u namjeri da postignu neku vrstu euforije. U Birminghamu je prošle godine preminuo 12-godišnji Karnel Haughton nakon ove igre, a prošli je mjesec ravnatelj jedne engleske škole, Paul Ramsey, morao održati predavanje učenicima nakon što je shvatio da su mnogi odlučili isprobati moguću euforiju kad su vidjeli snimke na internetu.
Psiholozi se slažu da s djecom svako toliko treba porazgovarati o njihovim navikama na internetu i mogućim opasnostima, posebno nakon što počnu koristiti društvene mreže. Razgovarajte s njima u opuštenoj atmosferi da se ne osjećaju kao da su na ispitivanju. Objasnite im što znače trendovi na internetu, kakve opasnosti vrebaju te ih svakako uputite da popričaju s vama ili s nekom drugom osobom od povjerenja ako primijete bilo što sumnjivo, ako se u bilok ojem trenutku osjete ugroženo, manipulirano ili prisiljeno na nešto. Osim povjerenja važno je da dijete s roditeljem može razgovarati bez straha od kazne.