Kada smo prošle godine posjetili ACI Dubrovnik, direktor marine Leo Ajduković djelovao nam je kao vrlo zanesen čovjek. S ushitom je govorio kako se ide u rekonstrukciju marine, jedan od najambicioznijih, a svakako najkompleksnijih projekata u posljednjih tridesetak godina ACI marine Dubrovnik. Pristojno smo klimali glavama dok nam je objašnjavao kako će potpuno srušiti jedan od gatova, iz mora izvaditi građevinski materijal i napraviti potpuno novu "Rivu I" koja će moći prihvatiti i 16-metarske brodove.
Nova trafostanica
Riječ je o jednom od najluksuznijih dijelova dubrovačke marine, smještenom odmah uz bazen i vrhunski restoran Yacht Club Zephyrus, pa se s pravom može reći da je to jedan od najpoželjnijih vezova. Činilo se to kao nemoguća misija, građevinski zahvat za koji je potrebno najmanje godinu dana.
Čim smo stigli, Ajduković nas je dočekao širokog osmijeha, upravo na novootvorenoj Rivi koja je dovršena u samo šest mjeseci. Objasnio nam je kako je uporabnu dozvolu nova riva dobila 23. svibnja, a radovi su počeli u studenome. Nije sve gotovo, ACI Dubrovnik ima ozbiljne planove, pa se sada radi na ishođenju dokumentacije za razvoj infrastrukture, poput nove trafostanice kako bi nautičari, koji su sve većih kapaciteta, mogli imati adekvatnu opskrbu električnom energijom. Kako kaže Ajduković, direktor marine koja danas kvalitetno prima više od 380 brodova, struja je život marine, bez nje nema ni nautičara.
Projekt rekonstrukcije "Rive I" bio je sve samo ne jednostavan. U nekom trenutku radilo je na njemu i do stotinu radnika. Građevinske tvrtke Texo Molior i Marex Zadar dale su sve od sebe kako bi projekt bio dovršen na vrijeme. Ugradili su 82 pilona na dubini od 12 metara. Zatim je ugrađeno 200 tona željeza, 10.000 kubika iskopa te oko 3000 kubika betona. Uistinu impozantna gradnja zahvaljujući trudu i stručnosti ovih vrijednih ljudi dala je rezultate.
- Cijela marina bila nam je raskopana. Trebalo je potpuno srušiti stari gat, izvaditi otpad i sve raditi iznova. Morali smo postaviti 25 kilometara novih kablova za opskrbu električnom energijom. Znalo se dogoditi da marina zbog radova katkad nema struje, a sutra nema vode, no marina je cijelo vrijeme radila, zbog čega smo jako zahvalni našim gostima na strpljenju. No, i oni su, kada su vidjeli što radimo, shvatili da unapređujemo kvalitetu usluge i razumjeli su zbog čega je potrebno da ponekad nakratko ostanu bez struje ili vode. U ovih šest mjeseci za 35 milijuna kuna napravili smo čudo. Vjerujem da je infrastruktura temelj svake marine koja želi biti kvalitetna - govori nam Ajduković.
Posebno vozilo za otpad
Ovo je pretežno tranzitna marina, više od 60 posto su čarteri i vikendom je stoga najveća gužva. Organizacija je savršena. Cijeli dan marinom kruži električno vozilo koje odvozi otpad. Imaju i vlastitu sortirnicu gdje se, kako kaže Ajduković, svaka kanta prekopa i sortira. Posebna je priča suhi vez koji sada prima 140 brodova, a ove zime bit će ga još, i to na 1276 četvornih metara. Ponosni su na plan gradnje najvećeg servisnog centra na južnom Jadranu, koji će u suradnji okupiti zasad osam servisera, a zatvoreni hangari prostirat će se na gotovo 1500 kvadratnih metara. Predviđen je i natkriveni suhi vez, kao i prostor za skladištenje brodova.
Modernizacija marina je, ističe Ajduković, nužna. Ponosan je i na stavljanje u pogon 130-tonske dizalice koja zadovoljava potrebe velikih brodova koji ovdje odluče naći svoj mir ili zatraže servis, a intenzivno se radi i na još boljoj sortirnici otpada.
- Prema idejnom arhitektonskom rješenju, naš će servisni centar biti najveći na ovom dijelu Jadrana. Imamo dizalicu od deset tona te travel liftove od 60 i 130 tona. Potonja nije radila deset godina, a onda ju je potpuno renovirala tvrtka Radež iz Blata, vrhunski stručnjaci. Pokušali smo i prije, no nismo mogli pronaći tako kvalitetnu tvrtku koja bi nam dizalicu obnovila i stavila u funkciju u vrlo kratkom roku. U servisnoj zoni uredili smo sofisticirane sustave prikupljanja otpadnih voda kako ne bi štetili okolišu. Sva voda od pranja brodova skuplja se u posebne spremnike gdje se filtrira i u more ide isključivo čista voda. Nema suvremenijeg rješenja - ponosan je Ajduković na sustav gospodarenja otpadom u marini.
Usporedbe radi, samo tijekom jednog vikenda, otkriva nam direktor ACI Dubrovnik, prikupi se i do 18 tisuća plastičnih boca. Marina mora biti sposobna adekvatno zbrinuti sav taj otpad kako ne bi došlo do zagađenja okoliša, a u Dubrovniku su to itekako uspjeli. Zaštita okoliša i održivost visoko su na njihovoj listi prioriteta. Tako su opremili i u funkciju stavili i dvije punionice za električne automobile.
Sve je to samo početak velike rekonstrukcije koja će se odvijati u četiri etape. O rokovima je teško govoriti, ide se korak po korak. Prva je Riva I, zatim elektrifikacija Rive G, a onda proširenje marine.
- S postojećih 125 tisuća četvornih metara idemo na oko 193 tisuće kvadrata. Namjera nam je razdvojiti godišnjake od čartera kako bismo imali pregledniju priču. Ti su planovi u pripremi. Ujedno, želja nam je napraviti mjesto za još oko 200 brodova - kaže Ajduković.
