POPULARNA TURA

Mjesto na kojem je šansa da ćete ugledati dupina 95 posto: ‘Neki ljudi znaju i plakati kada ih vide‘

Lošinjski dupini

 Vedran Peteh/Cropix
Dobri dupini ne zovu se tako jer ima i "loših" - nema takvih, nego zato što izgledaju kao da se smiju

Duje Bogović dupina može spaziti s udaljenosti od milje ili milje i pol. Rijetko pogriješi, ali dogodi se. Za lošeg vremena, recimo, kada sve na moru, svaki odbljesak sunca ili plosnati val, izgleda kao dupinova peraja.

Kada je dan ipak sunčan, kao što je ovaj, a na nebu iznad lošinjskog akvatorija nema nijednog oblačka, njemu i kolegi skiperu lošinjskog Plavog svijeta Draženu Lizačiću obično treba pola sata da uoče jednog.

"Ovo bi mogao biti rekord", uzvikne Lizačić odjednom nakon 15-ak minuta spuštajući dalekozor i pokazujući prstom prema otvorenom moru. Bogović, glavni za volanom glisera, naglo daje gas i skreće ulijevo.

"Look at the right side, everyone! (Pogledajte nadesno, svi)", poviče.

Nas desetak, a među nama par Engleza, jedna Njemica i Francuskinja, grupa s kojom smo to jutro izašli na more ispred Velog Lošinja, brže-bolje ustane iz svojih sjedalica, povadi mobitele i stane u pripravnost buljeći napeto preko desnog boka našeg plovila.

Četveročlana obitelj

Bogović ugasi motor. I tada, nekoliko desetaka metara od nas, na horizontu se ukažu četiri peraje. Među turistima se prolomi cika oduševljenja i komešanje. "To je cijela obitelj", šapne mi Lizačić pokazujući prstom. Dvije veće peraje i dvije manje, između valova, u pravilnom ritmu naizmjence ulaze i izlaze iz mora. Bogović upali motor pa nas sasvim polako približi obitelji dupina koja se, kako vidimo, uputila na otvoreno more, prema horizontu.

"Ne smijemo preblizu. Najbolje im je doći na udaljenost između 60 i 100 metara i nikako straga, nego uvijek bočno", govori Bogović koji je skiper za "promatranje dupina" već pet godina. Kaže i da ovim morskim sisavcima smeta buka motora pa kada se približi, gliser mora ugasiti. "To im stvara stres", napominje.

image

Promatranje dupina

Vedran Peteh/Cropix/Cropix

Par Engleza se oduševljeno tiska na desnu stranu broda, pokušavajući uloviti što bolji kadar mobitelom. "Hoće li skočiti?" pitaju skipere ozareni kao mala djeca. Bogović i Lizačić kažu da je moguće. "Tako se dupini čiste od parazita", podučava Bogović, otklanjajući odmah ideju većine nas da se dupini tako igraju. Upozorava nas i da nikako ne lupamo po strani broda pokušavajući ih dozvati, da ne budemo glasni i ni u kojem slučaju da ne bacamo hranu.

image

Promatranje dupina

Vedran Peteh/Cropix/Cropix

"Ljudi svakako reagiraju kada vide dupine. Neki znaju plakati", priča Lizačić dok ja odmahujem glavom. "Ali, to je ništa, imali smo jednog koji je imao pripremljenu pjesmicu za dupine pa ju je odsvirao na harmonici i odrecitirao."

Nalazimo se na moru nekoliko milja od Velog Lošinja, na gliseru Plavog svijeta, lošinjskog instituta za istraživanje i zaštitu mora koji, među ostalim, godinama provodi program "promatranja dupina". Iako primarno znanstvena organizacija za istraživanje dobrih dupina u Jadranskom moru, Plavi svijet je otvoren za turiste i cijelu sezonu organiziraju ture "razgledavanja dupina".

image
Vedran Peteh/Cropix/Cropix

Uglavnom imaju četiri ture dnevno, od 9 do 16 popodne, svaka traje oko sat vremena, ponekad sat i pol, a stoji 430 kuna za odrasle, 350 kuna za djecu i 1300 kuna za obitelj. No, ono po čemu je ova tura posebna, a objašnjava to i paprenu cijenu, jest njihovo obećanje da su šanse da se vide dupini na njihovim turama 95 posto.

Fotoidentifikacija

- Zna se ponekad dogoditi da ih ne vidimo, ali onda cijela ekipa može besplatno ići na neke od sljedećih tura dok ih ne uočimo, ali to je stvarno rijetko - govori, dodajući da se lani, u pet mjeseci programa, samo dva puta dogodilo da ih nisu vidjeli.

Nakon polusatnog druženja s dupinima vratili smo se u gradsku marinu Velog Lošinja, na vez ispred Plavog svijeta, i sjeli na piće u lokal Olive Tree s dugogodišnjom direktoricom Instituta Andreom Borić. Ona je na čelu Plavog svijeta već 20 godina.

image

Na fotografiji: Andrea Borić

Vedran Peteh//Cropix

- Već 30 godina tu se provodi istraživanje dobrih dupina. Točnije, radi se fotoidentifikacija. Radimo to brodovima, ali i avionima u niskom letu duž cijelog Jadrana. Prema našim podacima, u Jadranskom je moru sada najmanje 10.000 dupina - govori Borić, objašnjavajući da je njihova primarna djelatnost istraživanje, i to financiraju turističkim turama.

Na pitanje kako mogu garantirati tako visoku stopu "viđanja" dupina, odgovara da, naravno, "ne mogu nikada biti sto posto", ali imaju svoje metode kojima mogu jako dobro predvidjeti njihovo gibanje.

- Recimo, zna se da oni obično idu na istočnu stranu, prema Iloviku, a naši su skiperi u svakodnevnom kontaktu s koćarima koji su na moru pa im oni dojavljuju ako ih vide bilo gdje u akvatoriju - objašnjava direktorica Borić.

Što se tiče njihove najvažnije djelatnosti, istraživanja, Borić kaže da trenutačno imaju 20-ak biologa, ekologa i geologa u timu u Plavom svijetu koji se bave proučavanjem dupina, glavatih želva, plavoperajnih tuna, morskih vranaca i raža. Pritom se veći dio rada instituta odvija na sjevernom i srednjem Jadranu, u području oko Lošinja na sjeveru, te u području oko otoka Murtera i Visa u srednjem Jadranu.

Od 20-ak zaposlenika, kaže direktorica, u timu imaju i nekoliko stranaca - Nizozemca Jerryja koji na Lošinju radi na svom doktoratu i 23-godišnju Francuskinju Juliette koja je tu na praksi.

Diplomirana marinska biologinja Juliette, koja je s nama izašla na jutarnju turu promatranja dupina, kaže da su dobri dupini njezino područje specijalnosti, a bili su i tema njezina diplomskog rada. Odmah je pitamo zašto se dupine naziva dobrim dupinima.

- Zato što uvijek izgledaju kao da se smiju - odgovara kao iz topa.

- Inače, dupini su jako inteligentne životinje, dobro vide u more i čuju jako daleko - dodaje.

image
Vedran Peteh//Cropix

Peraja kao otisak prsta

Juliette je u Plavom svijetu radila i lani. Zadužena je, kako nam je ispričala, za edukaciju posjetitelja, ali i za fotoidentifikaciju jadranskih dupina.

Pitamo je kako izgleda taj posao. Ukratko, objašnjava, sastoji se od toga da izađe na more i fotografira peraje. Ozbiljno, pitamo ne skrivajući iznenađenje.

- Da, peraje dupina su kao njihovi "otisci prsta" i prema peraji se može identificirati svakog dupina posebno. Svaka je peraja drugačija, ima drugačiji oblik, veličinu i boju. A tu su i različiti drugi ožiljci i brazgotine, posebno na perajama mužjaka, što nam omogućava da ih razlikujemo. I onda pratimo njihovo gibanje i ostanak u Jadranu - objašnjava nam Juliette.

image


Plavi svijet lošinjski je institut za istraživanje i zaštitu mora koji, iako je primarno znanstvena organizacija za istraživanje dobrih dupina u Jadranskom moru, među ostalim godinama provodi program "promatranja dupina"

Vedran Peteh//Cropix

Nakon što fotografira svaku peraju na moru, te slike nosi u Institut i tamo uspoređuje s perajama u bazi podataka. Dakle, veličina, oblik, boja i sitne ozljede biolozima instituta govore koja peraja točno pripada Miji, koja Apple, Vivi, Stripi, Meti ili Zoomu. To su, naime, imena dupina koji su dobro poznati ekipi iz Plavog svijeta i već godinama obitavaju u Jadranu.

- Imamo više od 2000 fotografija dupina, a procjenjujemo da ih je samo u lošinjskom akvatoriju u ovom trenutku dvjestotinjak - priča. Neke, hvali se Juliette, prepoznaje već i na oko.

Pitamo imaju li u bazi dupina Flipera. Juliette odmahuje glavom, ali odmah kroz smijeh odgovara da mogu sljedećeg mladunca kojeg dokumentiraju nazvati "Filip". Bio bih počašćen, odgovaram.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
10. kolovoz 2022 15:39