Iz Šibenskog kanala krenuli smo put rijeke Krke, a nakon Prokljanskog jezera uplovili u Skradin. Maleno mjesto bogate povijesti već nas je na prvu pod jutarnjim suncem očaralo arhitekturnim stilom. S 500-tinjak stanovnika tijekom godine, ne računajući turiste tijekom sezone, Skradin je mirna luka u svakom smisle te sintagme.
Cijela gradska jezgra zaštićeni je spomenik kulture, a do svakog restorana mediteranske kuhinje na koritu Krke vode vas uske uličice. Osim blizine Nacionalnog parka Krke, njegovih slapova, a posebice Skradinskog buka, spoj povijesti te kulture vidljiv je i u gastronomskoj ponudi u kojoj su skradinski rižoto i skradinski torta nezaobilazna narudžba na ovoj postaji.
Lučica sa 180 vezova
Nas je među prvima pozdravio ACI. Slikovita lučica s oko 180 vezova otvorena je za nautičare tijekom cijele godine, a svake sezone otvaraju se novi sadržaji koji privlače sve veći broj ljubitelja jedrenja. Što se tiče gostoprimstva domaćina, ono je jedan od glavnih razloga zašto se neki gosti vraćaju svakoga ljeta, a takvim pozitivnim recenzijama zadovoljan je i direktor marine Slaven Bogut.
S njim smo napravili i kratku turu marinom, a vožnjom po koritu upoznali i skrivene skradinske znamenitosti koje golom oku s ceste u automobilu nisu vidljive. Između ostalog, skriva ih i priroda, odnosno mreža Natura 2000. To je ekološka mreža područja važnih za očuvanje ugroženih vrsta i stanišnih tipova EU, a cilj joj je očuvati povoljno stanje više od tisuću ugroženih i rijetkih vrsta unutar prirodnih i poluprirodnih stanišnih tipova.
U jedno od njih ubraja se i Skradin, čija je marina zaštićena te u njoj nisu dozvoljena veća umjetna ulaganja. A među stalnim su stanovnicima - labudovi. Ni u jednoj drugoj marini nećete imati takve susjede na plaži jer oni uživaju u kombinaciji morske i slane vode. Zbog toga je i idealna za kupanje, malo toplija od mora, a opet dovoljno dobar bijeg od vrućina.
Marenda u kraju
Svaki Skradinjanin pritom zna da se u takvoj vodi lovi marenda. Čokalice. Te malene ribice slične gavunima hvataju se na tradicionalan način - prati se ulazak ribe u mrežu, a zatim se podižu u zrak. Probali smo ih i mi u konobi Evala tik uz skradinsku rivu. Jednostavnim rječnikom - ispraznili smo sve tanjure. Osim toga, izuzetno ljubazno osoblje restorana pripremilo nam je i jadransku tunu, dagnje te dalmatinski domaći tanjur s ribom. U dva navrata još smo tražili i domaći kruh s maslinama te mediteranskim biljem - najbolji koji smo probali.
Da Skradin opravdava vrijednu gastronomsku destinaciju, vidljivo je i otvaranjem prvog Gastro Gurman Cornera u Hrvatskoj. Malena trgovina autohtonih proizvoda dostupna je i domaćim i stranim gostima u skradinskoj marini, a već na samom ulazu oduševila nas je velikodušnost prodavača koji su nam proizvodnju, a i podrijetlo svakog proizvoda objasnili. Većina ih se proizvodi u okolici Nacionalnog parka Krka, no nas je najviše dojmila životna priča Nevenke Kovilić, 83-godišnje dobitnice priznanja za najbolju prodavačicu na Danima hrvatskog turizma. Punih 65 godina ova legenda s Krke, kako ju vole zvati mještani, na Skradinskom buku turistima prodaje autentične proizvode sa svojeg OPG-a.
Dio njezinih bajama, oraha, smokava, grožđa i maslinova ulja sada je i u Gastro Gurman Corneru na ponos poduzetne Nevenke, ali i Skradinjana čiji grad stvarno skriva velike priče još većih ljudi. Uz tzv. trgovinu s delikatesama nalazi se i novootvorena vinoteka Vinoretum Croatian Fine Wine Shop Boutique, koja stavlja naglasak na autohtone sorte vina, kojih u Hrvatskoj, ističe direktor Slaven Bogut, ima više od 130, a samo ih je desetak dostupno na tržištu.
Skradin je otvorio i uličnu trgovinu Vendi vici, koja je otvorena 24 sata svih sedam danau tjednu, a u potpunosti je digitalizirana, odnosno nudi svim korisnicima da, prije nego što kupe neki proizvod, dobiju uvid u sastav pića te njezina proizvođača na tržištu. Taj su novitet gosti u marinama prihvatili, a kako i ne bi kada im je na jednom mjestu dostupna raznovrsna ponuda proizvoda koji se ne mogu baš uvijek pronaći u klasičnim trgovinama. Veliki plus za Skradin, a zatim i poticaj ostalim marinama, kaže Bogut.
Pored raznih nagrada kao što je nagrada Grada Skradina za izniman doprinos razvoju nautičkog turizma te Plava zastava, priznanje i potvrda poštovanja strogih kriterija zaštite okoliša, mora i priobalja, Skradin se može pohvaliti i prvom pametnom rasvjetom u Hrvatskoj. U gradu je postavljeno oko 366 pametnih LED svjetiljki, što štedi 70 posto energije, a ujedno i manje zagađuje okoliš. Također i izgleda ljepše, modernije te čuva novac u gradskoj blagajni. Gosti su, kaže Bogut, najzaslužniji, ali i najzahvalniji kritičari.
Sve to približilo je skradinsku marinu društvu tehnološki najnaprednijih marina u Hrvatskoj, uz bok Rovinju i Dubrovniku. Tako je početkom lipnja u ACI marini Skradin održana demonstracija podvodne robotske i senzorske tehnologije, odnosno dio projekta InnovaMare u kojem Skradin surađuje partnerima kao što su HGK, FER, Institut Ruđer Bošković te brojni drugi. Mreža je to robota na moru i u podmorju koji mjere i šalju podatke te mogu puno brže reagirati na moguće probleme i ekološke neprilike i tako doprinijeti kvalitetnijem očuvanju Jadrana. Ako je riječ onečišćenju mora, roboti šalju podatke u realnom vremenu te brže rješavaju problem nego što bi ga se riješilo ručno.
Posljednjeg dana posjeta doručkovali smo u Skipper‘s clubu Arka - jaja, kobasice i slaninu. Glisirali smo do područja stare Scardone. Osim što se sada tamo nalazi novi hotelski kompleks sa smještajem i bazenom, 2018. Skradin je postao i vlasnik novootvorenog muzeja automobila Ferdinand Budicki.
