S više od 800 vezova Marina Kornati u Biogradu na Moru treća je najveća marina u Hrvatskoj. Tamo nas dočekuju dva Marka bez kojih ne bi bilo moguće organizirati ovaj golemi sustav, a da svi budu zadovoljni. Marko Žepina voditelj je luke, a Marko Vrankolj zamjenik direktora marine kojom upravlja dioničko društvo Ilirija. Uz kavu u luksuznom restoranu koji se nalazi uz recepciju doznajemo zanimljive pojedinosti o ovoj, jednoj od "udarnica" nautičkog turizma u Hrvatskoj.
- Hotelska luka izgrađena je 1974. Bila je to prva luka nautičkog turizma u Hrvatskoj. Imali smo prvu čarter flotu na Jadranu, a ovaj, najveći dio luke, građen je sredinom osamdesetih godina - ponosno nam kazuju Marko i Marko.
Špica je sezone, marina je prepuna, uvijek se traži koji vez više. Zadovoljni su. Kažu da je i u vrijeme pandemije i "lockdowna" brodova bilo izuzetno mnogo. Štoviše, reći će, možda je nautički turizam čak i "eksplodirao" u vrijeme koronavirusa jer su se vlasnici brodova i čarteraši "samoizolirali" na brodovima, s kojih bi izlazili smo u nabavu. No, Marina Kornati nudi i mnogo više od samog veza. Tako se brodovi na suhi vez odvlače s dvjema dizalicama, jednom od 50 tona, a drugom od deset, ovisno o veličini i potrebama broda. Uz partnerske tvrtke ovdje je moguće obaviti puni servis, od poliranja i bojanja do složenih problema brodskih motora.
Razgovaramo o problemu onečišćenja mora kruzerima koji prema nekim procjenama Hrvatskoj donose štetu od 350 milijuna eura godišnje, a zaradu od tek oko 50. Vrankolj se slaže i kaže kako su idealni oni brodovi do 12 ili 15 metara, iako se ovdje mogu vezati i oni od 45.
- To su idealni gosti. Oni svakog dana dođu na ručak u restoran ili odu u dućan, dobri su potrošači, mirni i pristojni. Iako imamo puno brodova, u luci nikad ne vlada nered. Pravila su jasna, noću nema glasne glazbe, nema vike i galame. Svi se toga drže, tako da nemamo problema - kaže, a mi primjećujemo kako unatoč velikom broju brodova nikad nema stiske. Gatovi su široki, brodovi nemaju problem ući, vidi se da se ovdje nije štedilo na prostoru, a gatovi su na idealnoj visini pa nam čak nije trebala ni pasarela, jer smo i bez daske komotno skoknuli na kopno s jedrilice.
Iako se ne mogu mjeriti sa Sukošanom i Marinom Punat, koje vežu i po 1300 brodova, natjecateljski duh naše treće najveće marine ne popustaju, pa je već u planu novo širenje. Trebali bi izgraditi stotinjak novih vezova, no detalje ovog višemilijunskog plana nam ne otkrivaju jer - kažu - sve je još u povojima i ne valja govoriti ako nešto nije sigurno. No, diskretno doznajemo da su županijske vlasti planove već uvrstile u svoje prostorne dokumente pa je ostvarenje ipak izgledno.
Ova moderna i funkcionalna marina uglavnom je orijentirana prema čarteru i godišnjacima, a tranzitnih brodova vrlo je malo. Oni najčešće nalaze svoje mjesto u marini kada nema čarteraša jer isplove. Svi koji dođu ovdje znaju da su njihovi brodovi sigurni, a prednost je i blizina samog središta Biograda, zbog obližnjih trgovina, kafića, kao i kulturnih znamenitosti.
