Najmanje četiri mjeseca roditeljskog dopusta koji mora iskoristiti otac i ne može ga prenijeti na majku, najmanje deset slobodnih plaćenih dana za oca nakon rođenja djeteta, uvođenje dopusta za skrb o teško bolesnom ili ovisnom rođaku od najmanje pet dana godišnje, mogućnost korištenja roditeljskog dopusta do 12. godine djetetova života te pravo da svaki roditelj djeteta do 12. godine zatraži mogućnost rada od kuće ili neki drugi oblik fleksibilnog načina rada novosti su koje donosi prijedlog nove Direktive Europske komisije, o kojoj se unutar država Europske unije vode žestoke rasprave.
Privatno i poslovno
Radi se o prijedlogu Direktive o usklađenju privatnog i poslovnog života roditelja, kojoj je cilj osigurati u državama članicama veću razinu ravnopravnosti među spolova, prije svega na tržištu rada. U svim državama članicama zaposlenih je žena bitno manje nego muškaraca, a razlog su tome, pokazuju istraživanja, upravo povećane obaveze oko obitelji, djece i drugih ovisnih rođaka - obaveze koje muškarcima mnogo rjeđe stoje na putu.
Kako bi se i razina obaveza prema obitelji ravnomjernije podijelila među ženama i muškarcima, predložena je ova direktiva. Međutim, reakcije na nju među državama članicama različita je: dio država koje su za sada dostavile preliminarna mišljenja, poput Nizozemske, Portugala i Danske, smatraju kako je ovakva direktiva preveliko zadiranje u nacionalna zakonodavstva, kako ne odgovara načelu supsidijarnosti te da se pitanja roditeljskih dopusta i dopusta za skrb moraju dogovarati među socijalnim partnerima u okviru nacionalnog zakonodavstva. Druge se pak, poput Češke, Rumunjske i Italije, slažu s prijedlozima direktive.
Pet izmjena: Obavezan dopust od 10 dana
1) očinski dopust u trajanju od najmanje deset radnih dana nakon rođenja djeteta, koji će biti plaćen najmanje u visini iznosa naknade za bolovanje
2) uvođenje najmanje četiri mjeseca roditeljskog dopusta koji mora iskoristiti otac i ne može se prenijeti na majku
3) mogućnost korištenja roditeljskog dopusta u razdoblju do 12. godine djetetova života
4) uvođenje skrbničkog dopusta za radnike koji se brinu o teško bolesnom ili ovisnom rođaku u trajanju od najmanje pet dana godišnje
5) pravo na zahtjev za fleksibilnim oblicima rada za sve zaposlene roditelje djece do 12 godina
Hrvatska protiv?
Hrvatsko preliminarno stajalište, koje je Vlada na zatvorenoj sjednici donijela sredinom srpnja, također je upućeno Vijeću Europske unije, no još nije predstavljeno na radnim tijelima Unije pa, samim time, objašnjavaju u Ministarstvu demografije, obitelji, mladih i socijalne politike, još nije dostupno javnosti. Međutim, čini se da će se Hrvatska pridružiti krugu zemalja koje neće bespogovorno podržati Direktivu.
- Iako u potpunosti podržavamo osnovni cilj Direktive, pojedini prijedlozi nisu dovoljno razrađeni odnosno potkrijepljeni znanstveno dokazanim činjenicama, stoga je većina država članica, uključujući Hrvatsku, zatražila dodatna pojašnjenja. Hrvatska je mišljenja da su neka prava općenito povoljnije uređena nacionalnim zakonodavstvom, no u nekim dijelovima bit će potrebno nadopuniti odnosno izmijeniti zakonodavstvo s obzirom na uvođenje novih ili nadogradnju postojećih prava. Od rasprave koja je trenutno u tijeku na europskoj razini očekuje se jasnije određenje pojedinih dijelova prijedloga te dodatna argumentacija za uvođenje pojedinih odredbi, a o čemu će ovisiti i konačno stajalište RH - kažu u Ministarstvu demografije.
Bude li Direktiva prihvaćena - a za to je potreban konsenzus svih članica - Hrvatska bi trebala izmijeniti dio zakona te osigurati dodatni novac za plaćanje dopusta. Najveća novost svakako bi bila najmanje četiri mjeseca roditeljskog dopusta koji bi trebao koristiti otac. Prema važećim domaćim zakonima, roditeljski dopust, koji počinje nakon 6. mjeseca djetetova života, traje osam mjeseci - četiri za majku i četiri za oca, s time da otac svoja dva mjeseca može prenijeti na majku i obrnuto. U pravilu, u Hrvatskoj majke provode godinu dana na dopustu (šest mjeseci rodiljnog dopusta, četiri mjeseca “svojeg” roditeljskog i dva mjeseca dopusta koje im prenose očevi), o čemu govore i statistički podaci Ministarstva: u prvoj godini djetetova života lani je na dopustu bilo 32.519 žena i samo 1215 muškaraca.
Obaveznih 10 dana
Novosti bi bile i obavezni očinski dopust od najmanje 10 plaćenih dana nakon rođenja djeteta - razdoblje u kojem bi naknadu za dopust primali i majka i otac istovremeno - kao i barem pet plaćenih dana godišnje za njegu bolesnog roditelja ili drugog rođaka.
Hrvatska je, naime, jedina država EU u kojoj zakon decidirano ne propisuje obavezne slobodne dane za oca nakon rođenja djeteta. Zakon o radu propisuje da radnik ima pravo na ukupno sedam slobodnih dana godišnje za “važne osobne potrebe”, što se odnosi i na rođenje djeteta i na skrb o starijima i sklapanje braka i sve ostale moguće potrebe. U Sloveniji, primjerice, očevi imaju pravo na 25 slobodnih dana nakon rođenja djeteta, uz nadoknadu od 90 do 100 posto plaće, ovisno o visini primanja.