Oko 300 milijuna ljudi u svijetu živi sa smrtonosnim virusom hepatitisa B (HBV), ali tek svaka dvadeseta osoba prima odgovarajuću terapiju, objavili su u utorak znanstvenici.
Kad je riječ o majkama koje nose virus - a koji se može prenijeti na djecu - omjer daleko više zabrinjava jer iznosi 1:100, piše medicinski časopis The Lancet Gastroenterology & Hepatology.
Ako se ne liječi, virus HBV može izazvati ozbiljna oboljenja jetre, uključujući i rak.
Procjenjuje se kako svake godine 600.000 ljudi umre od bolesti jetre povezane s hepatitisom B, čime HBV postaje veći ubojica od malarije.
Test za HBV dostupan je od ranih '70-ih godina, no dijagnosticira se tek kod svakog desetog nositelja u svijetu.
Virus je visoko zarazan te se prenosi putem zaražene krvi ili drugih tjelesnih tekućina i uglavnom se prenosi s majke na djecu, odnosno između djece.
Za bolest ne postoji lijek, no antivirusni lijekovi pokazali su se učinkovitima za simptome.
Cjepivo protiv HBV-a dostupno je od ranih '80-ih godina.
Od 1992. godine na snazi je i preporuka Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) da se prva doza cjepiva daje 24 sata nakon djetetova rođenja, ali samo polovica novorođenčadi doista je cijepljeno u tom roku.
- Većina prijenosa virusa s majke na dijete događa se u danima nakon rođenja i zato je ta prva doza vitalna - rekao je Homie Razavi, virolog u Centru za analizu bolesti u Denveru u Coloradu.
- Sva djeca trebaju dobiti to spasonosno cjepivo pri rođenju, no dobiva ga tek polovica novorođenčadi - dodao je Razavi.
Od 16 zemalja, koje čine više od 80 posto zaraza virusom u populaciji djece u dobi od pet godina, samo je Kina povećala cijepljenje pri rođenju na 90 posto. Polovica drugih zemalja tek treba provesti takvu politiku.
Razavi i njegova ekipa analizirali su podatke iz 435 studija te radove više od 600 nacionalnih stručnjaka i zaključili kako je u 2016. godini 292 milijuna pojedinaca živjelo s HBV-om, što je gotovo četiri posto ukupne populacije.
Virus je najčešći u istočnoj Aziji i subsaharskoj Africi, a primjerice u Srednjoafričkoj Republici, učestalost iznosi čak 12 posto.
Kina, Indija, Nigerija, Indonezija i Filipini čine gotovo 60 posto svih zaraza.
- Ova studija pokazuje kako se ne pridaje primjerena pozornost liječenju HBV-a i u te svrhe ne izdvaja se primjerena svota novca - napisao je Geoffrey Dusheiko iz UCL Medical School and Kosh Agarwal iz bolnice King's College i zaključuje kako je "potrebno svjesnost na HBV podići na razinu koja postoji za virus HIV", koji izaziva AIDS.