REPORTAŽA

Ako nije najveće na svijetu, za Dubai nije dovoljno dobro

Na jezeru ispred Burj Khalifa predstava s vodoskocima privukla je desetke tisuća turista
 

 Joško Ponoš/Cropix
Dubai je svjetski rekorder po broju zgrada viših od 300 metara, ali turistima nudi puno više od kolosalne Burj Khalife (828 metara).

Beton i čelik koji izranjaju iz pijeska, duh starog Orijenta u sjeni mamutskih nebodera, zapadnjačka opuštenost nasuprot krute tradicije… Perverzno bogati šeici na jednoj strani medalje, a potplaćena radna snaga na drugoj. Dubai 2022. grad je oštrih kontrasta, metropola iz znanstveno-fantastičnih filmova koja vas izaziva da preispitujete svoje predodžbe o svijetu, kulturama, ljudskom napretku, održivosti i budućnosti. Futuristička oaza s vlastitim tempom života, drugačija od bilo koje turističke meke.

image

Muzej budućnosti proglašen je najljepšom zgradom na svijetu

Josko Ponos/Cropix
image

Arhitektura Dubaija

Josko Ponos/Cropix
image

Arhitektura Dubaija

Josko Ponos/Cropix

Reporteri Jutarnjeg proveli su povodom Expa u najmnogoljudnijem gradu Ujedinjenih Arapskih Emirata tri dana. Premda to nije dovoljno da se iskuse sve atrakcije koje nudi Dubai, omogućilo nam je da opipamo puls velegrada čija se vizura neprestano mijenja. Panoramu svako malo nadopunjuju nova arhitektonska remek-djela, poput zapanjujućeg Muzeja budućnosti koji se otvorio prošli mjesec i trenutačno bilježi navalu posjetitelja.

image

Ulaz na EXPO

Josko Ponos/Cropix
image

U pozadini je Burj Khalifa, najviša zgrada na svijetu

Josko Ponos/Cropix
image

Centralno mjesto EXPO-a je kupola Al Wasi.

Josko Ponos/Cropix

Naše je upoznavanje s Dubaijem bilo podijeljeno na moderni dio (downtown), stari dio s tržnicom, plaže te kompleks izgrađen za Expo, koji je od centra udaljen pola sata vožnje. Od grada ga dijele industrijska zona i investicijski park, no već je najavljeno da će se nakon završetka Svjetske izložbe (31. ožujka) pretvoriti u novi poslovni i rezidencijalni centar. Nije teško zamisliti kako u njemu za pet ili deset godina niče novi buket nebodera, još većih i još nevjerojatnijih od onoga što Dubai sada ima.

A to su 73 dovršene zgrade više od 200 metara, 18 zgrada preko 300 metara (najveći broj na svijetu) te tri zgrade preko 400 metara. Među njima strši najviša građevina na Zemlji, kolosalna Burj Khalifa koja sa svojih 828 metara doslovno para oblake. Ako vam pogled ne zakriva neka obližnja zgrada, blještavu špicu locirat ćete iz bilo kojeg dijela grada i svaki put se zadiviti granicama ljudske sposobnosti.

Milijardu i pol vrijedan "Kalifov toranj" danju reflektira sunčeve zrake, a noću se, zajedno s fontanama u svojem podnožju, stapa u light show koji svakih pola sata privlači tisuće posjetitelja. Burj Khalifa na 125. i 148. katu ima i vidikovce koje smo ostavili za neku drugu priliku. Cijene ulaznica za najvišu dostupnu točku (555 metara) kreću se između 700 i 1000 kuna.

image

Burj Khalifa, najviša zgrada na svijetu

Josko Ponos/Cropix
image

Burj Khalifa, najviša zgrada na svijetu

Josko Ponos/Cropix
image

Predstava s vodoskocima

Josko Ponos/Cropix

I fontane su, naravno, najveće na svijetu. Baš kao i shopping centar Dubai Mall, rasprostranjen na 502 tisuće kvadrata, gotovo kao tri Arena Centra. Iz njega se ulazi u akvarij u koji posjetitelje zove najveći led zaslon na svijetu. Zgodno je primijetio kolega fotoreporter Joško Ponoš: ako nije najveće na svijetu, nije dovoljno dobro za Dubai. Od lani se tako mogu pohvaliti najvećim panoramskim kotačem na svijetu (Ain Dubai), dok je najveće zatvoreno skijalište (Ski Dubai) otvoreno još 2005.

Spomenuti Muzej budućnosti reklamira se kao "Najljepša zgrada na Zemlji". U ponudi je i najdublji bazen za ronjenje, dubok 60 metara, a jedna od najsvježijih atrakcija je Dubai Frame, 150 metara visoka i 93 metra široka konstrukcija od čelika i stakla koja predstavlja najveći svjetski foto okvir. Arhitektonski je tim inspiraciju očito crpio na Instagramu.

image

EXPO 2020.

Josko Ponos/Cropix
image

EXPO 2020.

Josko Ponos/Cropix

Grad koji funkcionira u tako masivnim proporcijama nemoguće je razgledavati pješice, zbog čega su jedine opcije taxi ili metro. Metro sustav dugačak je 90 kilometara, ima dvije linije, a vlakovi su automatizirani i nemaju vozača, što znači da stižu točno u sekundu. Čekali smo ga u prosjeku dvije, a najviše pet minuta, ovisno o dobu dana. Pri ulasku u vlak treba pripaziti da ne zalutate u Gold class, za koji su karte dvostruko skuplje (ali ste sigurni da nećete stajati) ili u vagon namijenjen isključivo ženama i djeci. Riskirate kaznu, baš kao i za konzumaciju jela i pića ili za žvakanje žvakaće (100 dirhama, odnosno oko 190 kuna). Glavna crvena linija, koja prati autocestu kroz grad, lani je produljena sve do Expo kompleksa, pa se šeici sada mogu pohvaliti i najdužim automatiziranim svjetskim metroom.

image

Stanica metroa

Josko Ponos/Cropix
image

Metro Dubaija

Josko Ponos/Cropix
image

Arhitektura Dubaija

Josko Ponos/Cropix

U shopping centrima stječe se dojam o Dubaiju kao melting potu svih nacionalnosti, rasa, kultura i običaja. Prizor kako iz dućana Victoria's Secret istovremeno izlaze žena u nikabu i oskudno odjevena bjelkinja bio je idealna ilustracija, samo što ga fotoreporter nije smio zabilježiti. Fotografiranje muslimanskih žena zabranjeno je i kažnjivo, baš kao i lokalaca u bijelim kandurama, osim ako nemate izričitu dozvolu. Jedna je to od stvari na koju nas je po dolasku upozorio naš vodič, Indijac u 30-im godinama. Zabranjen je i alkohol na javnim mjestima - ipak se radi o islamskoj zemlji - što je jedna od rijetkih svetinja koju zapadnjački duh još nije uspio nagristi. Dovoljno je, međutim, preseliti se u hotelski bar ili neki od brojnih noćnih klubova i bit ćete usluženi.

image

Ulice Dubaija

Josko Ponos/Cropix
image

Ulice Dubaija

Josko Ponos/Cropix
image

Ulice Dubaija

Josko Ponos/Cropix

Kad turistu dojade glamur i rastrošnost, Lamborghiniji i Rolls Royceovi na hotelskim parkiralištima ili raskošni saloni jurilica na svakih 500 metara, utočište će potražiti u starom dijelu Dubaija koji živi oko četvrti Al Fahidi. Tamo se nalazi tvrđava iz 1781., najstariji objekt u gradu, sada pretvorena u muzej. Blizu je i tržnica Gold Souk, koja će vas prvo zaslijepiti zlatom, a onda omamiti začinima, čajevima i arapskim parfemima. Kažu da je cjenkanje poželjno i pristojno; u to smo se i sami uvjerili, ali tek nakon što su nas fino oderali u prvom dućanu u koji smo zakoračili.

image

Stari dio Dubaija

Josko Ponos/Cropix
image

Tržnica u starom dijelu Dubaija

Josko Ponos/Cropix
image

Tržnica

Josko Ponos/Cropix
image

Zlato Dubaija

Josko Ponos/Cropix

Dubai je prvi velegrad u kojem nismo susreli nijednog prosjaka. Nije baš isplativo, budući da kazna za prosjačenje iznosi 5000 dirhama i do tri mjeseca zatvora. Visoki su i penali za bacanje smeća, opušaka i žvakaćih guma, zbog čega su ulice i plaže savršeno ulickane i čiste. Džeparenje je rijetkost, a grad se redovito nalazi na ljestvicama najsigurnijih metropola. Po ulasku i izlasku iz zemlje, uređaj na aerodromu skenira vaše lice i zjenice, čisto kao podsjetnik da ste ubačeni u bazu podataka i da će vas neka od 300.000 kamera na gradskim ulicama i zgradama bez problema prepoznati.

image

Arhitektura Dubaija

Josko Ponos/Cropix
image

Arhitektura Dubaija

Josko Ponos/Cropix
image

Akvarium

Josko Ponos/Cropix

Za našeg je boravka vrijeme bilo vrlo toplo i vruće pa se s 30 stupnjeva teško bilo vratiti na zagrebačkih minus dva. U Dubaiju ljeto nikad ne završava, žaruljice na palmama po bulevarima nikad se ne gase, a posao na gradilištima nikad ne staje. Tamo gdje se danas pruža vidik, sutra će osvanuti pedesetokatnica s golemim logotipom nekretninskog diva Emaar. Naišli smo na izvještaje da je gradnja zbog zasićenog tržišta posljednjih godina usporila. Ipak, dok vas sa svih strana prati ujednačena buka alata i građevinskih strojeva, a ceste zakrčuju puni minibusevi radnika iz Pakistana i Indije, u te je priče nekako teško povjerovati.

image

Prometnice Dubaija

Josko Ponos/Cropix
image

Plaže Dubaija

Josko Ponos/Cropix
image

Plaže Dubaija

Josko Ponos/Cropix
image

Golf teren u centru Dubaija

Josko Ponos/Cropix
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
13. ožujak 2022 17:35