PREKOMJERNI TURIZAM

CNN se raspisao o Dubrovniku: ‘Godinama se bune zbog previše turista, a sada strahuju za budućnost‘

Hoće li mjere koje su uvedene kako bi se stalo na kraj prekomjernom turizmu preživjeti želje mnogih da turizam što prije stane na noge?
 Tonci Plazibat/Cropix

Izraz "Prekomjerni turizam" (eng. overtourism) prošle se godine često koristio kako bi se opisale scene koje su se mogle vidjeti na planinarskim putevima Machu Picchua ili na ulicama i u kanalima Venecije. Spomenute destinacije, ali i mnoge druge svakodnevno su se hrvale s gomilama turista koje su htjele doživjeti prirodne ljepote i kulturna dobra nekog mjesta.

Onda je došla 2020. godina i pandemija koronavirusa.

Nijedan plan, predviđanje i projekcija stručnjaka u turizmu nije uključivao mogućnost da će taj sektor pasti na koljena i boriti se za opstanak. Kako se Covid-19 širio svijetom, tako su zabrane kretanja, karantene i zatvaranja drugih vrsta ljude natjerale da ostanu kod kuće. Svjetske destinacije kojima ti ljudi život znače našle su se na sto muka.

CNN se stoga pita: Je li s prekomjernim turizmom gotovo?

Kako bi dobili odgovor na to pitanje, javili su se destinacijama koje su se takvim tipom turizma mučile prije pandemije, pa su tako popričali i s Dubrovčanima.

More krovova od terakote, Gradske zidine i poveznica s televizijskom serijom "Igra prijestolja" dovela je do značajnog porasta broja turista koji svake godine posjete Dubrovnik. Na ulicama se rame uz rame s onima koji su došli na produženi vikend nalaze oni koji su u grad došli kruzerima i koji će do kraja dana iz grada i otići.

Kako su gužve u "Kraljevom grudobranu" iz godine u godinu postajale sve veće i veće, gradonačelnik Mato Franković i drugi gradski dužnosnici obećali su da će situaciju staviti pod kontrolu. Prošle se godine tako broj kruzera koji smije pristati u staru gradsku luku ograničio na dva, zatvoreno je 80 posto suvenirnica, a predloženo je i da se zabrani otvaranje novih restorana na otvorenom.

Dužnosnici su se početkom 2020. godine pitali hoće li te mjere uroditi plodom.

Pandemija, koja je ožujku snažno udarila Europu, dovela je do odluke da se zatvore granice i turisti su prestali dolaziti.

Kada se Dubrovnik početkom ljeta ponovno otvorio i kada se opet krenulo s turizmom, u grad su većinom dolazili Hrvati. Međunarodni su gosti počeli dolaziti tek kada je putnike ponovno počela primati Zračna luka Čilipi. No nije potrajalo jer je broj zaraženih koronavirusom ponovno počeo rasti.

Međunarodni letovi ključni

"Velika Britanija bila nas je stavila na crvenu listu i sve je ponovno potonulo. Avioprijevoznici su počeli smanjivati broj letova", rekla je za CNN zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić. "Dubrovnik bez letova i bez britanskog tržišta ostvaruje jako male brojke."

Lokalni turistički vodič Ivan Vuković kaže da mu je čudno vidjeti Dubrovnik koji je tako tih. Istini na volju, kaže i da mu dobro dođe odmor od gužvi.

"Atmosfera tijekom ljeta nalikuje onoj iz 90-ih, kada je (Domovinski) rat još uvijek bjesnio. Jedino što sada nema granatiranja", rekao je Vuković za CNN.

Dubrovnik se od rata oporavio i postao jedna od najpoznatijih svjetskih turističkih organizacija. U očima dijela lokalnog stanovništva možda i prepoznato. Sada je pitanje može li pandemija i katastrofa koja je uslijedila poslužiti kao katalizator za promjenu.

Tepšić kaže da se restrikcija za kruzere i druge mjere protiv prekomjernog turizma neće uklanjati kada međunarodne zračne linije ponovno prorade i kada grad bude bio spreman pozvati goste da se vrate.

Dubrovnik budućim gostima želi poručiti da se ozbiljno želi obračunati s problemima prekomjernog turizma i koronavirusa.

"Na ulazu u Stari Grad stoji veliki natpis na kojem piše da svi trebaju nositi maske, držati distancu i prati ruke te koristiti dezinficijense, a imamo i posebna pravila u okviru program 'Poštuj grad'", rekla je Tepšić.

Za razliku od mnogih europskih destinacija, Hrvatska Amerikancima dopušta dolaske, ali samo ako posjeduju negativan PCR test na Covid-19 koji nije stariji od 48 sati. Nedostatak letova velikoj većini otežava dolazak, međutim oni koji imaju pristup privatnim zrakoplovima dolaze u Dubrovnik.

Tepšić kaže da će se grad nastaviti fokusirati na luksuzni turizam.

Gradski dužnosnici i poduzetnici žele da ulicama grada ponovno šeću turisti, ali žele i održivu budućnost

Vuković kaže da cilj nije povratak na prekomjerni turizam već "neka vrsta normalnog turizma, ako je ikako moguće".

'Turizam je prilagodljiv'

Mjere protiv prekomjernog turizma uvela je i Barcelona. Španjolski je grad tako uveo turistički porez, potaknuo turiste da posjećuju gradske četvrti koje su udaljene u inače pretrpane stare jezgre. Lokalni čelnici kažu da se tih čvrstih mjera neće odreći. Snažno će se i dalje boriti protiv ilegalnog najma i lošeg ponašanja turista.

Sveti grad Inka Machu Picchu još je u siječnju 2019. godine uveo sustav ulaznica kako bi onemogućio stvaranje prevelikih gužvi. Turisti ih moraju kupiti ranije i vrijede četiri sata, a takav je sustav omogućio da se broj ljudi koji se tijekom dana može popeti na svetište svede na pet tisuća. Kada se Machu Picchu ponovno otvori taj će se broj dodatno smanjiti kako bi se osiguralo socijalno distanciranje. Umjesto 5.000, u jednom danu svetište će moći vidjeti 675 ljudi.

Venecija je tijekom godina zabranila otvaranje novih hotela i restorana s brzom hranom u centru grada. Planiralo se uvođenje naknade za goste koji dolaze samo na jedan dan u špici turističke sezone, no od toga se odustalo. Poput Dubrovnika, Veneciju posjećuje dosta kruzera i mnogi su lokalni aktivisti raspravljali o tome kako oni utječu na grad. Po nekim procjenama, u Veneciju je prije pandemije dnevno pristajalo 32 tisuće putničkih brodova.

Šef Odjela za turizam pri Institutu za tehnologiju Althone u Irskoj Tony Johnston kaže da se zbog nesigurnosti u ovo pandemijsko vrijeme teško mogu raditi dugoročni planovi u turizmu jer se ne zna kako će izgledati idući šest, 12 ili 18 mjeseci. "Turizam se oslanja na planiranje i stabilne modele, a toga sada nema", rekao je za CNN.

Johnston kaže da će se oblikovatelji politika u turizmu teško oduprijeti pritisku onih koji će htjeti što više gostiju u što kraćem roku. "Kako žonglirati između te želje i mjera za sprečavanje prekomjernog turizma?", pita se i dodaje da je neminovno da turista neće biti kao prije jer neki neće moći ili neće htjeti putovati, što zbog zdravlja, što zbog sigurnosti.

"Postoji razlog zašto dođe do prekomjernog turizma. Riječ je o popularnim lokacijama. One će ostati popularne. Čak štoviše, ako nikad niste bili u Veneciji, Covid će vas natjerati da se pitate zašto niste i je li vrijeme da odete tamo budući da ne znate što slijedi", pojašnjava Johnston.

"Turizam je jako nestabilan, ali istovremeno i jako otporan te iznimno prilagodljiv", zaključuje.

(Priredio Damjan Raknić)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
28. listopad 2020 16:35