Red plastike, red šarenila Las Vegasa, red keramičkih replika najpoznatijih spomenika... ponude na štandovima i u suvenirnicama nisu se daleko odmakle od sličnih stereotipa. Ne može se čak reći ni da se zaduženi za turizam ne trude osmisliti ciljani plan i strategiju, pa se svakih par godina pojavi neki novi natječaj s temom suvenira, no najčešće završimo na floskulama nedodirnutog Mediterana kakav je nekada bio, a turisti se i dalje tretiraju kao ljudi koji na čipkastom tabletiću na televizoru drže minijaturnu repliku Dioklecijanove palače, uz onu venecijanske gondole.
I modni dizajn
Neki će cinično reći da je publika jednostavno takva, i da je sa suvenirima slično kao s reklamama za deterdžent: najviše se kupuju oni s najjednostavnijim porukama, pa sve završi na tome čiji je veš više bijel, moj ili susjedin.
No, mi se ne slažemo. Prosječan turist u Hrvatskoj ima puno sofisticiraniji ukus i treba se oko njega više potruditi nego što to činimo.
Rijetko nam se i dogodi uspješan slučaj brendiranja, kakav je bio kada je za natječaj za Istru pobijedio rad dizajnerica iz studija Cavarpayer, s kozom na zeleno-plavoj pozadini, ili na natječaju za Pulu, gdje je prvu nagradu odnio studio Parabureau. Ovi dizajneri inače nižu međunarodnu nagradu za nagradom na području brendiranja gradova, u konkurenciji s puno ozbiljnijim gradovima-projektima, poput Londona ili Amsterdama. Bilo je u Hrvatskoj još sličnih pokušaja, gdje su u centru razmišljanja bili Umag, Trogir ili Varaždin, ali od tih se projekata ili odustalo ili su još u povojima.
Postoji i niz modnih dizajnera, koje bismo također mogli brandirati, na čelu s Natašom Jeletić, čiji modno-umjetnički rad ima korijene u povijesti, a opet može stajati na bilo kojoj svjetskoj modnoj pisti.
Pojedinci predvode
Uglavnom, vlada konfuzna slika i sporadični prijedlozi, vizije imaju pojedinci, a jedini je zadatak sakupiti ih na jedno mjesto. Mi predlažemo predmete koje bi se trebalo brandirati kao novi hrvatski suvenir: ne mora biti kičast, i može imati poruku, a opet biti dopadljiv.
I najvažnije: ovi suveniri nisu više pasivni, svi, osim replike riječkog autobusa, imaju i uporabnu vrijednost, pa ih nećete držati samo na tabletiću.
Nakit dobar i za njujoršku MoMA-u
Suvenir se ne bi smio tretirati samo kao pomalo nelagodno podsjećanje na iskustva koja iz dana u dan blijede, novi turisti nameću nam i nova pravila.
Malo je umjetnika i na svjetskoj sceni koji dobro funkcioniraju u primijenjenoj umjetnosti, i obrnuto, a kod nas se mogu nabrojati na prste jedne ruke.
Nakit umjetnice Karoline Pernar toliko je dobar da bi mogao stajati i na odjelu dizajna njujorške MoMA-e zajedno s ostalim umjetničkim nakitom zastupljenim u ovom muzeju. 32-godišnja umjetnica iz Zagreba prvo je diplomirala u Perugi zlatarstvo, a zatim kiparstvo u klasi kultnoga talijanskog kipara Arnolda Pomodora. Draž je njezina nakita u tome da ga možete interpretirati kako god želite, pa ga nitko ne nosi na isti način.
Svojevrsnu je inaguraciju za našu publiku imala u zagrebačkoj galeriji Kranjčar, gdje je bila sjajno primljena, a trenutačno se njezini radovi mogu pogledati u galeriji Decumanus na Krku, na izložbi “Zamke za percepciju”. Minijaturne skulpture apstraktnih linija novo su osvježenje na našoj sceni.
Priče i legende napisane na jastucima
Svjetski uspješna “Angeologija” inspirirana je slavenskim mitovima, koji su jedni od najmaštovitijih (ali i najjezovitijih) na svijetu. I novi projekt “Priče s jastuka”, iza kojeg stoje 32-godišnja ekonomistica Ivana Božikov (na slici) i kroatistica Dubravka Peroš, interpretira mitove.
Istarske legende, putevi kroz Kornate, hvarske priče, legenda o nastanku Crvenog i Modrog jezera... ispisane su na jastučnicima, pa ako imate problema sa snom, uvijek možete s jastuka pročitati neku priču, uz koju ćete utonuti u san.
Iako je ovaj projekt još u povojima, predviđamo mu veliki uspjeh. Jedino što se možete upitati kad ga vidite jest: pa kako se ja nisam toga sjetio?
Autorice koje su se toga dosjetile prije nas tako navode: - Za svaki projekt angažiramo drugog autora. Željele smo spojiti stare legende i moderan dizajn te naći suvenir koji ima i uporabnu vrijednost. Namjera nam je kroz priču očuvati stare legende, sa kojim ćemo upoznavati strance (priče su prevedene na nekoliko jezika), ali i podsjećati domaće turiste. Svaka je vezana uz određeni kraj, primjerice, uz Istru Veli Jože, uz Kornate Ribanje i ribarsko prigovaranje... Velike mašinerije iza njih nema, najviše se šire usmenom predajom, a njihove radove može se pronaći u galeriji na hvarskoj tvrđavi, galeriji Atelier M u Motovunu te u Marini Hramina na Murter.
Japanke i majice s potpisom
Parabureau je sa svojim projektom brendiranja Pule prepoznat na brojnim međunarodnim natječajima. Njihovo rješenje proizlazi iz tradicionalnog pulskog grba koji se sastoji od žutog latinskog križa na zelenoj pozadini, koja je prepoznatljivi znak Pule, a aplicira se na mnoge predmete, od ručnika preko šalica za kavu, od privjeska za ključeve do vrećice. Pa iako su najoriginalnije majice čiji koncept postaje vidljiv tek kad se nosi u paru.
Ipak, za novi hrvatski suvenir predlažemo japanke koje bi trebale krenuti u proizvodnju. Iza cijele priče stoje dvojica dizajnera iz Zagreba Marko Baus i Igor Stanišljević (na slici).
Podsjetimo kako je sjajan dizaj japanki osmislila i dizajnerica Barbara Blasin. Ona je na japanke, inače simbol masovnog turizma, stavila fotografije opožarenih područja koja su je silno potresla. Njezine japanke, pritom, nisu neobičan modni dodatak, već umjetnički projekt koji je nazvala “Ugrožena čestica”. Blasin sa svojim japankama ima jasnu namjeru: turistički suvenir sa važnom porukom o očuvanju okoliša.
Mini autobusi poput onog kojeg je u Rijeci oslikao Vojo
Svjetski poznati arhitekti dizajniraju posuđe, nakit, odjeću, cipele, pa i autobuse. Londonski je autobus institucija i njegove se mini replike prodaju u svim suvenirnicama. Iako je poklon očigledan, nije najbanalniji poput primjerice replike Big Bena.
Koliko je ovaj autobus važan, pokazuje veliki natječaj na kojemu su sudjelovala sva eminentna imena u londonskom dizajnerskom i arhitektonskom svijetu, a pobijedio je sveprisutni Norman Foster, kojeg je na natječaj osobno bio pozvao londonski gradonačelnik Johnson. Među Fosterovim je novostima ostakljen krov. U Rijeci vozi autobus koji je oslikao naš najvedriji umjetnik, Vojo Radoičić. Naš je prijedlog da se ovaj autobus napravi u mini replikama i prodaje kao suvenir.
Torbe s umjetničkom fotografijom
Modna fotografkinja sa zagrebačkom adresom Kristina Fazinić podrijetlom je s Korčule. Fotografije koje je snimala inspirana rodnim krajem, ali i općenito dalmatinskim pejsažem, stavlja na platnene torbe. Manina shop na Korčuli, Etna u Zagrebu, stranice facebooka... mjesta su na kojima se mogu pronaći “Bags by Kristina”, kako je naziv njezina projekta.
Poetske crno-bijele fotografije s prizorima starih kamenih kuća nad kojom se prijeteći nadvija olujno nebo, polja lavande, demižonke za vino, potonule barke... samo su neki od prizora s ove moderne verzije autohtonog hrvatskog suvenira.
- Fotografije koje sam snimala po rodnoj Korčuli i po Dalmaciji ostale su neiskorištene, a mogla sam ih jedino pokazati na izložbi. Kopkalo me kako napraviti suvenir od fotografije. S druge strane, volim velike glomazne torbe koje su mi uvijek bile prazne, sinulo mi je kako se ovo dvoje može spojiti - kaže umjetnicama o platnenim torbama koje su se jako dobro uklopile u suvremeni trend. Projekt neće ostati samo na Dalmaciji, s obzirom na potrošnju namjerava se širiti i na ostalu Hrvatsku, pa i prema kontinentu