Uz prekrasnu pješčanu plažu koja se obalom njemačkog otoka Rügen proteže na čak 10 kilometara smjestio se masivni kompleks s mračnom prošlošću i velikom ambicijom za narednu sezonu – kako od omraženog, nacističkog resorta za radničku klasu slavljenog od strane Hitlera napraviti uspješno ljetovalište za turiste 21. stoljeća?
Riječ je o kompleksu Prora, originalno 4,5 kilometara dugačkom betonskom objektu sagrađenom uoči početka Drugog svjetskog rata za ljetovanja njemačkih radnika, koji je u međuvremenu propao kao i politička ideologija njegovih autora, da bi mu se slavni revival spremao upravo u post-covid razdoblju.
U rujnu ove godine tako su ga posjetili novinari FT-a kako bi provjerili može li taj megalomanski projekt sputan teretom naslijeđa nacističke ideologije doživjeti preobrazbu u moderan odmorišni resort, nakon što je prije nekoliko godina započela njegova revitalizacija.
Unazad nekoliko godina, piše u svojoj reportaži FT, kompleks Prore - odnosno 2.5 kilometara preživjelog djela originalnog objekta - parceliziran je i malo pomalo rasprodavan zainteresiranim investitorima, a iako je prvi blok od strane investicijske kompanije Binzprora kupljen još 2005. godine, trebalo je proći čak 12 godina prije nego što će tvrtka započeti s konkretnom renovacijom.
Plan je bio graditi marinu i sportski hotel o čemu zasad još nije postignut konkretan dogovor, ali će se zato na tržištu do kraja godine naći 250 novouređenih apartmana od kojih je dobar dio već prodan, a dio će tek tražiti nove vlasnike.
Jedan od prvih sadržaja otvorenih u novouređenoj Prori bio je hotel The Solitaire koji je u sklopu bloka 3 revitalizaciju doživio 2016. godine da bi dvije godine kasnije investitori otvorili još i hotel Dormero.
I jedan i drugi nude apartmane s vlastitom kuhinjom i praktički svim sadržajem dostupnima gostima po prosječnim cijenama od 700-injak eura na tjedan za dvije osobe, no taman kad se priča trebala zahuktati, stigao je Covid koji je malo poremetio planove pa je revival Prore ipak odgođen za naredno razdoblje u kojem će se najbolje moći testirati mogu li potrebe modernih turista nadrasti povijest jednog od najmračnijih njemačkih razdoblja.
Gradnja 4,5 kilometara dugačkog kompleksa s čak 20 tisuća ležajeva počela je 1936. godine, a radove je vodio arhitekt Clemens Klotz. Kompleks je zapravo na idealnoj lokaciji, otoku Rügen te na samo 125 metara od mora, a Klotz je zamislio megalomanski objekt od osam blokova obogaćen još i s dva kazališta, bazenima s umjetnim valovima, gomilom restorana te centralnom halom za velike proslave i manifestacije.
Zanimljivo, kompleks je trebao biti tek prvi od njih takvih pet, a da je u cijelosti zaživio, bio bi najbolji primjer nacističke megalomanije, iako i danas preživjela zgrada daje dosta dobar uvid u tadašnji način promišljanja.
Rügen je bio logična lokacija – otok je već tada privlačio goste svojim pješčanim plažama i bistrim morem, a na udaljenosti od tek 200-tinjak kilometara od Berlina, bio je česta destinacija pruskih elitističkih familija koje su ovdje gradile vile te uživale u spa tretmanima.
Prora je, piše FT, trebala biti namijenjena njemačkim radnicima s povoljnim cijenama od tek 20 tadašnjih maraka za tjedan dana ljetovanja, uključujući sve obroke i aktivnosti, što je ispadalo oko četvrtine tadašnje prosječne mjesečne radničke plaće.
Velike planove poremetio je vihor Drugog svjetskog rata, a po padu nacističke Njemačke kompleks su zauzele sovjetske trupe koje su malo pomalo razarale njegove dijelove.
Potom slijedi faza okupacije od strane istočnonjemačke tajne policije Stasi tijekom koje je kompleks uglavnom nestao s karata i radara, a nakon godina zanemarivanja, novu šansu dobio je tek u posljednjem desetljeću kad se intenzivno počelo razmišljati o njegovoj rehabilitaciji.
Prostor trenutno funkcionira kao spoj hotela, hostela za mlade i elitnih stanova, a lokalne se vlasti nadaju da će mu uspjeti oživjeti originalnu funkciju – da postane ozbiljan motiv za dolazak europskih posjetitelja koji će svoj godišnji odmor provoditi upravo na Rügenu.
