Preventivna zaštita istječe sredinom studenog ove godine. Predan je i prijedlog za trajnu zaštitu te se nadamo da će Ministarstvo kulture i medija uskoro donijeti rješenje i proglasiti hotel Maestral u Brelima trajno zaštićenim kulturnim dobrom. Zabrinuti smo za ishod određivanja jer se upravo u procjepima između privremene i trajne zaštite znaju dogoditi devastacije - govori nam arhitekt i teoretičar arhitekture Maroje Mrduljaš koji sa skupinom kolega priprema, kako kaže, "međunarodnu peticiju u koju će biti pozvani vodeći svjetski stručnjaci i institucije poput MoMA-e, London Design Museuma, MAXXI-ja i druge, kako bi se učinilo sve što je moguće da se ovaj hotel zaštiti."
Naime, zahvaljujući zajedničkim naporima splitskih konzervatora, Maroja Mrduljaša i Platforme 9.81 iz Splita, hotel Maestral je preventivno zaštićen kao kulturno dobro prije dvije godine. Mrduljaš nam dalje govori kako je tada bila i postavljena izložba u lobiju ovog hotela u suradnji s Turističkom zajednicom Brela, "upravo s namjerom da proces vrednovanja i zaštite ne bude jednosmjeran ili isključiv. Tom prigodom se i vidjelo koliko se lokalna zajednica identificira s tim hotelom i u njegovoj modernoj arhitekturi vidi važan dio svoje turističke, ali i urbane tradicije".
Obzirni vlasnici
Na naš upit je li u procesu određivanje trajne zaštite za hotel Maestral, iz Ministarstva kulture odgovorili su nam sljedeće: "Na jednoj od sljedećih sjednica Stručnog povjerenstva za utvrđivanje svojstva kulturnoga dobra razmatrat će se status Hotela Maestral u Brelima. Održavanje sljedeće sjednice Stručnog povjerenstva planira se krajem mjeseca listopada ili početkom studenog ovisno o epidemiološkoj situaciji."
Hotel Maestral čiji su autori Julije DeLuca, Ante Rožić, Matija Salaj, a interijer je radio Bernardo Bernardi, jedno je od remek-djela domaće turističke arhitekture. Hotel je nastajao u najplodnijim razdobljima ove vrste arhitekture, šezdesetih godina prošlog stoljeća, od 1962. do 1965. godine. Svojedobno je bio i na izložbi "Betonska utopija:: Arhitektura u Jugoslaviji 1948. - 1980." u njujorškoj MoMA-i koja je izazvala popriličan interes javnosti. Ovih se dana, do 30. listopada, putem fotografija i tlocrta može pogledati u Zagrebu na izložbi pod nazivom "Sunčana strana modernizma: Turistička arhitektura u Hrvatskoj 1962. - 1972." koju je Maroje Mrduljaš priredio u Oris Kući arhitekture, a na kojoj ovaj hotel zauzima posebno mjesto.
Dva su razloga zašto je baš on posebno istaknut.
"Prvo, riječ je o jednom od najljepših hotela, ne samo na našoj obali nego uopće, u kojem je povezan visoki modernizam s lokalnim arhitektonskim izrazom", govori dalje autor izložbe Mrduljaš.
"Drugo, hotel je gotovo u cijelosti sačuvan u izvornom stanju, bez ikakvih preinaka u eksterijeru, a i ključne prostorne značajke interijera su također izvorne. Dakle, hotel je možda zadnja prilika da se jedna zgrada iz 1960-ih, a riječ je o remek-djelu, sačuva u izvornom stanju. Vlasnici Bluesun hoteli do sada su se razmjerno obzirno odnosili prema hotelu, pa je izgleda i dio originalnog namještaja Bernarda Bernardija sačuvan iako nije u funkciji. Naročito bi bilo vrijedno spasiti i interijer noćnog kluba smješten u suterenu jer je to jedan od najambicioznijih Bernardijevih uradaka, a također je, barem koliko znamo, sačuvan. Nažalost, iskustva pokazuju da je turistička arhitektura naročito izložena devastacijama, neprikladnim preuređenjima, pa i rušenjima. Treba napomenuti da je svima jasno da su potrebne i prilagodbe, a koje pravilno protumačena zaštita ne brani pa je strah od zaštite nepotreban."
Nenametljive grdosije
Razvoj rivijere Brela počinje urbanističkom studijom tog mjesta u makarskom primorju koju su De Luca, Salaj i Rožić izradili od 1960. do 1962. godine, a potom su podigli hotel Maestral. Želja im je bila da se arhitektura minimalno nameće okolini, da ne bude goleme skale, da se dobro uklopi, pa su napravili središnji objekt i dva manja. Boje okolnog pejzaža prenijeli su i u unutrašnjost hotela. A u interijeru s potpisom Bernarda Bernardija nalaze se djela Ede Murtića, Ivana Picelja, Vaska Lipovca, Aleksandra Srneca i Jagode Buić. Jedan od autora, Ante Rožić, kad je dobio nagradu za životno djelo Udruženja hrvatskih arhitekata, tom je prigodom rekao za Jutarnji list: "Mi smo se zaljubili u taj obalni pejzaž! S velikim respektom i željom da ga što više sačuvamo ušli smo u prostor."
Hotel Maestral sagrađen je u sklopu šireg booma turističke arhitekture.
Kako navodi Mrduljaš: "Tijekom 1960-ih i u prvoj polovici 1970-ih jadranska obala u Hrvatskoj i Jugoslaviji prolazi kroz temeljitu preobrazbu bitno pokrenutu ekonomijom i socijalnim dinamikama masovnog turizma."
Najbrže se pritom razvija upravo hotelska arhitektura. Naime, šezdesetih godina u Jugoslaviji, najvećim dijelom na Jadranu, bilo je 404 hotela, a deset godina kasnije 795. Odnosno, broj ležajeva je sa 30.879 narastao na 119.543. Najveći dio hotela koje danas poznajemo sagrađeni su u tih desetak godina. Godine 1972. tiskano je posebno izdanje časopisa Arhitektura posvećeno hotelima i turizmu. Gost urednik Stipe Šuvar ovako je pisao: “Rad u tvornicama i uredima velikih gradova poprimio je rutinske karakteristike, u kojima pojedinac rijetko može naći samog sebe. Čovjek osjeća rad kao tegobu, a ne kao radost i zadovoljstvo, dok dnevni odmor ne donosi ništa nova, jer je i on rutiniziran… Javlja se pojačana težnja za iznimnim trenucima relaksacije i opuštenosti, koji se mogu priuštiti samo bijegom iz svakidašnje radne i životne okoline.”
Projekti interijera
U to doba, osim toga, važan dio čine interijeri hotela, koje oblikuju poznati umjetnici, što također čini dio izložbe u Orisu. Tako su u sklopu izložbe prikazani projekti arhitekata Ante Rožića, Julija DeLuce, Matije Salaja, Borisa Magaša, Branka Žnidareca, Petra Kušana uz originalne radove umjetnika Ede Murtića, Jagode Buić i Dušana Džamonje. Posjetitelji tako kroz njihove radove mogu steći uvid u cjelovitu kulturu prostora i oblikovanja 1960-ih i 1970-ih godina te prepoznati koncept "totalnog dizajna" koji je obilježio tu epohu. Na izložbi u Orisu je prvi put u javnosti pokazan i pripremni rad Ede Murtića za strop restorana Kockice u Zagrebu, a koji je u drugim varijacijama bio dio hotelskih interijera.
Ostali projekti pokazani na izložbi su Hotel Berulia i Vila Berulia te Turistički centar Brela s potpisom Ante Rožića, u interijeru Bernarda Bernardija, Hoteli Solaris kod Šibenika i Haludovo na Krku Borisa Magaša, Hotel Adriatic II u Opatiji koji potpisuje Branko Žnidarec, 1971., Hotel Plat Petra Kušana u Mlinima te Hotel Soline čiji su autori Julije de Luca, J. Dumačić u Brelima.
