Ljetne nezgode na Jadranu: kako spriječiti skupe kvarove na plovilima

Ljeto na Jadranu znači najgušći pomorski promet u godini, a s njim i najviše situacija u kojima se plovilo može oštetiti. Za kormilom su često ljudi s malo prakse na moru, uvale su nepoznate, marine i vezovi puni, a vrijeme sve češće nepredvidljivo.

U punim uvalama i marinama zato se nezgode lakše dogode. Nikolina Riha, voditeljica Odjela za obradu šteta u Croatia osiguranju, objašnjava koje se štete na plovilima ponavljaju svake sezone. "Ljeti najviše šteta nastaje kod nasukavanja i udara plovila u dno, najčešće pri manevriranju u nepoznatim uvalama. Takve štete najčešće znače slomljene propelere, oštećenja osovine i gelcoata", ističe Riha. U sezoni se događaju i manje havarije pri kretanju kroz gužvu, ulasku u marinu ili vezivanju, pa stradaju bokobrani, ograde, a na trupu ostaju ogrebotine.

Drugi veliki ljetni problem su nagle promjene vremena. Na Jadranu se nevera može dignuti neočekivano, a štete nastaju i u plovidbi i na vezu. "Iznenadne nevere, oluje i udari groma mogu prouzročiti oštećenja i pregaranja elektronike, navigacijskih uređaja te kidanje vezova, nakon čega često dolazi do udara u druga plovila", kaže Riha.

Za nautičare je posebno važno ono što se napravi odmah nakon štete. Dobre fotografije danas mogu napraviti veliku razliku, jer Croatia osiguranje u nekim slučajevima štetu može procijeniti i bez dolaska procjenitelja na plovilo. To znači manje čekanja, manje naknadnog slanja dokumentacije i brži put prema rješenju.

"Ako su fotografije koje je dostavio osiguranik dostatne i kvalitetne, procjenitelj određuje postoji li potreba izlaska na očevid ili se šteta može procijeniti na temelju dostavljenih fotografija", dodaje Riha.

Štetu je važno fotografirati prije pomicanja plovila ili kad okolnosti prvi put to dopuštaju, i pritom je bitan svaki detalj. Treba snimiti oštećenje izbliza, cijelo plovilo, okolinu, poziciju nasukavanja, drugo plovilo ako je došlo do sudara, oštećeni vez i sve što može pokazati kako se šteta dogodila. Riha kaže da je dobro odmah zapisati i vrijeme, lokaciju, GPS-koordinate, uzeti kontakte svjedoka te podatke o drugom plovilu, voditelju, registraciji, imenu broda i polici osiguranja.

Kod sudara, nasukavanja i veće materijalne štete treba obavijestiti Lučku kapetaniju ili najbližu ispostavu. "Kapetanija će obaviti očevid i izdati službeni zapisnik koji je ključan dokaz za osiguranje", navodi Riha.

Najviše komplikacija nastaje kada se plovilo prvo popravi, a šteta prijavi tek kasnije. "Najčešća pogreška je kasna prijava osiguranju nakon što je već izvršen popravak plovila. Tada se više ne mogu vidjeti oštećenja u stanju u kojem su nastala, pa je teže utvrditi i okolnosti i visinu štete", ističe Riha.

Na moru se dobra priprema ne vidi samo prije isplovljavanja, nego i onda kad nešto pođe po zlu. Polica osiguranja i poznavanje procedura pri nastanku štete zato su dio odgovorne plovidbe, jednako kao provjera prognoze, ispravno opremljeno plovilo i siguran vez.