StoryEditor
BIJEG U PRIRODU

Medvednica: Zelena zaštitnica grada i omiljeno vikend-izletište planinara i ljubitelja prirode

U najposjećenijem parku prirode u Hrvatskoj uređeno je više od 70 planinarskih staza različitih dužina i težina..
Spilja Veternica.
 Boris Kovacev/Cropix

Sljeme (1033 metra) je najviši vrh Parka prirode Medvednica koji se prostire na više od 22 tisuće hektara, a zbog blizine metropole najposjećeniji je park prirode u Hrvatskoj. Međutim, ako čujete nekoga u Zagrebu da ide na Sljeme ili vam predloži izlet na Sljeme, to se odnosi na cijelu planinu, a ne samo na vrh - ime Medvednica rijetko se koristi u razgovorima.

Na Medvednici je više od 70 uređenih planinarskih staza koje prema vrhu ili nekom od planinarskih domova vode iz različitih smjerova: s istočnog dijela grada, naselja na zapadu, glavnog ulaza u podsljemenskoj zoni ili pak sa zagorske strane iz Stubice. Nekada davno do vrha je vodila žičara, a sada se nakon 15 godina napokon dovršava nova. No do njezinog otvorenja, za posjet Sljemenu postoje tri opcije: autobus, automobil ili vlastite noge.

Do Sljemena vodi asfaltirana cesta koja počinje kod Blizneca i završava kod Tomislavovog doma blizu vrha, no premda su brojne atrakcije dostupne automobilima, ipak je poseban doživljaj obići ih pješke. Staze su različite težine, pa su neke prikladne i za sasvim malu djece ili osobe osrednje kondicije, dok će za druge trebati bolja planinarska forma. Važno je samo dobro se informirati i odabrati rutu u skladu s očekivanjima i sposobnostima.

Na samom vrhu, pokraj skijaških staza, nalazi se restoran Vidikovac, s kojega se pruža lijep pogled prema Hrvatskom Zagorju, a kad je bolja vidljivost, čak i do Triglava u Julijskim Alpama. Na vrhu se nalazi i hotel Tomislavov dom, u kojem se može odsjesti i produžiti svoju sljemensku avanturu, a od vrha duž obronaka niz je planinarskih domova u kojima se uvijek dobro jede, najčešće grah s kobasicom, ali peku se i ćevapi, purica s mlincima, kuha vinski gulaš, a za desert su obavezne domaće štrudle.

image
Tomislavov dom. 
Boris Kovacev/Cropix

Pet staza na kojima će se svatko zaljubiti u planinarenje

Leustekova staza

image
Leustekova staza.
Boris Kovacev/Cropix

Jedna od inače najugodnijih staza na Sljemenu, dugačka, ali ne preteška, zbog gradnje žičare u svojem je prvom dijelu sada dosta razrovana i uništena. Ali ako pregrmite tih prvih pola sata, naredna dva ćete hodati kroz lijepu šumu, bez strmih uspona. Automobil se ostavlja u ulici Bliznec, na istom dijelu gdje starta i Bikčevićeva staza - stoga tamo gdje vidite najveći broj parkiranih automobila, to je vaše odredište. Javnim prijevozom ide se do Mihaljevca brojem 14, a zatim linijom broj 15 do predzadnje stanice Gračani. U Medvednicu se ulazi u smjeru sjevera, nedaleko od temelja nekadašnje vile Rebar. Na skoro pola puta nalazi se planinarsko sklonište Adolfovac - tu napravite pauzu i predahnite. Nakon odmorišta šumski put ide dalje prema vrhu, dva puta presijeca asfaltiranu sljemensku cestu. Na dobro označenom križanju pred kraj odabrat ćete želite li do Runolista, do kojeg vodi još stotinjak metara jako strmog uspona, ili želite nastaviti prema vrhu, do Stare lugarnice i na koncu do Činovničke livade.

Bikčevićeva staza

image
Bikčevićeva staza
Boris Kovacev/Cropix

Najpopularnija i najprometnija staza na Medvednici, staza broj 18, nazvana po šumaru slavonskog podrijetla Tomislavu Bikčeviću, svoju popularnost najviše duguje dvjema stvarima. Prva je izrazita prometna dostupnost - auto se može ostaviti doslovno na korak od početka staze (što će u stvarnosti uspjeti tek onima koji dođu u cik zore, ali i ostala mjesta su u neposrednoj blizini), te činjenica da vodi do jednog od najpopularnijih planinarskih domova na Sljemenu - Puntijarke, službenog imena “Ivan Pačovski”. Staza nije jako duga, na ovom dijelu ima oko pet kilometara, ali je u pojedinim dionicama, posebnice pri vrhu prije dolaska do doma, dosta strma i nije za ljude slabe kondicije. No, grah i štrudle u Puntijarki bit će dobra nagrada za sav napor.

Poučna staza Miroslavec

Jedna od najlakših staza na Medvednici ujedno je i jedna od posjećenijih. Radi se o stazi broj 13 koja vodi od Šestina, točnije restorana Šestinski Lagvić, prema Kraljičinom zdencu. Na stazi nema težih uspona, dugačka je tek tri i pol kilometra pa je prikladna za sve uzraste i tjelesne forme, a većim dijelom prolazi uz potok Kraljevec pa se planinari kroz lijep hlad i uz umirujuć žubor vode.

image
Poučna staza Miroslavec. 
Boris Kovacev/Cropix

Automobil se može ostaviti na parkiralištu iza šestinske crkve, a javnim prijevozom stiže se od Mihaljevca (zadnja stanica tramvajske linije 14), odakle vozi bus 102 za Šestine. Idealna je za početnike i one koji tek testiraju svoju tjelesnu kondiciju. Ako zaključe da se nisu dovoljno odmorili, mogu nastaviti stazom M1, bitno strmijom, još sat vremena do planinarskog doma Grafičar (kod Kraljičinog zdenca ne radi ugostiteljski objekt pa si je potrebno ponijeti snack i osvježenje).

HPD-ov put

U prvoj polovici 20. stoljeća planinari su na Sljeme najčešće penjali od Mlinova, odnosno Kraljevca, i putem koji prolazi pored sanatorija Brestovac stizali na vrh. Gotovo sto godina kasnije ova staza, službeno numerirana brojem 52, neslužbeno i dalje novi HPD-ov put, dugačka je oko šest kilometara, za uspon treba oko dva i pol sata, a svladava se visinska razlika od oko 800 metara. Do početka staze dolazi se od Kraljevca (vozi autobus 102 s Mihaljevca ili se na istom mjestu može ostaviti automobil). Staza vodi kroz šumu, a na dijelu uz Brestovec dosta je porušena bukova šuma pa se tu pruža lijep pogled prema zapadnim obroncima Medvednice i gradu. Nakon toga slijedi nešto strmija dionica koja vodi do Sljemenske ceste i dalje do vrha.

Po vrhu Medvednice

Onima koji nisu spremni odvažiti se na uspon predlažemo da autobusom stignu na vrh Medvednice i prošetaju najzanimljivijim objektima na njezinu hrptu.

Autobus 140 kreće s Mihaljevca, do kojeg vozi tramvajska linija 14, vikendom polazi svakih sat vremena, no preko tjedna dosta rjeđe, pa svakako unaprijed pogledajte vozni red. Kad stignete na vrh, osim nasumične šetnje možete pratiti stazu broj 26 koja spaja Planinarski dom Hunjka i Planinarski dom Grafičar. Duga je nešto više od 5 km i nema strmih uspona, dakle namijenjena je za uživanje u šumi i svježem zraku.

Ne propustite

500 Horvatovih stuba

image
Horvatove stube 
nina godrijan videc

Arhitektonski biser Medvednice nalazi na sjevernoj padini, a gradio ih je planinar Vladimir Horvat od 1946. do 1953. godine. To je atraktivni put od 500 kamenih stuba koji nas vodi do nekoliko malih ponora, vidikovaca, špilje Medvednice te konačno do odmorišta Srnec s klupama za izletnike. Markirani put počinje od livade Hunjke ispred Zvonimirovog doma, a za silazak do odmorišta Srnec potrebno je 45 minuta. Izlet je posebno pogodan za obitelji s djecom, a okrjepa nakon povratka na livadu Hunjku može se dobiti u Zvonimirovom domu ili u planinarskoj kući Hunjka. Prilaz stubama moguć je i s vrha Sljemena stazom broj 39, koja se odvaja od Činovničkog sedla i vodi vrlo slikovitom i divljom šumom do odmorišta Srnec.

image
Horvatove stube
nina godrijan videc

Slap Sopot

Stijena po kojoj se spušta slap visoka je devet metara, pa je ovo i najveći slap na Medvednici, na skrovitom mjestu do kojega se može doći markiranom stazom od Gornjeg Vrapča do izvora Družinec na romantičnoj čistini s klupama, odakle je moguće krenuti lijevo prema Ponikvama ili desno prema slapu Sopot. Put se dalje penje kroz gustu i vrlo lijepu šumu, a zatim se strmo spušta do šumske ceste koja uz potok Vrapčak vodi najprije do slikovite livade s klupama, a zatim i do samog slapa. Nasuprot slapu izgrađen je drveni most. Cijeli je taj impresionistički prizor skriven je u šumskoj hladovini.

Atrakcije na Medvednici

Špilja Veternica

image
Spilja Veternica. 
Boris Kovacev/Cropix

S čak 7127 metara je peta najduža u Hrvatskoj i značajno je arheološko i paleontološko nalazište, udaljeno samo devet kilometara od centra grada. Prepuna je fenomena koji se rijetko viđaju u klasičnim, turistički uređenim špiljama, od erozijskih vrtložnih oblika, pješčanih dina, pa do pronađenih ostataka izumrlog špiljskog medvjeda, lava, leoparda, hijene, nosoroga, pragoveda, golemog jelena, fosila školjki i morskih ježinaca, a nađeni su i zubi morskog psa. U njoj su živjeli i ljudi, što dokazuju ostaci alata neandertalaca te modernog čovjeka. Pronađeni su i rimski novčići, brončane kopče za odjeću i svjetiljka uljanica. Špilja je preko zime zatvorena jer u njoj tada zimski san provodi čak četrnaest vrsta šišmiša. Subotom, nedjeljom i blagdanom (osim Uskrsa) od sredine ožujka do kraja studenog od 10 do 16 sati vodiči dočekuju posjetitelje, a obilasci se otkazuju u slučaju lošeg vremena. Ulaznica stoji 40 kuna za odrasle, 30 za studente i umirovljenike, te 20 za djecu.

image
Čišćenje spilje Veternice
tomislav zoric -zag-

Kako doći?

Pješice: Planinarskom stazom koja vodi od Gornjeg Stenjevca do Veternice i obližnjeg Planinarskog doma Glavica, a dugačka je samo tri kilometra.

Bus: Linijom broj 124 za Gornji Stenjevac s okretišta na Črnomercu. Pristupni put špilji ide dolinom potoka Dubravica planinarskim putem broj 3, a traje oko 20 minuta.

Auto: Po Aveniji Bologna krenite na zapad, u Gajnicama skrenute desno u Ulicu Dubravica, nastavite Zelenom magistralom, pa od Ponikvi do planinarskog doma Glavica, a zatim nizbrdo planinarskim putem broj 3 stiže se za pet minuta do špilje.

Medvedgrad

image
Utvrda Medvedgrad.
Boris Kovacev/Cropix

Utvrda sagrađena u 13. stoljeću nakon provale Tatara nalazi se na jugozapadnom obronku Medvednice na visini od 593 metara, s koje se pruža najljepši pogled na Zagreb. Medvedgrad je dao sagraditi 1250. godine zagrebački biskup Filip, a svrha joj je bila obrana Kaptola i biskupskih posjeda. Oko 1260. godine kralj Bela IV. povjerio je utvrdu knezu Stjepku Šubiću, a potom je dana na upravu hrvatskim banovima. Tvrđava je teško oštećena u potresu 1590. godine, pa su je 1602. napustili njeni posljednji stanovnici. Godine 1994. podignut je spomenik svim hrvatskim junacima - Oltar domovine, a danas se vikendom ondje održavaju razni sajmovi i koncerti. Tijekom stoljeća o Medvedgradu su nastali brojni mitovi i legende, a najpoznatija je ona o opakoj Crnoj kraljici i zakopanom blagu. Trenutno je zbog radova zatvoren za posjetitelje no možete ga razgledati izvana.

Kako doći?

Javni prijevoz/pješice: Autobusnom linijom 128 Črnomerec - Lukšić pa pješice od Lukšića preko Himpera asfaltnom cestom do Medvedgrada.

Bus: Linijom 102 Mihaljevac - Britanski trg do Šestinske crkve, nastavak slijedi planinarskom stazom 12 od Lagvića do Medvedgrada.

Auto: Od Lukšića preko Himpera, od Himpera do Medvedgrada jednosmjernom asfaltnom cestom, a povratak ipreko KraljičinA zdenca.

Rudnik Zrinski

image
Rudnik Zrinski.
Boris Kovacev/Cropix

Kralj Matija Korvin dodijelio je 1463. godine grofu Petru Zrinskom kraljevsku rudarsku povlasticu koja njemu i njegovu potomstvu omogućava da na svim svojim posjedima otvore rudnike zlata, srebra i drugih kovina. Ta povlastica omogućila je Zrinskima rudarenje na Medvednici, na području Rudarskog vrta. Potomak Petra Zrinskog, Nikola, potpisuje 1527. godine ugovor sa Zagrepčanima, koji im daje pravo na rudarenje. Tada otpočinje povijest rudarstva u Rudniku Zrinski. Procijenjeno je da je dnevna proizvodnja rudnika iznosila 10 tona rude, u kojoj je bilo oko pet kilograma srebra. Računa se da je dnevno ondje radilo oko trideset rudara. Postoje mnoge legende i kazivanja koja govore o tajnim hodnicima koji vode od Rudnika Zrinski do Medvedgrada te do crkve svetog Marka na Gornjem gradu. Subotom, nedjeljom i blagdanom (osim Uskrsa) od sredine ožujka do kraja studenog od 10 do 16 sati vodiči dočekuju posjetitelje, i bez vodiča rudnik nije moguće posjetiti. Ulaznica stoji 20 kuna za djecu, 23 za studente i umirovljenike, te 25 za odrasle.

image
Rudnik Zrinski
Damir Krajac/Cropix

Kako doći?

Pješice: Od Šestinskog Lagvića poučnom stazom Miroslavec do Kraljičina zdenca, potom treba prijeći asfaltnu cestu i nastaviti planinarskom stazom 1M.

Bus: Vozi s Mihaljevca za Tomislavov dom .

Auto: Sljemenskom cestom do planinarskog doma Grafičar.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
26. kolovoz 2020 10:36