Konačno se Mali Brijun otvara za javnost. Doduše, to će biti tek krajem ove, odnosno početkom iduće godine, ali se sada radi punom parom na tome. Naime, Nacionalni park Brijuni užurbano nakon niza zavrzlama uređuje negdašnje austrougarske vojne spavaonice na tom otočiću koji je poznat javnosti po predstavama Kazališta Ulysses na tvrđavi Minor. Radi se o sedam manjih objekata koji su bili napušteni devedesetih godina nakon odlaska jugoslavenske armije, a slijedom toga i poprilično zapušteni jer nisu bili više u nikakvoj funkciji.
Sada konačno dobivaju novo ruho u sklopu projekta Novo ruho Brijuna, a radovi su vrijedni 11,2 milijuna kuna + PDV. Dodatno još 1,2 milijuna kuna + PDV koštat će unutrašnje opremanje istih zgrada. Bit će to kruna ulaganja u sklopu ovog projekta za čiju je dodjelu sredstava ravnatelj NP-a Marno Milotić ugovore potpisao na početku svog mandata prije više od tri godine. Praktički cijeli svoj mandat proveo je u realizaciji tog projekta koji se ne odnosi samo na obnovu bivših vojnih objekata koje će postati neka vrsta mini hostela za učenike, studente i znanstvenike koji će ovdje moći boraviti i imati školu u prirodi, te održavati razne znanstvene radionice i kongrese.
Projektom se gradi i hibridni katamaran za 150 putnika koji će moći doploviti u plitke vode ove lučice što sadašnji brod ne može, a on se gradi u pulskom brodogradilištu Tehnomont. Također, projektom su nabavljeni i novi vlakići za Veliki Brijun te je otočje dobilo još niz drugih manjih sadržaja kao što su info punkt s interaktivnim ekranom koji prezentira sve brijunske atrakcije. Obnovom ljetnog kina, otkupljeni su filmovi s tematikom zaštite prirode te arhivske snimke o Brijunima, te je i izrađena aplikacija o ugroženim životinjskim vrstama. Ne manje značajna je i edukacija djelatnika, izrada hidrogeološke studije i drugo.
No, ovo je uz brod najveća investicija cijelog projekta vrijednog oko 32 milijuna kuna + PDV, a njegov je značaj u tome što će se Mali Brijun otvoriti izletnički i smještajno što dosad nije bio slučaj.
- Građevinski radovi bi trebali biti gotovi krajem travnja, početkom svibnja kada kreće opremanje. To će trajati oko četiri mjeseca. Čitav projekt mora biti gotov do prosinca 2021. godine, otkriva nam Milotić. Govori nam da je projekt trebao biti i ranije završen, ali da je naišao na niz prepreka, od problematične projektne dokumentacije, epidemije, ali i činjenice da im je glavni iskrcajni teretni mol na otočiću uništila oluja. A bez njega nisu mogli uopće krenuti s radovima. Obnova mola trajala je čak dvije godine zbog svih procedura koje se moraju proći – od javnih nabava do projektne dokumentacije i osiguranja financiranja za njegovu obnovu.
- Jedan mol nam je napravio veliku pomutnju. Bojali smo se da će nas to doći koštati kompletnog projekta i da nećemo stići provesti ostale nabave, te da će nam iscuriti vrijeme završetka projekta prije nego što ga dovršimo. No, uspjeli smo dobiti produženje projekta do 31. prosinca 2021. i to nam je dalo dovoljno vremena da sve završimo. Inače, rok nam je bio travanj 2020. godine, kazao nam je Milotić.
Problema je bilo i oko cijena građevinskih radova koji su u troškovniku od 2015., kada se prijavljivao projekt, bili oko 7,5 milijuna kuna plus PDV, a u trenutku početka radova ponude građevinskih tvrtki su bile od 11 do 16 milijuna kuna jer su cijene u međuvremenu eksplodirale. Razliku će platiti sam nacionalni park, a Milotić kaže da je projekt toga vrijedan.
- Mislim da je to vrijedno jer stavljamo u funkciju još jedan otok koji će idućih 20 do 30 godina imati znanstveno-edukativnu funkciju, mogućnosti organizacija škola u prirodi, smještaj umjetničkih družina i svih ostalih partnera u parku kao što su različite skupine studenata arhitekture, šumarstva, biologa itd. Sada će svi imati mjesta gdje mogu boraviti na duži rok. A najviše me raduje što ćemo imati edukativne programe škole u prirodi od vrtića do srednjih škola gdje ćemo moći pružiti višednevnu edukaciju. Djeca će moći biti na otoku gdje neće biti gužve i gdje se ne isprepliće milijun drugih programa kao što je to slučaj na Velikom Brijunu, ističe Milotić.
Naime, radovi na Malom Brijunu izvode se na sedam građevina ukupne površine od 863 četvorna metra, pojedinačnih površina od 59 do 195 četvornih metara. Četiri građevine postat će spavaonice koje će imati ukupno 17 soba hostelskog tipa s krevetima na kat za 71 osobu. Dio jedne od tih građevina bit će i info punkt, a u preostalima će biti smještena kuhinja s ugostiteljskim objektom, spremište i prostor za čuvara otoka i vatrogasce u dežurstvu. Milotić dodaje i da će Brijuni kroz ovaj projekt, budući da i da su dio mreže morskih zaštićenih područja Mediterana MedPAN, postati znanstveno edukativni centar MedPAN-a, gdje će zaštićena područja Mediterana moći održavati svoje radionice i skupove, edukacije biologa i škole ronjenja. Brijuni će postati jedan od četiri takva centra na Mediteranu i jedini u Hrvatskoj.
- Mali Brijun bit će samo početak jedne velike priče, zaključuje Milotić. Nedaleko bivših vojnih spavaonica nalazi se i napuštena tvornica Siemens koja je djelovala za vrijeme Austro-Ugarske. Nekad je proizvodila municiju, elektromotore i slično za vojne potrebe, a napuštena je nakon Prvog svjetskog rata. Milotić bi htio i da se ona stavi u buduću funkciju kao dio ovog znanstvenog projekta.
