Otkrijte šarmantan spoj austrougarske arhitekture i mediteranske atmosfere na uvijek živim ulicama glavnoga grada Hrvatske. Za sve najvažnije znamenitosti dovoljna vam je jedna malo duža šetnja!
Pročitajte besplatno izdanje 'Like! putovanja' OVDJE!
Slikovita crkva sv. Marka jedna je od najstarijih građevina u Zagrebu i jedan od njegovih simbola, a prepoznatljiva je po svom krovu sastavljenom od šarenih crepova. Crkva postoji od 13. stoljeća, no njezin poznati krov puno je mlađi - dobila ga je za posljednje renovacije u drugoj polovici 19. stoljeća. Krov prikazuje grbove hrvatskih regija, Dalmacije i Slavonije na lijevoj strani te grb grada Zagreba na desnoj. U interijeru su tri oltara kipara Ivana Meštrovića, Kljakovićeva sakristija oslikana od poda do stropa, a u njoj se često održavaju i orguljaški koncerti.
Crkva svete Katarine
Crkva svete Katarine najpoznatija je hrvatska barokna crkva. Smještena je na Trgu Katarine Zrinske, podignuta u sklopu nekadašnjeg isusovačkog kompleksa na zagrebačkom Gornjem gradu. Gradila se od 1620. do 1632., a u njezinih šest bočnih kapela pet je drvenih baroknih oltara iz 17. stoljeća te jedan mramorni oltar iz 1732. U potresu koji je ovog ožujka pogodio grad jako je stradala i u planu je temeljita obnova.
Lotrščak
Kula je sagrađena sredinom 13. stoljeća kako bi se štitila južna gradska vrata, a tijekom povijesti je bila i stambeni prostor i skladište i kavana… Turisti mogu uživati u spektakularnom pogledu na grad s vrha kule, posjetiti izložbu ili u suvenirnici kupiti lokalne proizvode. Na četvrtom katu je grički top koji se javlja Zagrepčanima svaki dan točno u podne. Prvi se put top oglasio na Novu godinu 1877. Tijekom Prvog svjetskog rata bio je zaboravljen, a oglasio se ponovo tek 1927., s južnog prozora četvrtog kata, odakle se javlja i danas točno u podne.
Uspinjača
Uspinjača za Gornji grad najstarije je prijevozno sredstvo organiziranoga javnog prijevoza putnika u Zagrebu. Donji grad s Gornjim uspinjača povezuje svaki dan od 6.30 do 21.50 sati. Polazak je svakih deset minuta, a cijena jedne vožnje je 5 kuna. Zanimljivo je da je do danas u cijelosti zadržala prvobitni vanjski izgled i građevnu konstrukciju, a i većinu tehničkih svojstava koja su joj dali graditelji 1890. godine kad je otvorena. U usporedbi s ostalim žičanim željeznicama koje su namijenjene javnom prometu, s prugom dugom 66 metara najkraća je na svijetu.
Dolac
Stotine uzgajivača hrane iz Zagreba i okolice svakodnevno na štandovima tržnice Dolac, smještene samo nekoliko koraka od glavnog gradskog trga, prodaje svježe voće, povrće, meso, sir i vrhnje, cvijeće... Dolac se naziva trbuhom grada, jer već 85 godina hrani njegovo stanovništvo. Na vrhu stepenica koje vode na Dolac s Trga bana Jelačića postavljen je kip kumice, tradicionalne prodavačice u narodnoj nošnji.
Hrvatsko narodno kazalište
Jedna od najimpresivnijih zgrada u Zagrebu svakako je neobarokna zgrada HNK, remek-djelo kasnog historizma austrijskog arhitekta Ferdinanda Fellnera i njemačkog arhitekta Hermanna Helmera. Otvorena je 1895. i ima kapacitet za 750 gledatelja, a posjeduje jedan željezni i sedam oslikanih zastora koji se postavljaju u različitim svečanim prigodama. U njemu djeluju tri umjetničke grane: drama, opera i balet. U potresu, srećom, nije nimalo stradala.
Zrinjevac
Jedan od najljepših “zelenih” gradskih trgova, Zrinjevac, nalazi se u samom srcu zelene ili Lenucijeve potkove. Zrinjevac je omiljeno okupljalište mladih, ali i mnogobrojnih posjetitelja grada Zagreba koji se na tom trgu žele odmoriti i uživati u njegovo ljepoti. Zrinjevac se sastoji od trga i perivoja s alejom platana. Trg Zrinjevac poznat je po glazbenom paviljonu koji je na tom mjestu postavljen 1891. godine. U ljetnim večerima na Zrinjevcu se održavaju svirke i plesnjaci.
Umjetnički paviljon
Povijest Umjetničkog paviljona ujedno je na neki način i povijest likovne umjetnosti 20. stoljeća u Hrvatskoj. Riječ je o jednom od najstarijih izložbenih prostora u ovom dijelu Europe koji je ciljano sagrađen za velike, reprezentativne izložbe. Nalazi se između Glavnog kolodvora i Zrinjevca, a srcu zelene Lenucijeve potkove.
Ribnjak
Park se proteže uz istočne zidine Kaptola. Ime je dobio po biskupskim ribnjacima koji su se ovdje nalazili sve do 19. stoljeća, kad je prostor pretvoren u perivoj engleskog tipa, s vodopadima, egzotičnim biljkama i ukrasnim kipovima. Prostire se na gotovo 40.000 četvornih metara površine i u njemu se može vidjeti trideset godina stara tisa, stari primjerak atlaskog cedra, mnoštvo magnolija i likvidambara. Park Ribnjak u toplim je mjesecima mjesto brojnih događanja i festivala na otvorenom.
Kamenita vrata
Jedan od najbolje očuvanih spomenika starog Zagreba jedina su sačuvana gradska vrata starog obrambenog sustava. Sagrađena su u 13. stoljeću, a svoj današnji oblik dobila su 1760. godine. U prolazu vrata smještena je kapela sa slikom Majke Božje od Kamenitih vrata, zaštitnice grada, koja je prema legendi neokrnjena preživjela veliki požar 1731. godine.
Botanički vrt
Na 4,7 hektara površine prostire se prava oaza zelenila i mirisa u samom centru grada koja se ponosi s više od 5000 različitog bilja, od egzotičnih do autohtonih hrvatskih biljaka, kojima se vrt posebno ponosi. Ulaz u park se ne naplaćuje, ali su pravila ponašanja stroga: zabranjeno je hodati po travi, galamiti, voziti bicikl i brati cvijeće. Vrt Prirodoslovno-matematičkog fakulteta utemeljio je dr. Antun Heinz (1861. - 1919.). Prve su biljke, poslije obavljenih pripremnih radova, posađene 1892. godine. Najveći dio vrta čini perivoj - arboretum. Napravljen je u stilu engleskog perivoja, a cvjetni je parter, u središnjem i zapadnom dijelu vrta oblikovan u historicističkom stilu, s linijama koje su strogo simetrične. Radno vrijeme je ponedjeljkom i utorkom od 10 do 15, a od srijede do nedjelje od 10 do 18 sati. Zimi je zatvoren.
Zagrebačka katedrala
Katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije i svetih Stjepana i Ladislava ili zagrebačka katedrala, najveća je hrvatska sakralna građevina i jedan od najvrednijih spomenika hrvatske kulturne baštine. Crkva na istoj lokaciji postoji od 1093. godine, a gradnja sadašnje crkve počela je u 13. stoljeću. Posljednja velika rekonstrukcija napravljena je na prijelazu 19. i 20. stoljeća. Jedan od najpotresnijih prizora potresa koji je 22. ožujka pogodio Zagreb upravo je rušenje sjevernog tornja katedrale, a zbog sigurnosti je kasnije skinut i drugi. Teško je oštećena i unutrašnjost, koja je inače bila otvorena za turiste. Sanacija je počela, ali bit će duga, teška i skupa.
Strossmayerovo šetalište
Smješteno je podno same Kule Lotrščak, naslonjeno na južne zidine starog grada i bogato zasjenjeno gustim krošnjama kestena. Sa 400 metara dugog šetališta pružaju se prekrasni vidici na grad, a ljeti i u vrijeme Adventa mjesto je i za koncerte, festivale i zabavna događanja. Krajem 19. stoljeća šetalište je uređeno dobrovoljnim prilozima građana, a nazvano je po biskupu, prosvjetitelju, političaru i najutjecajnijoj ličnosti društvene i političke scene u Hrvatskoj, J. J. Strossmayeru.
