NOVO LICE PULE

U gradu upravo traje transformacija teška 140 milijuna kuna: ‘Dobit ćemo veliku atrakciju‘

Malo rimsko kazalište primat će 2500 ljudi, u zabranjene tunele ulazit će se liftom, a a austrougarska ljepotica će se osvijetliti
 Goran Šebelić/CROPIX

Veliki svjetleći ekran od 400 kvadrata na staroj austrougarskoj zgradi s raznim vizualnim efektima koji će svijetliti 24 sata na dan, lift koji iz podzemnih tunela vodi na vrh stare mletačke utvrde, nova rimska pozornica s gledalištem za 2500 ljudi. ​O da, dio toga će vas već sljedeće godine dočekati u Puli, gdje trenutačno traje svojevrsna renesansa kulture govorimo li o obnovi i prezentaciji kulturne baštine. Trenutačno se u tri pulske atrakcije - u Malo rimsko kazalište, Arheološki muzej Istre i Povijesni i pomorski muzej Istre u Kaštelu - ulaže oko 140 milijuna kuna, što predstavlja najveće ulaganje u pulsku kulturu dosad, a time će Istra, ali i Hrvatska dobiti veliku kulturnu atrakciju koja će govoriti sama za sebe. Nešto što Pula sa svojim velikim nalazima i bogatom kulturnom baštinom od antike do Austro-Ugarske, koje su ostavile najviše traga, itekako zaslužuje.

Dakle, dođete li ovaj mjesec u Pulu i poželite li obići neki od njezinih muzeja, slobodno na to možete zaboraviti. Dva su najveća pulska muzeja zatvorila vrata, i to ne zbog korone. Bageri, radnici i arheolozi te konzervatori zaposjeli su Arheološki muzej Istre te obližnji Povijesni i pomorski muzej Istre na Kaštelu. Riječ je o dva muzeja koja predstavljaju povijest Istre i Pule, a između njih je Malo rimsko kazalište koje će također uskoro postati gradilište. Najveća je investicija definitivno obnova Arheološkog muzeja koja je počela još 2013. godine, gdje će se do kraja godine ili početkom sljedeće ponovno useliti ravnateljstvo, a počet će se održavati i izložbe te ostala događanja. Uređenje stalnog postava očekuje se tijekom sljedeće dvije godine. Tada će konačno biti dovršena najveća investicija u hrvatsku kulturu u vrijednosti više od 100 milijuna kuna.

Novi muzej imat će i multimedije, i pristup osobama u kolicima te onima slabije pokretljivosti, bit će mjesto edukacije i druženja, organizirat će ne samo stručna predavanja, nego razna događanja za posjetitelje, domaće i strane.

- Ne sjećam se da se ikada ovoliko ulagalo u kulturu u Puli ili Istri. Ovo je za nas najveća investicija uopće, koja će primijeniti izgled staroga grada. Kad budemo okončali uređenje Malog rimskog kazališta, u vrijednosti oko 18 milijuna kuna, a očekujemo da će to biti krajem sljedeće godine, cijeli će se ovaj prostor oko muzeja i kazališta zatvoriti te se više ovdje neće moći ulaziti slobodno kao dosad, što nam je donosilo probleme zbog grafita i uništavanja kulturne baštine. To više neće biti tako - kaže nam ravnatelj Arheološkog muzeja Istre Darko Komšo s kojim obilazim golemo gradilište oko zgrade muzeja koji je zadržao dijelom vanjski izgled, ali se promijenilo sve ostalo oko te zgrade. Prije svega okoliš, jer više nimalo ne sliči na ono što je ovdje bilo nekad. Kad su počela iskopavanja, ovdje se našlo puno toga i zapravo svako novo kopanje iznjedrilo je veliko arheološko otkriće.

image
za Malo rimsko kazalište nije se ni znalo do iskapanja krajem 19. i početkom 20. stoljeća

- Znali smo da ćemo na ovom lokalitetu pronaći puno toga, ali svejedno su nas iznenadile neke stvari. Prije svega, nismo se nadali da ćemo i na ovom dijelu pronaći ostatke Malog rimskog kazališta ili nekog dijela kazališta, odnosno dijelove zida koje ćemo prikazati javnosti. Pronašli smo i staru rimsku cestu. Uz to, ovdje smo iskopali i 30-tak histarskih grobova, a sigurno ih ima stotine, ali nećemo sve istraživati jer moraju nešto imati za istraživati i budući arheolozi. Sve je to uvjetovalo da smo u hodu mijenjali projekt uređenja okoliša muzeja koji će, kad se uredi do kraja, biti velika atrakcija te će posjetitelji moći vidjeti velik dio tih iskopina uz posebno osvijetljenu šetnicu, a bit će postavljeno i nekoliko multimedijalnih punktova. Upravo zahvaljujući tim iskapanjima stvorili smo novi prostor ispod ulaza u muzej koji će predstavljati stare antičke zidove Malog rimskog kazališta, a poslužit će kao dodatan prostri za izlaganje i održavanje raznih događanja - kaže nam Darko Komšo, ravnatelj i strastveni arheolog dok obilazimo nova nalazišta istarskih grobova u samom centru grada.

Ta količina nalaza i građe koju posjeduje ovaj muzej koji po prihodima, ali i broju zaposlenih predstavlja jedan od najvećih u državi, neće stati u moderni novouređeni prostor stare zgrade, koji se udvostručio.

- Nažalost, iako smo znatno povećali korisnu površinu muzeja otvaranjem dijela podrumskih prostorija i tavana, gdje će biti smješteni naši uredi, ali i modernom interpolacijom na zgradi, to neće biti dovoljno da prikažemo sve što imamo u našem fundusu. Ovo će biti samo osnovna priča o Puli i Istri, kako bi posjetitelj mogao steći predodžbu o povijesti i životu našeg prostora. Moja je zamisao da se pojedine priče o Puli i Istri pričaju kroz izdvojene priče. Primjerice, da se dio vezan za antičku brodogradnju i brodarstvo premjesti negdje uz pulsku rivu pa da se na kraju krajeva sagradi antički brod koji bi mogao posjetitelje provesti pulskim zaljevom - ističe Komšo.

Novi muzej dobio je nakon više od stotinu godina novi život. Dok prije nije uopće bio prilagođen osobama s invaliditetom, sada se iz podnožja zgrade do ulaza dolazi liftom, ispred muzeja je velika terasa. Isto tako, u muzeju su uređene rampe te ima lift, tako da će biti dostupan svima. Osim što će imati taj šarm stare zgrade, sve ostalo je moderno. I parket više ne škripi jer su stare drvene međukatne konstrukcije otišle u povijest. Na uređenju sudjeluju ponajbolji pulski arhitekti i dizajneri. Rasvjetu je osmislio poznati i nagrađivani dizajner svjetla Dean Skira, osmišljavanje okoliša potpisuje arhitekt Emil Jurcan, a izgled stalnog postava razrađuje dizajner Mauricio Ferlin. Upravo će to biti najslađi dio projekta.

- Tome se jako radujemo jer smo imali neke zamisli o stalnom postavu, ali ih nismo do kraja osmislili. Mi ćemo se useliti u muzej vrlo brzo jer očekujemo da ćemo ubrzo dobiti i uporabnu dozvolu, ali ćemo stani postav postaviti na kraju. Vjerujem da će biti spreman za javnost 2022. ili najkasnije 2023. godine. Dotad će zgrada biti mjesto edukacija, izložbi, događanja, pa možda ugostimo i sajam knjiga ili neku sličnu manifestaciju dok ne postavimo stalni postav - ističe Komšo. No neće samo novoobnovljeni muzej biti nova kulturna atrakcija u Puli, to će biti i veliki ekran od 400-tinjak kvadrata vrijedan više od šest milijuna kuna koji će biti na zapadnoj strani pročelja stare austrougarske zgrade. On će biti zanimljiv vizualno, ali i kao arhitektonski element interpolacije moderne arhitekture u onu tradicijsku.

- Imali smo mogućnost obnoviti zgradu kakva je, ali ovim elementom dobili smo dodatnu vrijednost. I po tome ćemo ga moći razlikovati od drugih objekata, a on će istodobno povezivati zgradu muzeja i Malo rimsko kazalište. Komunikacijski ovaj alat vrijedi milijune. Kad to zaživi, osnovat ćemo jedan odbor koji neće činiti samo ljudi iz muzeja i odlučivat će se što će se prikazivati svaki dan. I to će povući turiste u stari grad, kao i sve ostalo što se radi na ovom području. Pula više neće biti dan za obilazak u jedno prijepodne - ističe Komšo.

A Malo rimsko kazalište će konačno nakon godina zatišja oživjeti jer će kao u najslavnije rimsko doba ponovno dobiti svoje tribine te će postati predivna pozornica za događanja do 2500 gledatelja. Bit će to jedinstven prostor koji će se povezati s Arenom i muzej kroz zajedničku ulaznicu.

- Za Malo rimsko kazalište nije se ni znalo do iskapanja krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Svi su znali da je postojalo Veliko rimsko kazalište. Ovim ćemo projektom obnoviti kameni dio gledališta te ćemo postaviti limenu konstrukciju gledališta u dva kraka, koja će se dizati sve do ostataka gradskih bedema. S muzejom i Arenom, ovo će biti jedna kulturna atrakcija koja će itekako povećati broj posjetitelja - ističe Komšo.

Ove je godine najposjećeniji hrvatski spomenik kulture, Arena, kojim upravlja ovaj muzej, zabilježio oko 150.000 posjetitelja te se uspjelo prihodovati oko 6 milijuna kuna. Po tome su ove godine bili najposjećeniji, ali su imali najveći pad prihoda, govori Komšo. Daleko je to od prošle godine kad je Arenu i ostale prostore kojima upravlja Arheološki muzej posjetilo oko 600.000 ljudi, a to je muzeju donijelo izdašnije prihode od 18 milijuna kuna. Ove godine planirali su barem 23 milijuna zbog povećanja cijene ulaznice. No, Komšo se nada da ipak sljedeća godina neće biti takva jer bi to značilo i zastoj ovih velikih investicija koje se većinom financiraju baš iz njihova budžeta. A kad sve bude gotovo, i ako se koronakriza ne odulji, očekuju veći broj posjetitelja svim spomenicima i u muzeju, a time i bolji prihod, što znači nove investicije i nova zapošljavanja.

- Trebali smo već biti gotovi, ali su nas usporili lockdown i korona zbog usporenog financiranja, ali i zaustavljanja komunikacije s Kinom. Naime, upravo odatle dolazi veliki ekran koji će doći na dio pročelja koji gleda na Malo rimsko kazalište. Nadamo se da ćemo ga postaviti u sljedeću godinu dana - zaključuje Komšo.

U susjedstvu čujemo bagere koji su početkom tjedna "zatvorili" Povijesni i pomorski muzej Istre u Kaštelu koji je proteklih godina posjećivalo 50.000 do 70.000 posjetitelja godišnje. Istodobno su "napali" budući prostor novog muzejskog postava u istočnoj kortini, sanitarni čvor, prostor budućeg ugostiteljskog objekta, a uskoro se počinje graditi lift. Krenula je dugoočekivana investicija od 23 milijuna kuna u kojoj uz muzej sudjeluju i Grad Pula te ovdašnja Turistička zajednica.

image
ovim će se projektom obnoviti kameni dio gledališta te će se postaviti limenu konstrukciju gledališta u dva kraka, koja će se dizati sve do ostataka gradskih bedema

- Gradnja lifta bit će veliki dobitak za muzej jer su nam se dosad često žalili turistički vodiči koji su u svojoj grupi imali starije osobe kojima je bio problem doći usponom do Kaštela. Na ovaj način ćemo olakšati pristup muzeju. Lift će iz tunelskog prostora Zerostrasse doći u dvorište Muzeja, tik do novog izložbenog prostora - ističe ravnatelj muzeja Gracijano Kešac. Dakle, najviši muzej u Puli dobit će još jedan ulaz, što će privući posjetitelje i u najmračniji dio Pule - u Zerostrasse, mistične podzemne tunele koji su godinama bili zatvoreni za javnost. Zanimljivo je da će se ujedno otvoriti i gornji nivo skloništa - prostor podzemnih skloništa ispod utvrde na Kaštelu, a iznad tunela Zerostrasse, u kojemu će biti smješten dio multimedijskog postava nove izložbe.

- Novi izložbeni postav muzeja bit će posvećen fortifikacijskom sustavu Pule, koji će biti predstavljen na proljeće sljedeće godine. Želimo pokazati opseg i razvoj tog sustava u razdoblju austrijske i austrougarske vlasti (1813. - 1918.), čije je širenje posebno intenzivirano nakon što je Pula, zbog njezina geostrateškog značenja, od sredine 19. stoljeća postala glavna austrougarska ratna luka i sidrište flote, okružena brojnim utvrdama i drugim fortifikacijskim objektima koji su bili u funkciji obrane grada. Prikazat ćemo 25 utvrda u Puli i okolici te 100-tinjak drugih fortifikacijskih objekata. Izložbu pripremaju naše više kustosice prof. Katarina Marić i prof. Katarina Pocelić, a za dizajn i likovni postav izložbe zaduženi su Oleg Šuran i Oleg Morović. Pokazat ćemo našim posjetiteljima razvoj fortifikacijskih objekata i naoružanja u tom razdoblju te život vojnika koji su u njima obitavali - kaže ravnatelj Kešec.

U novom postavu moći će se vidjeti dio sačuvane dokumentacije vezane za gradnju utvrda, dio predmeta iz fundusa muzeja, a veliku će ulogu igrati i multimedija, odnosno, multimedijski prikaz proširene stvarnosti.

- Ove smo godine, osim samog posjeta muzej, koji je, zbog poznatih okolnosti, bio prilično skroman, u dvorišnom prostoru muzeja ipak održavali koncerte, predstave i ostalo. U ovom razdoblju kad je sve bilo 'mrtvo' imali smo 25 programa koji su se održali tijekom ljeta. S takvim ćemo programima nastaviti. Ovaj će dio grada postati velika kulturna pozornica kad Malo rimsko kazalište bude obnovljeno, a ponuda obogaćena novim sadržajima u Povijesnom i pomorskom muzeju Istre - zaključio je Kešac. 

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. listopad 2020 23:11