Preko sedamdeset posto našeg planeta tvore mora i oceani. Proizvode gotovo polovinu kisika na planetu i glavni su izvor prehrane za više od milijardu ljudi na svijetu. Uz golemu boraznolikost, more je ključno i za naše gospodarstvo, industriju i zapošljavanje. Ali populacija velikih riba je iscrpljena i iz godine u godinu sve manja jer uzimamo više nego što more može dati, a gotovo polovina svjetskih koraljnih grebena je uništena. Zbog toga je sve nužnija suradnja između čovjeka i prirode, kako bi se ponovno pokušala stvoriti nužna ravnoteža.
Svake godine s početkom turističke sezone započinju brojne ekološke akcije čišćenja podmorja. Ronioci svih hrvatskih klubova, kojima ponekad pristižu i kolege izvana, spremno se organiziraju i s osmjehom na licu stižu na lokacije, uglavnom gradskih luka, plitkih uvala ili plaža, skaču u još uvijek hladno more, poklanjaju svoje vrijeme i mišiće vadeći sve što se izvaditi da: automobilske gume, raznorazni plastični otpad, stari ribarski alat, staklenu i metalnu ambalažu, ali nađe se tu i krupnijih predmeta, poput velikih kućanskih aparata ili akumulatora.
I do dvije stotine pari ruku se zna odazvati na ovakve akcije, pa ako računamo da svaki od njih izvuče po nekoliko velikih vreća, ili par komada krupnog otpada, možemo samo zamisliti kolika se hrpa nađe na obali. Nerijetko se izvučena masa mjeri u tonama što ovakve ekološke akcije čini logistički i tehnički sve zahtjevnijima, pa je pomoć specijaliziranih tvrtki koje se bave prijevozom i zbrinjavanjem otpada također dragocjena.
Akcije ronilačkih klubova ne svode se samo na čišćenje podmorja. One uključuju angažman gotovo svakog člana lokalne zajednice i doprinose podizanju svijesti o zaštiti okoliša. Jednom kada se hrpa od nekoliko tona iz mora ukaže na obali, preostaje nam samo upitati se - kako je to moguće?!
Otprilike osamdeset posto morskog otpada dolazi iz kopnenih izvora, dok je za ostatak „zaslužan“ pomorski promet i ribarstvo. Ono što je posebno zabrinjavajuće je plastika koja se vrlo teško razgrađuje i nakuplja se na morskom dnu. Biljkama i životinjama ovaj neželjeni pokrov onemogućuje pristup nužno potrebnom kisiku čime ih sustavno ubija. Morski otpad može sadržavati štetne kemikalije koje se nakupljaju u morskim organizmima, a u konačnici i u ljudskom tijelu. Poseban je problem mikroplastika koju čine dijelovi plastičnog materijala, obično manji od 5mm. Mikroplastiku gutaju morske životinje čime ona ulazi u prehrambeni lanac i u konačnici se nađe i u ljudskom tijelu.
Iako se još nije u potpunosti poznato kakve sve mogu biti posljedice za ljudsko zdravlje, plastika često sadrži dodatke poput stabilizatora i spojeva otpornih na plamen te ostale potencijalno toksične kemijske spojeve koji mogu biti štetni za životinje i ljude.
Uz onu koja nastaje raspadanjem većih komada poput vrećica, boca ili ribarskih mreža, najveća se količina mikroplastike oslobađa trošenjem sintetičke odjeće ili potrošnjom automobilskih guma. Proizvodi za njegu tijela su jedan od velikih izvora ovih problematičnih čestica. Jednokratna plastika također: svaki opušak ili slamka koji se bace na plažu potajno se nakon nekog vremena mogu zavući i u naš tanjur.
Ekipa Scuba skenera se zbog toga uvijek rado odaziva na ekološke akcije. Ove smo godine to učinili na otocima Lošinju i Rabu, ali i po prvi puta na obali Kraljevice, u organizaciji ronilačkog kluba Roniti se mora, uz domaćina akcije KPA Adria Kraljevica i u suradnji s partnerima C.I.O.S. grupa, Metis d.d. te Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Ronilački klub Roniti se mora već petnaest godina organizira akcije Think Green diljem Hrvatske, čisteći podmorja, rijeke i jezera te podižući ekološku svijest i educirajući javnost o važnosti očuvanja okoliša.
Ovo je već 37. po redu akcija ovog kluba, a okupila je više od 170 ronilaca i volontera iz čitave Hrvatske, ali i regije, koji su spremno, sa zajedničkim ciljem očuvanja okoliša i podizanja ekološke svijesti, posegnuli za zaštitnim rukavicama i vrećama za otpad.
Ronilo se na nekoliko lokacija: gradskoj plaži Carovo, Lučica, Šetnica Carevo i rt Nirvana kod Centra Fortica, a iz mora se izvuklo više od tri tone otpada. Među izvađenim predmetima našlo se svega, od već uobičajenih automobilskih i kamionskih guma, plastične i staklene ambalaže, bijele tehnike i jednog televizora, manjih osobnih predmeta poput mobitela, naočala, igračaka, pa čak i jedne u moru izgubljene zubne proteze.
Posebna pažnja posvećena je području ispred Centra za rehabilitaciju Fortica, gdje je očišćen i prilagođen ulaz u more za djecu s teškoćama u razvoju i odrasle osobe s invaliditetom, čime je korisnicima centra omogućeno sigurnije i ljepše okruženje za kupanje i rehabilitaciju.
Ova je akcija bila fizički zahtjevna, za krupne komade otpada su se koristili ronilački padobrani za podizanje tereta, što su mogli raditi samo iskusni ronioci. Na mjestima veće dubine, otpad se skupljao u posebno velike vreće, kako bi se smanjio broj uzastopnih urona i izrona, što za ronioce može biti opasno, te su se one kasnije dizalicom ukrcavale u kamion za odvoz otpada. Nije lako ni privezati krupni otpad pod morem. Labav čvor može značiti pad teškog tereta natrag u more i nipošto se ne želimo naći ispod njega. Za ove zahtjevnije zadatke su bili zaduženi oni s više iskustva, dok su početnici čistili u svojim mogućnostima: jer svaka se, pa i najmanja vreća računa i zbraja ukupnoj kilaži otpada. A ona je iznosila točno 3020 kg!
Nakon fizičkog rada, kao što je na akcijama i uobičajeno, slijedio je ručak i trenutak za druženje. Predah i zadovoljstvo na svakom licu zbog odrađenog posla nešto je što će nas motivirati na daljnje akcije.
Mi smo radili ono što najbolje znamo, uz poneku vreću otpada, donijeli smo foto i video materijal koji će ljude podsjetiti na ono s čim se priroda mora konstantno boriti – s vlastitim greškama koje ćemo još godinama morati ispravljati.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....