EKOLOGIJA

Mljet je oduvijek bio fascinantan za ronjenje, ali vidljivi su i problemi koji se sve više množe...

Ribarske mreže

 Bozidar Vukicevic/Cropix
Cvjetanje mora uslijed povećanja temperature produžilo se na cijelu sezonu pa polako guši floru i faunu

Slavni oceanograf Jacques Cousteau Mljet je proglasio jednim od najljepših ronilačkih mjesta na svijetu. Svojedobno ga je i magazin Time svrstao među top deset lokacija za ronjenje. Vjerujemo i da je grčki heroj Odisej za vrijeme sedmogodišnjeg boravka na otoku, ponekad uzeo predah od Kalipsa i zaronio u plavetnilo. Ipak, bila su to neka drugačija vremena. Mljet je i danas fascinantan, ali vidljivi su problemi s kojima se mora nositi.

Na Mljetu postoji nekoliko tema koje zaslužuju da se nađu u ovoj rubrici. Ovaj naš južni otok prva je crta obrane za smeće koje dolazi s Otranta. Cvjetanje mora uslijed povećanja temperature produžilo se na cijelu sezonu pa polako guši floru i faunu. Ponovno smo se uvjerili da su naši nacionalni parkovi postali prioritetne ribolovne zone. Naravno ima tu još problema, ali ovi su nam se učinili najizraženiji. Nakon Kornata i na Mljetu ista situacija. Ribolovne mreže postavljene su na gotovo svim lokacijama na kojima se roni. Usudili bi se reći i da ih ima više nego na Kornatima. Od svega najviše nas je šokirao razgovor s jednim gostom, koji je htio ostati anoniman. Uvjeravao nas je kako je vidio rendžere, uniformirane zaposlenike nacionalnog parka kako bacaju mrežu.

image

Jastog

Srdjan Vrancic/Cropix

Da li je to moguće, pa to je najveća antireklama koju možemo napraviti. Ali moguće je, jer i rendžeri su samo ljudi koji žive na otoku i kao stanovnici imaju pravo na povlaštene ribolovne dozvole. Dio je to ustupaka koji država daje stanovnicima otoka i područja od posebnog značaja, da bi ih zadržala tamo. Tradicijski način života je nešto što svakako treba njegovati, ali kada na svakoj drugoj lokaciji za ronjenje, imate po jednu ili dvije mreže nije neki užitak. Kao prvo nalazite se u nacionalnom parku i želite vidjeti netaknutu prirodu, a ne gospodarski učinak povlaštenih. Spašavali smo malog jastoga, koji se zapleo u jednu mrežu stajaćicu. Nije imao više od deset dvanaest centimetara. Svakako premali za izlov. Kolateralna žrtva. Pazili smo da pritom ne oštetimo mrežu, jer onaj tko ju je bacio vjerojatno ima sve papire i dozvole da to radi i nije kriv što su propisi takvi. Drugi incident se dogodio kad nam se peraja zaplela u mrežu. I ta mreža je prošla neoštećena, ali svakako to nisu iskustva i sjećanja po koja turisti dolaze na Mljet, da ne govorimo o faktoru sigurnosti. Zar je zaista neophodno da ta mala područja Nacionalnih parkova ne mogu ostati zaštićena. Država koja ima toliki prihod od turizma trebala bi izdvojiti nešto novaca, obeštetiti lokalne ribare te proglasiti nacionalne parkove, ne samo deklarativno nego, stvarno zaštićenim zonama.

image

Jastog

Srdjan Vrancic/Cropix

Ronilački centar Aquatica svojim tradicionalnim eko akcijama pokušava sanirati barem dio najvidljivijih učinaka blatnog juga. Pomažu im u tome Nacionalni park, Nautilus i udruga veterana HRM, kao i volonteri koji se odazivaju na akciju. Kažu da je svatko dobrodošao, a najviše oni koji žele fizički ukloniti naplavni otpad. Polako i strpljivo već osamnaest godina primjerom promiču ekološke stavove, upozoravaju na opasnost i mijenjaju javno mišljenje i čini se da neće posustati. Trodnevna ekološka akcija čišćenja podmorja Mljetski Sizif, najavljena je i za sljedeću godinu, čistit će se udarne pozicije u N.P., ali i lokacije van parka.

image
Hanza Media
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
04. siječanj 2022 15:54