MANJE TROŠKOVA

Pronašli smo način kako da maksimalno iskoristite litru ulja i pritom uštedite 50 kuna

Jestivo ulje

 /Shutterstock
Hrvati godišnje proliju ulja u vrijednosti od 50 kuna

Kućanstva u Hrvatskoj stvore višak od oko 9 milijuna litara rabljenog jestivog ulja godišnje ili više od dvije litre po stanovniku. Neiskorištena masna tekućina nakon prženja nerijetko završi u odvodima, a budući da danas litra ulja košta 21,99 kuna, to znači da hrvatsko kućanstvo godišnje u kanalizaciju "prolije" oko 50 kuna.

U usporedbi s ostalim zemljama EU, Hrvatska zaostaje u prikupljanju otpadnog jestivog ulja. U Belgiji i Austriji, primjerice, kućanstva recikliraju više od 50 posto biljnog ulja za kuhanje. Situacija je takva jer navedene države imaju zakonske regulative prema kojima stanovnici trebaju prikupljati višak zlatne tekućine te ju skladištiti u specijalizirane spremnike.

Takva praksa koristi i kućanstvima, ali i okolišu jer nepravilno odlaganje iskorištenog ulja brzo dođe na naplatu.

Trošak odčepljivanja odvodnih cijevi prema aktualnim cijenama vodoinstalaterskih usluga iznosi oko 650 kuna, a kupovina sredstava za čišćenje ili, pak, investiranje u novi sudoper je također izdatak od nekoliko stotina kuna. Istraživanja u Velikoj Britaniji pokazuju da London godišnje potroši 30 milijuna eura na popravke odvoda upravo zbog prolivenog jestivog otpadnog ulja.

Navedena kuhinjska navika šteti i okolišu jer ulje koje dospije u rijeke i jezera može onečistiti tlo, smanjiti količinu kisika i posljedično ugroziti rast biljaka. Osim toga, višak masnoće se nerijetko zalijepi i na krzna te perje životinja zbog čega dolazi do velikog pada bioraznolikosti.

Ipak, postoji nekoliko načina kako kućanstva mogu pametno skladištiti ostatke ulja iz salata ili nakon pečenja, a da pritom uštede i ne onečišćuju okoliš.

Ponovno korištenje

Ponovno korištenje viška ulja za kuhanje može biti izvrstan način za uštedu i smanjenje zagađenja. Najjednostavniji trik za ponovnu upotrebu još barem tri do četiri puta je hlađenje ulja na sobnoj temperaturi nakon korištenja, zatim filtriranje kroz filter za kavu, nekoliko slojeva gaze ili kroz sito kako bi se maknuli ostaci mrvica hrane te, naposljetku, pohranjivanje u staklenu bocu i odlaganje na tamno i hladno mjesto. Iako biljno ulje može trajati i do dvije godine ako se pravilno skladišti, reciklirano ulje bi bilo dobro potrošiti u roku od tri do četiri tjedna jer ako u njemu ostanu čestice hrane može doći do nakupljanja plijesni.

image

Jestivo ulje

/Shutterstock

Manje ulja

Još jedan ekološki prihvatljiv način zbrinjavanja ulja za pečenje je korištenje manjih količina prilikom kuhanja. No, kako procijeniti koliko ulja je dovoljno?

Najbolje je započeti s manjim količinama dovoljnim da se premaže samo dno posude za pečenje. Ako, primjerice, pečete palačinke, onda je dovoljno uliti pola čajne žličice ulja da bi se tava zamastila. Isto tako, ako za doručak pripremate komad slanine, u tom slučaju ulje uopće nije potrebno jer je navedeni dio mesa dovoljno masan sam po sebi. Na tržištu je dostupno i ulje u spreju pomoću kojeg se lakše kontrolira količina ulijevanja.

Smanjeni unos ulja dobar je i u borbi protiv gojaznosti.

Sa 120 kalorija i 14 grama masti po žlici, ulje je najkaloričniji prehrambeni proizvod. Naravno, navedena namirnica se ne treba potpuno izbaciti iz prehrane, ali čisto suncokretovo ulje nema bogatu nutritivnu vrijednost pa nećete puno izgubiti ako ga konzumirate u manjim količinama. Naprotiv, tako možete smanjiti unos kalorija u organizam i posljedično izgubiti na kilaži.

image

Ulje na tavi

/Shutterstock

Sakupljanje ulja

U nekim gradovima poput Rijeke postavljeni su specijalizirani spremnici za prikupljanje otpadnog jestivog ulja gdje kućanstva mogu donijeti svoje viškove i ondje ih skladištiti. Pravilnim odlaganjem rasterećuje se kanalizacija, komunalno odvođenje otpadnih voda, kao i instalacije te cjevovodi u domaćinstvu, a niti okoliš ne trpi negativne posljedice.

Ipak, nemaju svi gradovi mogućnost izdvajanja viška ulja u posebne spremnike, a sudeći prema trenutačnoj situaciji, nisu niti prioritet.

No, vodeća hrvatska naftna i društveno odgovorna kompanija usmjerena održivom razvoju INA, pobrinula se da i ostatak građana diljem Hrvatske ima mogućnost pravilno prikupljati jestivo ulje i tako povećati brigu o okolišu.

Prije nekoliko godina osmislila je zeleni projekt "Skupljanje otpadnog jestivog ulja na Ininim maloprodajnim mjestima" kojim se pobrinula da svi njeni kupci brzo i lako recikliraju višak jestivog ulja.

Rezultati?

U 2021. godini skupljeno je 7,5 tona otpadnog jestivog ulja, što je povećanje od 11 posto u odnosu na prethodnu godinu. Ovaj projekt je od samog početka naišao na dobar odaziv, tako da je u četiri godine prikupljeno 24,6 tona otpadnog jestivog ulja iz kućanstava koje bi inače završilo u odvodu.

Brine o otpadu

No, ne brine Ina samo o recikliranju jestivog ulja jer u svojim poslovnim zgradama i maloprodajnim mjestima prikuplja sirovine, materijale, miješani komunalni otpad i nekolicinu drugih "viškova" koji nerijetko završe u prirodi.

U svim Ininim poslovnim zgradama odvojeno se prikupljaju staklena, metalna i plastična ambalaža, papir, karton i iskorišteni toneri. Na svim, pak, maloprodajnim mjestima odvojeno se sakupljaju miješani komunalni otpad, papir i kartonska ambalaža, plastična ambalaža, zauljena ambalaža i drugi zauljeni otpad (apsorbenti, zauljene krpe, filtarski materijali), otpadni akumulatori i baterije. Na lokacijama s Fresh Cornerom, odvojeno se sakupljaju biootpad i otpadno jestivo ulje.

image

Vodoinstalater popravlja sudoper

/Shutterstock

U 2021. godini na razini INA Grupe prikupili su 217,5 tona papira i kartonske ambalaže, od toga 120,8 tona na maloprodajnim mjestima. Dok je u posljednjih devet godina na maloprodajnim mjestima prikupljeno 750 tona papira, čime je sačuvano 15 tisuća stabala, a ugljični otisak smanjen je za 540 tona.

Kako bi dodatno ojačala svoju tržišnu poziciju i brigu o okolišu, INA Maziva, d.o.o. nedavno je pokrenula dvije poluautomatske proizvodne linije koje omogućuju punjenje proizvodnog asortimana na bazi vode u novu, fleksibilnu, "meku" ambalažu i pakiranja za proizvode u 100 ml ambalaži, što doprinosi zaštiti okoliša.

Naime, zamjena standardne ambalaže za proizvode na bazi vode (HPDE ambalaža) smanjuje udio plastike za 70 posto, odnosno četiri i pol puta u odnosu na standardnu ambalažu. Od puštanja u rad u ovoj godini za proizvodnju je utrošeno 27 tona plastičnog granulata manje, a procjenjuje se da će do kraja godine to biti ukupno 70 tona manje.


Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji s Inom.

image

Ina, benzinska postaja

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
27. srpanj 2022 14:44