Kućanstva u Hrvatskoj stvore višak od oko 9 milijuna litara rabljenog jestivog ulja godišnje ili više od dvije litre po stanovniku. Neiskorištena masna tekućina nakon prženja nerijetko završi u odvodima, a budući da danas litra ulja košta 21,99 kuna, to znači da hrvatsko kućanstvo godišnje u kanalizaciju "prolije" oko 50 kuna.
U usporedbi s ostalim zemljama EU, Hrvatska zaostaje u prikupljanju otpadnog jestivog ulja. U Belgiji i Austriji, primjerice, kućanstva recikliraju više od 50 posto biljnog ulja za kuhanje. Situacija je takva jer navedene države imaju zakonske regulative prema kojima stanovnici trebaju prikupljati višak zlatne tekućine te ju skladištiti u specijalizirane spremnike.
Takva praksa koristi i kućanstvima, ali i okolišu jer nepravilno odlaganje iskorišt...
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....