Na spomen ljeta uvijek su asocijacije vrućina, more, sol u kosi, ležaljka i ludi večernji provod. Iako velik broj ljudi ovaj period zaista iskoristi za odlazak na more, postoje brojne alternative gdje se uz potpuni odmor može doživjeti i prava nezaboravna avantura, a da se i dalje zadrži jednak osjećaj zadovoljstva, ali bez pretjerane gužve.
Najčešće su to mjesta gdje se čovjek može usko povezati s prirodom, uživajući u tišini, miru, lokalnim proizvodima i običajima, u biciklističkim turama, planinarenju ili pješačenju po šumskim stazama. Dolaskom sve većeg broja gostiju na mjesta gdje se prirodni resursi koriste bez adekvatne infrastrukture, neminovno dolazi do negativnog utjecaja na okoliš i nužno je potrebno voditi računa o njegovom očuvanju.
Cilj je smanjenje zagađenja uzrokovanog ljudskim nemarom, emisijama stakleničkih plinova, otpadom i otpadnim vodama te koristiti obnovljive izvore energije i reciklirati. Posebna bi se pažnja trebala posvetiti očuvanju prirodnih staništa i zaštiti staništa ugroženih vrsta životinjskog i biljnog svijeta. Održivi turizam postaje neizbježan koncept, kojim će se minimalizirati negativne posljedice masovnog turizma. On je dodatno potaknut sve jednostavnijim načinima putovanja i pronalaženjem do sada skrivenih lokacija u prirodi. Fokus se također stavlja i na pozitivan učinak na lokalne zajednice koje bi također trebale imati koristi dolaskom većeg broja turista.
Hrvatska turistička zajednica kroz novi Strateški marketinški i operativni plan hrvatskog turizma postavlja novu ambiciju hrvatskog turističkog marketinga koja odgovara trenutnim tržišnim okolnostima te mogućnostima i potrebama hrvatskog turizma. Ambicija je sažeta u viziji Strateškog marketinškog plana koja pretpostavlja kako će „Hrvatska do 2027. i poslije biti prepoznata kao održiva destinacija visoke vrijednosti, koja će u cilju unaprjeđenja kvalitete života domaćeg stanovništva nuditi širok spektar autentičnih i kvalitetnih turističkih doživljaja, različitim segmentima turističke potražnje".
Hrvatski turizam u pogledu imidža i percepcija nužno je repozicionirati u smjeru premium destinacije, ne luksuzne već destinacije visoke dodane vrijednosti, uz podizanje svijesti o ponudi koja sadrži više turističkih proizvoda i segmenata, destinacijama koje nude doživljaje i odgovaraju modernim dinamičnim turistima, s ponudom van ljetne sezone uz naglašenu ekološku i socijalnu osjetljivost i održivost.
Novi brending hrvatskog turizma počivat će na glavnoj konkurentskoj prednosti Hrvatske na globalnom turističkom tržištu, koja je jednako prepoznata od strane turista kao i građana Hrvatske – istinskoj ljepoti koju Hrvatska pruža. Ljepota Hrvatske obuhvaća, ne samo netaknutu prirodu, već i kvalitetu života, gastronomiju, slikovitost gradova, kulturu, ljude... Gotovo svaki kutak Hrvatske ima prirodne predispozicije da uz dobar strateški plan ponudi gostima puno više od dosadašnjeg, a cilj je privući goste više i visoke platežne moći s različitim potrebama i motivima vezanim uz putovanja i odmore – turiste koji traže i otkrivaju autentična iskustva, one koji traže bijeg i odmor od svakodnevnih rutina, turiste u potrazi za luksuznim iskustvima te one u potrazi za avanturom, iskustvima koja ih uzbuđuju i oduševljavaju.
Zato se ljetni prizori ne bi trebali svoditi samo na sunčanje na plaži uz more već „morski“ ambijent odlično mogu zamijeniti brojne rijeke i jezera koje također nude raznovrsne aktivnosti: kupanje, pecanje, piknik na travi, kajaking ili rafting. Mi smo željeli pronaći dobru alternativu za ronjenje, koja bi nam pružila jednak užitak kao i ronjenje u moru, dovoljne dubine za opravdanost korištenja autonomnog ronilačkog aparata, da je vidljivost donekle dobra i što je najvažnije, da ne predstavlja opasnost po ronioca zbog struja, virova i brzaca ili surovog i nepristupačnog terena. Idealna ronilačka destinacija u slatkim vodama definitivno su Plitvička jezera, ali u njima zbog izrazito osjetljivih sedrenih barijera ronjenje nije dozvoljeno i za takvu je aktivnost potrebno ishoditi posebne dozvole pa to nikako nije destinacija gdje bi se moglo roniti rekreativno.
Odličnom ronilačkom destinacijom u kopnenom dijelu Hrvatske se pokazala rijeka Mrežnica. Njena dubina na nekim mjestima doseže i do dvadeset metara, dok se temperatura mijenja ovisno o godišnjem dobu. Iako je zimi vidljivost puno bolja, nekada i preko deset metara, temperatura vode tada nikako nije pogodna za ronioce bez suhog odijela, ali ljeti i u ranu jesen, na ugodnih 25 ili 26 stupnjeva u donjem toku rijeke, bez obzira na jače bujanje vegetacije i nešto mutniju vodu, ronjenje postaje vrhunski doživljaj.
Ljepotu nad vodom teško je i opisati - bijela pjena brojnih slapova snažno se obrušava na smaragdnozelenu vodu, drveće koje na mirnim djelovima rijeke stvara svjetlucajuće odraze pod zrakama sunca, mostovi koji se nadsvođuju nad rijekom, brojne vrste ptica u letu ili onih koje se klizeći po površini provlače među isprepletenim stabljikama cvijeta lopoča.
Jedan glasan „pljus“ netom probuđene barske kornjače, koja je do tad lijeno odmarala na suncu, prati naš prelazak u novo agregatno stanje, a potom kroz zelenkastu vodu pratimo prolazak jata manjih riba. Ovdje je moguće vidjeti i šarana, štuku ili soma, dok je pastrva čest stanovnik gornjeg riječnog toka, a tu su i crvenperka, klen, grgeč, žutooka, kao i ostale manje ili veće vrste riba.
Zbog svoje iznimne ljepote i geoloških značajki prošle je godine porječje rijeke Mrežnice koje obuhvaća donji tok rijeke na području Gradova Duga Resa i Ogulin te Općina Barilović i Generalski Stol proglašeno Značajnim krajobrazom, dok je područje „Mrežnica – Tounjčica“ koje obuhvaća gornji tok rijeke Mrežnice i donji tok rijeke Tounjčice na područjima Gradova Ogulin i Slunj te Općina Tounj i Barilović, proglašeno zaštićenim područjem u kategoriji Spomenik prirode.
Najveću prirodnu vrijednost zaštićenog područja Mrežnice predstavljaju očuvani krški vodotoci rijeke. Mrežnica je krška rijeka s više od 90 sedrena slapa u različitim fazama formiranja, a na području Značajnog krajobraza zabilježeno je 29 sedrenih barijera. Na karbonatnoj podlozi dna otvaraju se brojne špilje, jame i ponori. Donji tok rijeke Mrežnice manjim je dijelom prekriven šumom, a većim dijelom travnjacima i obradivim površinama.
Mrežnica izvire iz vrela u blizini Slunja, na sjevernim obroncima Popovića vrha, na nadmorskoj visini od 260 metara, a pristup ovom dijelu rijeke je danas onemogućen jer je obuhvaćen vojnim poligonom „Eugen Kvaternik“. Kroz svoj tok rijeka se spušta do utoka u Koranu preko čak 98 slapova, ali važnija od brojnosti je njihova raznolikost te broj sedrenih kaskada koji rijeku presjecaju. Izmjena brojnih slapova, kaskada i mirnih izduženih jezera vizualno tvori oblik oka mreže, pa se vjeruje da je upravo po tome Mrežnica dobila svoje ime.
Njena najpoznatija i najljepša pritoka je Tounjčica s kojom se spaja na slapu Sastavci. Krasi je i prekrasan stari dvokatni most izgrađen 1775. godine. Drugi mu je kat dodan naknadno i to je jedini most te vrste u Hrvatskoj i jedinstveni je spomenik hrvatske mostogradnje.
Gornji tok rijeke Mrežnice još uvijek je zbog svoje slabije pristupačnosti očuvao svoj izvorni, pomalo divlji karakter, pa ronjenje u ovom dijelu toka može biti popriličan izazov, kao i nošenje teške opreme po ne baš jednostavnom terenu pa su ovdje ronjenja namijenjena samo vrlo iskusnim roniocima. Trasa od Čićinog do Tržičkog mosta je odlična za kajaking i rafting pa se na udaljenosti nešto dužoj od 5 km može preveslati čak 26 barijera i slapova što čini gotovo trećinu na ukupnome toku od 64 km ove „krške ljepotice“.
Iako se za pristup ovom dijelu može dogovoriti prijevoz opreme čamcima, najjednostavnije ronilačke lokacije nalaze se na donjem toku Mrežnice. Bosiljevački slap ili jednostavnije Bosiljevac je mjesto gdje se osim šarolikog riječnog života mogu vidjeti i ostaci starih keramičkih posuda. Odlične su i lokacije Mrežnički brig i pozicija kod naselja Puškarić.
Vodotok Mrežnice dom je i za strogo zaštićenu vrstu potočnog raka, a na ovom području obitava i riječni ili plemeniti rak, također strogo zaštićena vrsta, te uskoškari rak.
Brzi dijelovi toka značajni su i za brojne vrste riba poput potočne mrene, peše, plotice ili velike pliske. Od ukupno četrdeset i pet vrsta slatkovodnih riba zabilježenih na ovom području, osam ih je strogo zaštićeno, a šest se vrsta ubraja u endeme dunavskog slijeva: dunavska paklara, veliki vijun i plotica te dunavska, tankorepa i bjeloperajna krkuša.
Nažalost, ni rijeke nisu pošteđene invazivnih vrsta, pa je i u Mrežnici moguće naići na signalnog raka koji je u Europu je stigao krajem 19. stoljeća iz Sjeverne Amerike i brzo se proširio europskim rijekama. Ta invazivna vrsta prijeti uništenjem autohtonih rakova i ugrožava bioraznolikost. Tu je i sunčanica, mala riba, vrlo brojna u mnogim našim vodama koja dolazi iz južnih dijelova Sjeverne Amerike. Zbog svog atraktivnog izgleda uzgaja se kao akvarijska ribica, a tako je i našla put do naših voda - ljudskom se nepažnjom raširila po prirodi gdje se izuzetno brzo namnožila i ugrozila mnoge autohtone vrste.
Svi oni koji roneći nisu imali sreće susresti neka od mrežničkih stanovnika, ipak mogu svoju znatiželju zadovoljiti u obližnjem Karlovcu, u slatkovodnom akvariju Aquatika smještenom uz desnu obalu rijeke Korane, gdje je u 25 akvarijskih bazena prikazano više od 100 vrsta slatkovodnih riba, od čega čak 40-ak endemskih vrsta. Ova moderna, arhitektonski i krajobrazno posebno osmišljena cjelina, jedini je slatkovodni akvarij u ovom dijelu Europe.
Na području Duge Rese djeluje Klub podvodnih aktivnosti Vodomar, ronilački klub koji se može pohvaliti svojim brojnim članstvom i sigurno se nalazi među pet najmasovnijih u Hrvatskoj. Osim u ronjenju, članovi su aktivni na svim poljima vezanim uz vodu, te imaju sekciju i za podvodnu fotografiju, obuku i servis. Aktivna je i sekcija za divlje vode i kajak te po pozivu organiziraju spustove gumenim čamcima, a iz ove je aktivnosti izrasla i sada već tradicionalna manifestacija – Božićni spust Mrežnicom.
Glavna zadaća članova ovog kluba je ekologija i očuvanje krškog bisera, rijeke Mrežnice koja protječe gradom u kojem udruga djeluje. Ekološke akcije jedna su od uobičajenih aktivnosti ronilaca, u brojnima sudjeluje KPA Vodomar, ali ih jednako često i sami organiziraju. Dio ronioca Vodomara je uključen i u vrlo komplicirane akcije traganja i spašavanja na vodi, dok su neki od njih i članovi HGSS-a.
Od ove godine ronjenje u Mrežnici je moguće i kao turistička usluga, bez obaveze učlanjenja u klub. Aqualab Service je obrt za usluge u ronjenju koji pruža čitav spektar pustolovnih aktivnosti vezanih uz podvodne i nadvodne djelatnosti. Prvi je obrt tog tipa koji u kontinentalnom dijelu Hrvatske pruža usluge ronilačkih tura kombiniranih sa safarijima po zaštićenoj rijeci Mrežnici. Obrt djeluje i kao servisni centar za ronilačku opremu za šest renomiranih ronilačkih brendova.
Svako, pa tako i ronjenje u Mrežnici je potrebno organizirati preko klubova ili centara koji imaju dozvole i koncesije za određene lokacije, prvenstveno zbog sigurnosti samog ronjenja, ali i zbog zaštite područja na kojem se roni. Očuvanost okoliša na području Spomenika prirode Mrežnica -Tounjčica i Zaštićenog krajobraza Mrežnica predstavlja vrlo vrijedan lokalni resurs te ova područja proglašenjem kategorija zaštite dobivaju zakonski temelj za daljnje korake u zaštiti i upravljanju ovim visoko vrijednim prostorima.
Nakon aktivnosti u prirodi je, naravno, čovjek gladan. Srećom, uz tok rijeke Mrežnice, naročito uzvodno od Duge Rese nalaze se vrlo dobri restorani koji nude domaće specijalitete, posebice one koji su spravljeni od slatkovodnih riba. Odsjesti se može u kampovima ili brojnim kućama za najam tik uz rijeku, gdje ljetni doživljaj konačno postaje potpun, uz pogled na treperave zelene odraze drveća na glatkoj površini rijeke.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....