SCUBA SKENER

Ronilački centar Pongo u Primoštenu pruža vrhunsku uslugu gostima, a brine se i o biologiji te ekologiji mora

Ivana Nobilo pred ronilačkim centrom Pongo

 

 Bozidar Vukicevic/CROPIX
Šibenski arhipelag općenito je savršen za sve vrste ronilačkih aktivnosti: ronjenje s bocama, ronjenje na dah, snorklanje...

Ovogodišnje patroliranje po Jadranu dovelo nas je i do malog pitoresknog gradića Primoštena, već odavno prepoznatog i priznatog turističkog bisera naše obale. Sam geografski položaj između Trogira i Šibenika čini ga lako dostupnim i time privlačnim turistima, a činjenica da je naseljen još od doba starih Ilira i Grka daje mu i na povijesnoj važnosti. Karakteristični poluotok u kojem se nalazi stari dio grada nekad je bio otok koji se nalazio u blizini obale. Kasnije je taj otok spojen drvenim mostom i kako bi domaći rekli "primošten", po čemu je i dobio svoje ime.

image

Primoštenski poluotok

Ivana Nobilo/CROPIX
image

Brifing prije ronjenja


Ivana Nobilo/CROPIX

Blaga mediteranska klima, stari kvalitetni vinogradi autohtonog vina Babić koje čuvaju kilometarski mukotrpno izgrađeni suhozidi omeđeni brojnim izuzetno čistim šljunčanim plažama i tirkiznim morem nisu sve što ovaj gradić nudi. Još jedna vrlo važna značajka je i njegovo podmorje. Šibenski arhipelag općenito je savršen za sve vrste ronilačkih aktivnosti: ronjenje s bocama, ronjenje na dah, snorklanje... Okolni otoci, zidovi, prevjesi i morske struje jamče bogat podmorski život. U blizini je i kornatski arhipelag sa svojih 89 otoka i hridi te Nacionalnim parkom gdje ribolov nije dozvoljen, a morsko dno naprosto ostavlja bez daha. Posebnost primoštenskog poluotoka su strme litice - klifovi, koji se obrušavaju u more i do stotinu metara u dubinu.

Poslušali smo preporuke naših kolega ronioca koji nešto češće rone na ovom području i odabrali ronilački centar Pongo, smješten na samom rtu primoštenskog poluotoka. Odličan geografski položaj nudi i čitavu lepezu ronilačkih lokacija zbog čega smo imali i veliku dilemu gdje roniti. Odluku smo prepustili vlasniku Borku Pusiću koji je između četrdeset stalnih lokacija na koje voze odabrao dvije, po njemu dovoljno atraktivne, a i po vremenskoj prognozi prihvatljive. Već u startu nam je bilo žao zbog ograničenog vremena koje smo si zadali za ovaj posjet jer centru za ronjenje dostupno je i više od 300 jadranskih otoka.

"Što je - tu je, doći ćemo ponovno", zaključili smo.

image

Borko drži brifing prije skoka u more


Ivana Nobilo/CROPIX
image

Čista šljunčana plaža pred centrom


Ivana Nobilo/CROPIX

Vlasnik centra Borko već na prvu se doimao kao vrlo ozbiljan i predan svom poslu. Ugledali smo ga poprilično užurbanog kako dogovara punjenje boca s voditeljima ronjenja i usput odgovara gostima na bezbrojna pitanja i to na svim mogućim stranim jezicima. Sve to sa smješkom na licu i strpljenjem u glasu kojim nas je trenutno uvjerio da smo na pravom mjestu. "Evo me, sad ne žurimo nigdje", rekao nam je, a to je ono što i Božo i ja volimo čuti. Ipak je ronjenje odmor i užitak, takvim ga treba i ostaviti. Naravno, uz dogovor i poštivanje ostalih gostiju. Brifing i kava za masivnim drvenim stolom u borovoj šumi uz zvuk cvrčaka dodatno su djelovali opuštajuće. "Otkud ime Pongo", pitali smo Borka. Saznali smo da je Pongo bio jedan izuzetan pas, ronio je, planinario i plivao sa svojim vlasnicima, definitivno vrijedan da centar nosi njegovo ime.

image

Ronilački brod Diving center Pongo


Ivana Nobilo/CROPIX
image

Uređeni put od centra do broda kroz borovu šumu


Ivana Nobilo/CROPIX

Borko je profesionalno u ronjenju već od svoje četrnaeste. Kao tinejdžer je radio u ronilačkom centru u Ražnju gdje je položio ispite za svoju prvu ronilačku kategoriju. Već tad je pomagao u obuci novih ronioca, a s godinama je završio i sve ostale tečajeve kako bi dobio licencu istruktora ronjenja. Tad još uvijek nije mislio da će mu to zaista i biti zanimanje. Pomorski fakultet koji je završio u Splitu ipak je bio prioritet. U početku je tražio posao u struci, ali put ga je nekako naveo ponovno do ronjenja i ronilačkog centra, ali ovog puta njegovog. Prvi ronilački centar otvorio je u Rogoznici. Bio je to mali centar s neadekvatnim prostorom, za koji je neko vrijeme tražio alternativu. Prilika se ukazala u prijateljskom pozivu iz Primoštena gdje je odlučio otvoriti još jedan Pongo. Dva paralelna centra definitivno nije bilo lako održavati, ali ipak se pet godina borio da opstanu oba.

S vremenom se onaj prvi ugasio, a ostao je samo ovaj današnji primoštenski. Ovdje je priča bila drugačija i za njega jednostavnija: "Suradnja s hotelijerima i tour operatorima je odlična, a osim ronjenja, brojne snorkling ture nadopunjuju nam ponudu, a i gradske vlasti nam izlaze ususret. Štoviše, zajedno s njima i uz podršku proizvođača ronilačke opreme Mares spremamo se organizirati i trodnevni eko festival koji će uz brojna predavanja namijenjena mlađem uzrastu, eko akciju i završni koncert nuditi i mogućnost da se isproba najnovija ronilačka oprema i prvi put pokuša zaviriti pod površinu mora", ponosno nam priča Borko. Napominje i kako cijelu svoju priču grade na individualnom pristupu svakom gostu, ronioce na lokacije vode po kategorijama kako zaroni ne bi bili ni za koga prezahtjevni, ali ni prejednostavni za one koji očekuju i znaju više. Želja mu je da svaki gost dobije najbolje od centra kako bi se zadovoljan vratio i iduće godine.

image

Pripremanje opreme na brodu pred odlazak na ronjenje

Ivana Nobilo/CROPIX
image

Marko, voditelj ronjenja u kompresornici

Bozidar Vukicevic/CROPIX

Iako ima položene sve ronilačke kategorije, Borko ipak najviše uživa u nešto plićim zaronima gdje se povremeno može posvetiti fotografiji, a ponekad i igri s ovećom kirnjom na olupini broda koja se nakon nekog vremena dovoljno opustila da ga dođe i pozdraviti. Kaže kako je nekad bio jako dobar ribolovac, ali osjećaj nakon ulova ribe nije bio dobar. Zbog toga se prebacio na podvodnu kameru. Lov je tu, a riba ostaje živa.

I osoblje koje ovdje radi nema zamjerke jer iako je posao sezonski, većina ih se vraća ponovno. Voditelji ronjenja Juju i Marko ovdje su već četiri sezone. Trećeg, Eugena, nismo sreli, ali svi zajedno rade kao tim i svakog jutra održavaju brifinge kako bi što bolje organizirali grupe za tekući dan. Van sezone u centru se posvećuju tehničkim roniocima koje je preko ljeta pomalo teško uklopiti s turistima s obzirom na zahtjevnost njihovog ronjenja. A van sezone organiziraju se i liveaboardi, višednevni ronilački izleti brodovima po Jadranu, katamaranima koje iznajmljuju po potrebi, uz dogovore s obližnjim centrima oko punjenja boca zrakom.

image

Ulaz u centar

Ivana Nobilo/CROPIX
image

Jedan od brodova centra

Bozidar Vukicevic/CROPIX

Osim što pruža vrhunsku uslugu gostima, Borko još više energije ulaže u biologiju i ekologiju mora. Ekološke akcije već su standardna stvar koja se ovdje iz godine u godinu radi. Posebnost ovog zaljeva je vrtloženje mora koje sav otpad gura u sredinu vrtloga, a posidonija ga dodatno zadržava i zatvara na dnu. Stvara se mulj iz kojeg nije lako izvući staklene boce i sličan otpad. Na ovom su području akcije čišćenja vrlo važne jer tu je mrijestilište ribe. Pred samim centrom mogu se vidjeti jata mladih barakuda i kirnjica kojima prljavo more nikako ne odgovara. Područje je zanimljivo i biolozima, pa Borko kroz suradnju s PMF-om održava i tečajeve za mlade biologe, a popisivao je s njima i vrste na određenim lokacijama; popisan je habitat oko jedne oveće stijene u Rogoznici kako bi se moglo pratiti kretanje i razmnožavanje vrsta. Na lokacijama gdje roni češće Borko obrezuje vrhove gorgonija koje su pojeli vatreni crvi, kako se na njih ne bi naselile alge i uništile ih do kraja. Već iz iskustva zna da to pomaže i koliko god je ova pomoć mala, jer su se crvi namnožili i nemaju prirodnog neprijatelja, ipak je dobrodošla.

image

Plaža u blizini centra

Bozidar Vukicevic/CROPIX
image

Vlasnik centra Borko Pusić i voditelji ronjenja Justine - Juju i Marko

Bozidar Vukicevic/CROPIX

Kao i mnogi centri koje smo obišli dosad, i Pongo se bori za proglašenje tzv. No take zone na određenim lokacijama. Zabranom ribolova u zaštićenim zonama mriještenja ribe zapravo bi se povećala količina veće ribe na ostalim lokacijama, koju je u današnje vrijeme zbog prevelikog izlova sve teže pronaći. Time bi u konačnici bili zadovoljni i ribari, ali i ronioci. Jer ronjenje na ovakvim lokacijama pruža daleko ljepši doživljaj uz bogatiji morski život. "Ovdje bi No take zone jako pomogle. One doprinose ribarstvu jer ribari love velike ribe, a ne mlade. Koliko mi je poznato, jedina ovakva zona proglašena je na Kornatima u okviru Nacionalnog parka, ali smatram da su i ovdje kontrole slabe. Svjestan sam da ove zone nije lako proglasiti, ali naša lokalna zajednica to želi pa se nadam i da ćemo uspjeti", kaže Borko.

image

Pripreme za ronjenje i slaganje opreme

Bozidar Vukicevic/CROPIX
image

Prostorija za alat i popravak opreme

Bozidar Vukicevic/CROPIX

Ronioci su općenito ekološki vrlo svjesna populacija. Možda zbog toga što imaju priliku iz prve ruke i u vremenski kratkom razmaku vidjeti nepovoljne utjecaje zagađenja na dotad netaknutu prirodu. Ekološke akcije čišćenja same po sebi nikako nisu dovoljne, već su one samo znak upozorenja i ukazanje na potrebu provođenja konkretnih postupaka čega se moramo držati svi mi. Gospodarenje otpadom, energetska učinkovitost, zaštita voda od industrijskog zagađenja i zakonodavni okviri u današnje su vrijeme teme broj jedan i svaka tvrtka koja želi biti uspješna i konkurentna na globalnom tržištu mora uključiti i problematiku zaštite okoliša i održivog razvoja za svoje poslovanje.

image

Ronilačka oprema može se zaključati u kavez gdje se cijedi i suši

Bozidar Vukicevic/CROPIX
image

Mjesto za sušenje ronilacke opreme

Bozidar Vukicevic/CROPIX

Čak i velike firme moraju, ali i žele smanjiti ekološki otisak, promijeniti ambalažu, okrenuti se ka održivim izvorima energije. Dobar primjer je i tvrtka INA Maziva d.o.o. koja je nedavno pokrenula dvije poluautomatske proizvodne linije koje omogućuju punjenje proizvodnog asortimana na bazi vode u novu, fleksibilnu "meku" ambalažu i pakiranja za proizvode u 100 ml ambalaži što pridonosi zaštiti okoliša. Naime, zamjena standardne ambalaže za proizvode na bazi vode (HPDE ambalaža) smanjuje udio plastike za 70%, odnosno četiri i pol puta u odnosu na standardnu ambalažu. Od puštanja u rad u ovoj godini za proizvodnju je utrošeno 27 tona plastičnog granulata manje, a procjenjuje se da će do kraja godine to biti ukupno 70 tona manje.

image

Kavez za odlaganje opreme

Bozidar Vukicevic/CROPIX
image

Pongo ronilački centar


Bozidar Vukicevic/CROPIX

Danas se od tvrtki očekuje više od ekonomskog benefita, kupci su ekološki sve osvješteniji, ali i zahtjevniji. Svi postajemo svjesni toga da štiteći okoliš štitimo osnovna ljudska prava kao što je pravo na čistu vodu, zrak ili hranu pa u konačnici štitimo i svoj život.

Kako ćemo još bolje zaštititi i sačuvati naše podmorje ovisi i o nama samima. Turističko ronjenje trebalo bi biti adekvatno valorizirano i primjereno prezentirano na ronilačkim sajmovima, jer se još uvijek možemo ponositi jednim od najljepših i najčišćih mora u Europi gdje je užitak zarona zaista velik. Ronioci nisu pretjerano zahtjevni gosti, ne traže posebne smještaje ni hotele visoke kategorije, a odlični su potrošači i uglavnom se hrane po restoranima. I prije svega, paze na podmorje.

image

Panorama primoštenskog poluotoka

Bozidar Vukicevic/CROPIX
image

Ronilački centar Pongo nalazi se u borovoj šumi nadomak šljunčane plaže

Bozidar Vukicevic/CROPIX
image

Reklamni pano Pongo centra

Bozidar Vukicevic/CROPIX
image

Mjesto za odmor, osvježenje i brifinge


Bozidar Vukicevic/CROPIX
image

Dolazak ekipe Scuba skenera u ronilački centar Pongo, Ivana Nobilo

Bozidar Vukicevic/CROPIX
image

Justine u odrađivanju administracijskih poslova centra

Bozidar Vukicevic/CROPIX
image

Naljepnica Scuba skenera na vratima centra

Bozidar Vukicevic/CROPIX
image

Panorama primoštenskog poluotoka

Bozidar Vukicevic/CROPIX
image

Pospremanje i sušenje opreme nakon ronjenja

Bozidar Vukicevic/CROPIX
image

Marko, voditelj ronjenja u kompresornici

Bozidar Vukicevic/CROPIX
image

Scuba skener: sponzori

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
07. prosinac 2022 08:40