GORGONIJE NA VOLIĆIMA

Znak su čistoće mora, ali sad su nas zabrinule: ‘Pokušali smo ih čistiti, ali dubina je bila prevelika...‘

gorgonije na Volićima

 Bozidar Vukicevic/CROPIX
Nestanak jedne gorgonije ima za posljedicu nestanak svog živog svijeta koji oko nje obitava. Sve se povlači u dublje i hladnije slojeve

Očekivanje ovogodišnjeg zarona na višku lokaciju Volići posebno nas je razveselilo zbog lijepog polja crvenih gorgonija, koje su uvijek atraktivne na fotografijama, znak su čistoće mora i obećavaju bujan život na grebenima. Gorgonije rastu u dubinama gdje je more hladnije, ispod 30 metara i gdje protok struja donosi dovoljnu količinu nutrijenata. Ali kao i na već nekoliko lokacija dosad, dočekalo nas je nešto što nam se baš i nije svidjelo. Široke lepeze nekih jedinki bile su potpuno prekrivene slojem sluzi i algi, a vrhovi nekih bili su potpuno bijeli.

Shvatili smo da ovo više nije uobičajena kasno proljetna pojava cvjetanja mora koja će ubrzo nestati prolaskom jače struje, već trend koji se u zadnjih nekoliko godina pojačava. U razgovoru s Pjotrom iz ronilačkog centra Nautica, saznali smo da problem gorgonija na ovoj lokaciji postoji već nekoliko godina. Sluz i alge, tzv. mucillagine ovdje su prekrile velik dio gorgonija i počele ih gušiti.

image

gorgonije na Volićima

Ivana Nobilo/CROPIX

"U nadi da se ovo događa samo u plićim slojevima, zaronili smo i dublje od 40 metara, ali stanje je bilo slično. Neke djelomično, a neke potpuno, gorgonije su bile prekrivene sluzi. Čak smo neke pokušali čistiti, ali dubina je bila prevelika, a vremensko ograničenje u zaronima vrlo brzo nam je pokazalo da je to nemoguće", rekao nam je Petar.

Svjetlost, temperatura, morske struje i hranjive tvari najbitniji su čimbenici u održavanju morskog života. Činjenica je da se i Jadran mijenja.

image

gorgonije na Volićima

Ivana Nobilo/CROPIX
image

gorgonije na Volićima

Bozidar Vukicevic/CROPIX

Izolirani položaj našeg mora od ostatka Sredozemlja uzrok je tome da je ono pliće i slanije, a promjena godišnje temperature je manja. Topla morska struja koja kruži Jadranom počevši od juga i uzlazno se kreće preko istočne, zatim zapadne obale i natrag, svoj ciklus završava ponovno otkuda je i došla, kroz Otrantska vrata, morski prolaz koji razdvaja Jadransko more na sjeveru i Jonsko na jugu. To cirkuliranje struja osigurava protok hranjivih tvari neophodan za morski život.

Svakog kasnog proljeća i ljeta u moru dolazi do odvajanja gornjeg, toplijeg i donjeg, hladnijeg sloja, zagrijana površinska voda počinje tonuti prema dubljim dijelovima mora.

image

gorgonije na Volićima

Ivana Nobilo/CROPIX

Dolazi do pojave termokline, sloja u kojem se temperatura mora mijenja s dubinom. Uz temperaturne promjene dolazi i jedna od uobičajenih pojava, cvjetanje mora, koje se povremeno javlja i u otvorenim te obalnim vodama.

Temperatura koja je u dubokim slojevima nekad bila manja od 15 stupnjeva celzija, sad zna doseći i do 20 ili čak 25 stupnjeva, a granica termokline od nekadašnjih 20 do 25 metara sad je i blizu 50, a zagrijavanje mora itekako utječe na život, posebno u dubljim slojevima gdje su flora i fauna osjetljivije na promjene temperature. Nagle temperaturne promjene, osim što pogoduju razvitku patogenih organizama koji uzrokuju bolesti i masovna ugibanja, uzrokuju i nestajanje čitavih ekosustava. Nestanak jedne gorgonije ima za posljedicu nestanak svog živog svijeta koji oko nje obitava. Ribe, alge ili spužve povlače se u dublje i hladnije slojeve, dok ove pliće naseljavaju invazivne vrste netipične za Jadran.

image

gorgonije na Volićima

Ivana Nobilo/CROPIX
image

gorgonije na Volićima

Bozidar Vukicevic/CROPIX

Intenzitet i učestalost ovih pojava sve je rašireniji, češći i dugotrajniji.

Aktivnost čovjeka također je doprinijela ovom problemu. Suvišak organske tvari nastao kanalizacijama i općenito zagađenjem ima za posljedicu ugibanje planktona koji se taloži u dubljem dijelu mora, ispušta lipide i sluz koja se lijepi po živim organizmima. Ovu neživu organsku tvar razgrađuju aerobne bakterije uz potrošnju kisika.

Koncentracija kisika u moru tad se smanjuje i postaje nedovoljna za život riba, rakova i drugih organizama. Napadnute gorgonije također se ne mogu obraniti i dolazi do nekroze tkiva, a na tim dijelovima naseljavaju se drugi organizmi.

Ove pojave na kraju se odražavaju i na ribarstvo, ali i ronilački turizam. Teško je dovesti grupu ronioca i pokazati im mrtve izblijedjele gorgonije omotane sluzi i algama.

image

gorgonije na Volićima

Bozidar Vukicevic/CROPIX
image

gorgonije na Volićima

Bozidar Vukicevic/CROPIX
image

Scuba pasica

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
27. srpanj 2022 14:33