Oko 30% osnovaca i nešto više od 40% srednjoškolaca u Istarskoj županiji ne upisuje izborni predmet vjeronauk, čime ta županija bitno odskače od prosjeka u državi, koja - po službenim podacima Ministarstva obrazovanja - ima tek 8% osnovaca i blizu 20% srednjoškolaca izvan vjeronaučne nastave.
Brojem učenika neuključenih u razredni vjeronauk od prosjeka odskače i Zagreb, čijih 32% srednjoškolaca umjesto vjeronauka bira etiku.
Alternativa etika
Najviše učenika uključenih u vjeronauk u školi je u Zadarskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji - 96% u srednjima, odnosno Krapinsko-zagorskoj, Požeško-slavonskoj i Ličko-senjskoj županiji, gdje vjeronauk u osnovnim školama pohađa oko 98% đaka.
Osnovaca u Hrvatskoj koji od prvoga razreda dva puta tjedno u školi slušaju vjeronauk je 92%, a postotak pada u srednjima, gdje im je kao alternativa ponuđen predmet etika, na 81%.
Usporedni podaci po godinama koje je za Jutarnji list pripremilo Ministarstvo obrazovanja pokazuju blagi pad upisanih učenika u vjeronauk.
Školske godine 2011./12. od ukupno 342.409 osnovaca, 22.235 nije sjedilo na satovima vjeronauka, dok je 2013./14. “ne” vjeronauku na anketnom listiću uoči početka školske godine zaokružilo 25.383 učenika, odnosno njihovih roditelja, od ukupno 329.637 đaka. Ukupno je bez vjeronauka nešto više od 5000 osnovaca i srednjoškolaca u 2014. nego u 2011.
Jedini rast
U srednjim školama u 2014. vjeronauk nije pohađalo 33.344 đaka (od ukupno 178.677), a u 2011. njih 31.307 (od 178.455).
Dok po podacima MZOS-a niti jedna županija u Hrvatskoj nema porast broja osnovaca na vjeronauku, u slučaju srednjoškolaca jedini rast ima Osječko-baranjska županija, i to sa 84 na 89% u razmaku od četiri godine. U Gradu Zagrebu je postotak srednjoškolaca s ocjenom iz vjeronauka pao sa 71 na 68%, a osnovaca sa 90 na 88%.