UNDERLINE SCIENCE

Aleksandar Lazinica: ‘Pokrenuo sam Netflix za znanstvenike i medicinare‘

Poduzetnik poznat po gastro brandu Submarine osmislio je platformu za live streaming konferencija
Aleksandar Lozica
 Privatni album

Riječanin Aleksandar Lazinica, rođen 1977. godine, bacio se u poduzetničke vode još na doktorskom studiju na tehničkom sveučilištu u Beču. Uočio je problem koji je mučio tisuće mladih znanstvenika, studenata i doktoranata diljem svijeta, nemogućnost uvida u znanstvene časopise, čija je godišnja pretplata stajala nekoliko tisuća, čak i nekoliko desetaka tisuća eura, pa si ih nisu mogli priuštiti čak ni dobrostojeća sveučilišta, poput bečkog. Bilo je to vrijeme rađanja weba 2.0 i izdavači su tražili nove, isplative modele kako putem interneta dostići što širi doseg do korisnika pa su se Lazinica i njegov tadašnji partner uključili u taj novi, uzbudljivi svijet koji će suvremenu znanost učiniti dostupnu svima. Riječ je o tzv. open access modelu, izdavaštvu znanstvene literature na internetu, gdje se sva izdanja nude na besplatni download, a objavljivanje znanstvenih radova naplaćuje se autorima.

Lazinica je s partnerom u Beču pokrenuo International Journal of Advanced Robotic Systems, popularnoznanstveni časopis koji je objavljivao članke iz područja robotike, da bi na povratku u Rijeku 2008. to preraslo u tvrtku Intech, koja se u nekoliko godina profilirala u jednog od pet najvećih svjetskih open access izdavača znanstvene literature, s izdanjima iz različitih područja prirodnih znanosti. U posljednjih desetak godina Lazinicu su poslovni izazovi vodili od Rijeke do New Yorka, od New Yorka do Zagreba, od Zagreba do Londona i natrag, a uz izdavaštvo, bacio se i u gastronomiju te pokrenuo fast food brend Submarine sa sada već nadaleko poznatim hamburgerima.

Ove je godine, pak, Lazinica pokrenuo svoju treću tvrtku, Underline Science, a onda se dogodila svjetska pandemija s kojom se interes za ono čime se ta tvrtka bavi umnogostručio. Underline Science, naime, platforma je za live streaming znanstvenih, akademskih, medicinskih i drugih srodnih konferencija koja ima dva glavna proizvoda. Prvi je aplikacija za organiziranje virtualnih evenata, sa svim uobičajenim sadržajima konferencija kao što su glavna pozornica, tehnički i poster sessioni, kutak za sponzore, lounge za networking i ostalo, s mogućnošću rasprava i postavljanja pitanja. Drugi je digitalna knjižnica u kojoj se, nakon što event završi, mogu pronaći predavanja s transkriptima, prijevodima, DOI brojevima, a taj sadržaj dostupan je za proučavanje, citiranje i sve ostalo, tako da sama konferencija "živi" dugo nakon što je "fizički" gotova.

S Lazinicom razgovaram preko Zooma - on s obitelji posljednje tri godine živi u Londonu i kako mi kaže, ostat će tamo još nekoliko tjedana, nakon čega se vraća u Zagreb, gdje je također pokrenuo podružnicu Underlinea.

- Jedno vrijeme smo živjeli u Americi, pa smo se vratili u Hrvatsku pa smo nastojali ostati u Europi, a da to bude neki sličan lifestyle kao u SAD-u. Tako smo se odlučili za London - kaže, šaleći se da možda ostane tamo dok ne dobije cjepivo za koronavirus. Underline Science, kaže, pokrenuo je prije gotovo dvije godine.

- Oko godinu dana uložili smo na istraživanje i pripremu projekta, a to sam radio s jednom kreativnom agencijom iz New Yorka koja se zove Fahrenheit 212. Održali smo puno razgovora s ljudima koji su u tom ekosustavu, dakle znanstvenicima, profesorima, bibliotekama... Istraživanje je pokazalo da znanstvenici ili medicinari posjećuju oko tri konferencije godišnje. Oni bi htjeli ići više, ali tri su glavna razloga zašto ne idu - ili nemaju novca, ili nemaju vremena ili nemaju energije. Znači, nekad je konferencija, recimo, u Japanu i ne da ti se letjeti, zbog jet lega i svega ostaloga. Čak i kad dođeš na takvu konferenciju, postoji više paralelnih soba pa se moraš odlučiti u koju ćeš sobu ući, odnosno koje ćeš predavanje slušati, jer ne možeš biti istovremeno na više njih. Nakon konferencije, kad se vratiš kući, ne možeš imati to 'relearning' iskustvo, da ponovno doživiš ta predavanja, da možeš pogledati na miru, da proces učenja bude dublji i kvalitetnije. To je bila cijela ideja, vrlo je jednostavna. Ja sam to zvao 'Netflix for scientists and medical professionals'. Znači, cijela platforma je fokusirana na akademiju i medicinu - govori Lazinica. Platformu su, kaže, lansirali u siječnju ove godine. Imaju videoprodukcijski tim i surađuju s freelancerima pa su, prisjeća se, početkom godine odradili nekoliko konferencija u Europi, u Beču i na Malti.

- Onda je počela pandemija i tada je naš proizvod itekako imao smisla. Dotad je bilo vrlo teško uopće razgovarati sa znanstvenim udruženjima, da shvate tu ideju. Odjednom su oni počeli imati potrebu, odnosno problem kako sada organizirati konferenciju. Tu mi uskačemo - govori. Prvi proizvod Underline Sciencea je, dodaje, organizacija virtualne konferencije neovisno o broju predavača i sudionika.

- Zasad surađujemo s najrespektabilnijim svjetskim znanstvenim udruženjima, kao što su IEEE (The Institute of Electrical and Electronics Engineers), najveće svjetsko udruženje inženjera čiji je član bio i Nikola Tesla, ili IOP, institute of physics iz Engleske... Kompanija je osnovana u SAD-u, tamo joj je sjedište, tako da većinom surađujemo s američkim i europskim znanstvenim udruženjima. Najviše smo fokusirani na SAD - kaže. Radili su, priča, evente s različitim brojem sudionika, od 100 do, kako kaže, najvećeg, sa 20.000. To je, dodaje, bila prošlomjesečna konferencija na pet jezika, u pet soba, sa simultanim prevoditeljem, o budućnosti razmjene znanja. Pitam ga zašto bi netko koristio njihovu platformu, a ne, recimo, YouTube ili Zoom.

- To su samo alati. Zoom je, recimo, videochat alat, a ne alat za konferenciju. Nama je videochat samo jedan dio platforme - smatra. Lazinica kaže kako smatra da su budućnost takozvani hibridni eventi.

- Već smo organizirali dva hibridna eventa. Prošli mjesec bio je event IBM Watson u New Yorku, a globalna publika je bila na Underlineu. Imali smo i jedan IT security event iz Švedske. Organizirali smo i event Hrvatskog društva radiologa. To je budućnost. Ljudi će sada manje putovati, a organizatori su shvatili snagu digitalnog dosega - priča Lazinica. Kada event završi, govori Lazinica, sva predavanja "obogaćuju" na način da rade transkripte, citate i prijevode koji postaju dio Underlineove biblioteke.

- To je naš dugoročni cilj, napraviti svjetsku bazu konferencija. Svako predavanje ima profil govornika, s biografijom, mogu se pogledati sva njegova predavanja, mogu se skinuti Power point prezentacije, mogu se postaviti pitanja govorniku... Želja nam je, na taj način, stvoriti zajednicu - govori Lazinica. Underlineov tim, kaže, klijentima nudi brojne usluge s kojima im pomažu u organizaciji eventa, na neki način, postajući njihova "produžena ruka". Za korisnike koji se, pak, služe Underlineovom bibliotekom, ta je usluga trenutačno besplatna, a Lazinica veli da je ideja business modela napraviti premium pretplate koji bi, kao kod Spotifyja, pokrivali sve sadržaje, a besplatni će ostati samo osnovni. S monetizacijom Underline Sciencea, kaže, namjeravaju krenuti tek 2022., kad prikupe dovoljnu količinu sadržaja.

- Pregovaramo s Natureom, potpisali smo ugovore i s nekoliko sveučilišta - kaže. Njegova tvrtka InTech svojevremeno se spominjala u kontekstu skandala s open access časopisima, kad je novinar Sciencea, za istraživanje, napravio lažni znanstveni članak i poslao ga raznim izdavačima. Objavio ga je, među ostalima, i jedan časopis iz InTechova portfelja.

- Tako je u svakoj industriji. Nas je to više pogodilo emotivno. Bili smo mladi i neiskusni. Ali, mi smo i dalje vodeći u svijetu u tome čime se bavimo. Objavili smo 5100 različitih originalnih naslova knjiga, s više od 100 milijuna čitatelja - priča. Ovog mjeseca Lazinica otvara ured Underline Sciencea i u Zagrebu u kojem će također zapošljavati raznovrsne stručnjake, od IT-a do videoprodukcije. Prošli tjedan postao je i savjetnik Američkog instituta za fiziku, za budućnost konferencija i znanstvenih evenata, i to jedini član tog savjetodavnog tijela koji ne živi u SAD-u. Paralelno, raste i njegov fast food brend.

- U Americi sam se navukao na burgere i onda sam, iz hobija, s prijateljem otvorio prvi restoran, prije pet godina, Yellow Submarine u Frankopanskoj, u Zagrebu. To je jako uspješna priča koja jako raste. Imamo više od 150 zaposlenika, otvorili smo deseti restoran, sada se širimo dalje, na Dalmaciju - govori. 3

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
29. prosinac 2020 11:09