U svakom trenutku očekuje se krah. Nerealno visoka vrijednost mora se kad-tad urušiti. Ne pomamljujte se za brzom zaradom, posebno ako ne znate o čemu je riječ.
Ovako su o vrijednosti bitcoina, najpoznatije svjetske kriptovalute, pisali mediji u siječnju ove godine. Jedan bitcoin (btc) tada je vrijedio ravno 734 dolara. U trenutku početka pisanja ovog teksta vrijednost na Coinbaseu, najvećoj američkoj kriptoburzi, jedan je vrijedio 10.462 dolara. Do trenutka dok je krenuo u tiskaru preskočio je 11.500 dolara. U četvrtak je pao ispod 10.000 dolara.
I nitko ne zna koliko će vrijediti sutra.
Riječ je o rastu od 900 posto u samo godinu dana, prenosi jučer web izdanje uglednog Forbesa, i to unatoč silnim upozorenjima, strahu, dnevnim fluktuacijama vrijednosti i izjavama “teškaša” poput Jamieja Dimona, koji je CEO J. P. Morgana i bitcoine naziva kratko i jasno: prevarom.
Upravo su skepsa i strah to što je trenutačno, tvrde analitičari, gorivo koje pogoni btc jer stotine tisuća ljudi ga kupuju u strahu da će propustiti priliku za zaradu. Coinbase je u tri dana zabilježio 300 tisuća novih korisnika, izvještava Bloomberg, i sada ima oko 13,3 milijuna korisnika. Zanimljivo, btc je tek jedna, ali svakako najpoznatija od čak 1324 slične digitalne valute, a njihova tržišna vrijednost, procjenjuje organizacija CMC, u utorak je bila oko 316 milijardi dolara.
Vodič za početnike
- Bitcoin: osnovna jedinica decentralizirane digitalne valute koja je kao open source softver u opticaj puštena 2009. Pojednostavljeno: virtualni novac i najpopularnija od 1400 sličnih i njime se mogu plaćati robe i usluge. Valuta isključuje banke kao posrednika i time i naknade, a transakcije potvrđuju korisnici međusobno.
- Koliko vrijedi btc: na brojnim svjetskim burzama i u mjenjačnicama za 1 btc trenutno se može dobiti oko 11 tisuća dolara. Vrijednost stalno fluktuira, 2013. je primjerice vrijedio 200 dolara. Osim kupnjom, btc se može i rudariti.
- Rudarenje: upotreba softvera koji potvrđuje btc transakcije u svijetu (umjesto banke). Za svaku transakciju koju korisnik potvrdi “rudarenjem” zauzvrat dobije maleni djelić btc-a. Što više ljudi rudari, to je potrebna veća snaga uređaja i više struje da ih se “iskopa”.
- Koliko btc-a postoji: originalni open source softver ograničio je broj na 21 milijun btc-a i nakon toga više nijedan neće biti izdan. 99 posto će ih se “izrudariti” do 2032., a zadnji 1 posto u sljedećih sto godina. (T. Novak, T. Mamić i M. Modrić)
Shodno rastu vrijednosti i popularnosti bitcoina od relativno nepoznatog pojma u Hrvatskoj također korak po korak iz uskog IT kruga prelazi u mainstream. Oni koji njime trguju upozoravaju na poreznu politiku. Kako kažu, naime, kod nas kriptovalute nisu regulirane i o btc-u zasad šute i HNB i Ministarstvo financija i Porezna uprava.
- EU prema nekim tumačenjima bitcoin smatra - proizvodom. Pojednostavljeno, ako taj proizvod u svojim rukama ili u nekom virtualnom svijetu imate već dugi niz godina, oslobođeni ste poreza. Ako ga, pak, imate kraće vrijeme, do jedne godine, sve poslove koje obavljate oko tog proizvoda, u ovom slučaju bitcoina, plaćate porez od 12 posto - kaže nam jedan od ulagača.
Prema neslužbenim procjenama, ozbiljnije se btc-om kod nas bavi (kupuje, prodaje ili rudari) oko 5000 Hrvata. Barem pet puta više je rekreativaca. Neki od njih ispričali su nam svoja iskustva, dali procjene i savjete za početnike i objasnili zašto bitcoin groznica trese svijet.
Oprez i smanjena očekivanja dva su osnovna savjeta svih njih.
Hrvoje Prpić: Uložio sam cijeli fond za crne dane, a btc će rasti još 10 puta
Poduzetnik i jedan od naših najuspješnijih poslovnih anđela Hrvoje Prpić u bitcoin je počeo ulagati prije 18 mjeseci kada mu se vrijednost kretala između 500 i tisuću dolara.
- Uložio sam onaj novac koji sam čuvao za crne dane. Razmišljao sam ovako: u slučaju neke nepogode, velike nesreće, rata u Europi, od čega bih mogao preživjeti da se, primjerice, nađem u Australiji i da je jedino što imam u ruci moj mobitel? To je bio povod mojeg ulaganja - kaže Prpić.
Mislio je ulagati i 2013. godine u mjenjačnicu bitcoina, ali je zbog prevelikog posla i obaveza odustao od te ideje.
- Danas jedna takva mjenjačnica dnevno okrene 600 milijuna dolara prometa. A ja sam baš te 2013. morao biti zauzet - smije se Prpić. Na pitanje koliko je uložio opet se smije. Ne želi otkrivati iznos, ali napominje kako je riječ o značajnoj svoti. Kada ga pitam zašto baš u bitcoin, odgovara kako je u taj projekt vjerovao od početka.
- Proučavao sam cijelu stvar praktički od početka i cijeli taj koncept mi se odmah svidio. Prvo, broj bitcoina je ograničen, inflacija je ograničena i svi koraci po tom pitanju su definirani. Nema posrednika, poput guvernera HNB-a, koji u svakom trenutku može odlučiti štancati novi novac. I drugo, ono najbitnije, bankomati bitcoina postoje po cijelome svijetu, a jedino što mi treba da ga koristim i preživim jest moj mobitel - objašnjava Prpić. A upravo su dostupnost i sigurnost, kao i rasprostranjena mreža bankomata bili razlozi zbog kojih je ušao u ovaj posao.
- U početku nisam razmišljao o rastu. Kada danas to kažem, možda ispada smiješno, no rast mi nije bio prvi razlog - tvrdi Prpić.
Vrijednost bitcoina prešao je 11 tisuća dolara, a Prpić vjeruje da će još rasti.
- Neki visokopozicionirani ljudi velikih tvrtki prognoziraju da će bitcoin ići do milijun dolara. Osobno smatram da će ići do 100 tisuća dolara. Ako se moja predviđanja ostvare, na taj iznos ću povući svoj novac - otkriva mi.
Tumači mi kako trenutno u svijetu ima 16,8 milijuna bitcoina te kako će do 2131. godine, dakle za 117 godina, inflacija u potpunosti nestati. Tada će, kaže Prpić, u svijetu biti 23 milijuna bitcoina. Kaže mi i kako je velik broj bitcoina danas zaključan.
Objašnjava kako su ih ljudi kupovali prije, ali su izgubili njihove šifre. Bitcoin koji je jednom kupljen i do kojeg se više ne može doći nepovratno je izgubljen i napominje kako je takvih situacija danas mnogo manje.
- Ovo je prilika za ulaganje, ali za one koji su strpljivi i koji gledaju dugoročno. Oni koji misle kratkoročno često izgube uloženi novac. Primjerice kupe bitcoin kada je na 10 tisuća dolara vrijednosti. Ta vrijednost padne na sedam tisuća dolara i takvi odmah povlače svoj novac. A bitcoin uskoro počne rasti i naraste dvostruko više - kaže mi Prpić. (T. Novak, T. Mamić i M. Modrić)
Ivan Voras: Baš jučer sam lansirao prvu hrvatsku knjigu o bitcoinima
Freelancer softveraš Ivan Voras, koji je doktorirao na Fakultetu elektrotehnike i računarstva, kaže da kriptovalute prati od njihova nastanka, a od 2014. za strane klijente razvija softver za webshopove i analizu trgovanja kriptovalutama.
- Nisam se ni približno nadao ovakvom rastu pa nisam ni ulagao jer sam upoznat s tehnološkom pozadinom priče i vidim samo nedostatke. Ljudi i dalje ulažu u btc i druge valute a da zapravo ne razumiju o čemu je riječ, no to možda nije ni bitno. Kriptovalute vrijede onoliko koliko ljudi žele platiti za njih, a vrtoglav rast pokazuje da ljudi misle da će i dalje rasti - kaže Voras, koji je, osim što je razvijao sučelja za btc mrežu, i autor nekoliko alternativnih coinova te eksperimentalnog blockchaina imenom Daisy. Na Facebooku administrira grupu Cryptocurrency Croatia.- Tržište kriptovaluta ekstremno je nestabilno, mnogo više nego recimo Forex, i svi koji ulaze moraju jako paziti. Btc preko noći naraste ili padne za 500 dolara, ali na dugi rok vrijednost stalno raste pa su jako dobro prošli oni koji su kupili i dugo držali - napominje Voras. Zbog velikog interesa u Hrvatskoj Voras je napisao prvu hrvatsku knjigu o temi koju je lansirao jučer. Zove se “The Sceptic’s Guide to Bitcoin, Cryptocurrencies and the Blockchain”.
- Jednostavnim jezikom objašnjavam o čemu se tu radi jer mnogo je spekulacija i mnogi impulzivno žele dio kolača, što rezultira problemima kad vrijednost počne padati. Dnevno trgovanje je primamljivo, ali zahtijeva velika ulaganja i vremena i novca - ističe Voras. (T. Novak, T. Mamić i M. Modrić)
Valent Turkovic
Valent Turković: Rudarim, trgujem i naplaćujem u bitcoinima
- Bitcoin pratim od početka, kada je vrijedio 1 dolar, a i tada su stručnjaci govorili da je cijene suludo nerealna - kaže Valent Turković, osnivač IT tvrtke MeshPoint iz Osijeka i dodaje kako su oko btc-a granice doista arbitrarne.
On rudari (vidi okvir za objašnjenje) tek oko šest mjeseci, a uložio je tisuću dolara za stroj koji mu to omogućuje.
- Kad platim račun za struju i sve ostalo, u blagom sam plusu, ali da bih isplatio ulog, trebat će proći još koji mjesec.
Najbolji hardware za rudarenje stoji i do četiri puta više, i ima veće prinose, ali ja sam u priču ušao zbog edukacije. Na novac koji sam dao za btc gledam kao na upisninu za faks, kaže.
S trgovanjem je krenuo prije četiri mjeseca, ulog ne otkriva, ali dodaje da je odluka bila - novi automobil ili ulog u btc.
- Dakle ovo nije plan za brzo bogaćenje. Prvi put sam uložio kad je btc vrijedio 3000 dolara., kasnije još nešto. Danas bitcoin vrijedi triput više. Ovo je igra na duge staze, to svima mora biti jasno jer dnevno trgovanje zahtijeva novca, vremena i živaca i potpunu upućenost. Ja sam si složio portfolio s ulozima u nekoliko valuta, zanimljivi su mi i Arc i Ethereum iako oni trenutno imaju pravnih problema i mogli bi propasti - kaže Turković.
Što nudi kao savjet onima koji bi krenuli u trgovanje sad kad se za bitcoin masovno pročulo?
- Naučite sve što možete o kriptovaluti u koju ulažete, čitajte i educirajte se, ne idite naslijepo. Drugo, uložite iznos za koji vam neće biti žao ako ga izgubite. Ne dižite kredite, ne budite emotivni. Ulažite na duge staze, ne budite emotivni, budite profesionalci. Moja taktika je da ako btc padne, da uložim još u njega dodatno, jer osobno vjerujem da će dugoročno još rasti, ističe.
Valent Turković inače odnedavno omogućava da se softverske, hardverske i 3d printing usluge njegove tvrtke mogu platiti u bitcoinima. (T. Novak, T. Mamić i M. Modrić)
Nikola Škorić: Nadgledao je reaktor u Krškom pa sam otvorio bitcoin burzu
Prošle su godine, prema Fininim podacima, uprihodili 10,2 milijuna kuna, gotovo trostruko više nego 2015., kada im je promet iznosio 3,5 milijuna kuna.
Ove, pak, godine prošlogodišnji utržak uprihode svaka dva tjedna i u 2017. će, ako ništa ne pođe strašno po zlu, uprihoditi nevjerojatnih 250 milijuna kuna. Takav strelovit (financijski) rast Nikola Škorić i Marin Maržić ne duguju preprodaji nafte, trgovini ljudima niti kakvoj drugoj ilegalnoj aktivnosti, obično nužnoj da bi “tvrtka” u samo dvije godine ostvarila rast od više od 7000 posto. Njih su dvoje bankari, i to ne bilo kakvi.
Mladi elektrotehničari trguju - kriptovalutama.
Prije gotovo četiri godine, u veljači 2017., Nikola Škorić, inače nuklearni inženjer koji je, među ostalim, neko vrijeme radio u kontrolnoj sobi Nuklearne elektrane Krško te palio i gasio reaktor, osnovao je Electrocoin, prvi hrvatski fintech startup koji se bavi trgovinom kriptovalutama, primarno bitcoinom, a odnedavno i Ethereumom.
Ubrzo mu se pridružio i Marin Maržić, stručnjak za računalnu sigurnost, a danas operativni direktor i glavni developer Bitcoin-mjenjačnice.hr, online platforme za mijenjanje “pravog” novca u kriptovalute i obrnuto.
Njihova mjenjačnica posluje u potpunosti “čisto”, a uspjeh dijelom duguju i činjenici da za svaku transakciju izdaju račun, što klijentima ulijeva povjerenje u donedavno većini vrlo apstraktan biznis.
Naime, dok je prije dvije godine malo tko uopće čuo za Bitcoin, danas, prema istraživanju koje su lani objavili Perpetuum Mobile, PBZCard, Symantec i BUG, u Hrvatskoj postoji više od 25 tisuća ljudi koji trguju kriptovalutama, a kako stvari stoje, bit će ih sve više. (T. Novak, T. Mamić i M. Modrić)