Novi koronavirus SARS-CoV-2 napada dišni sustav, ali sve je više dokaza da utječe i na živčani sustav. Kako je sve veći broj pacijenata oboljelih od Covida-19 s neurološkim problemima, na Northwestern Universityju u Chicagu odlučili su utemeljiti prvu “Covid neurološku kliniku”.
- Mnogi pacijenti s Covidom-19 razvijaju neurološke simptome, a budući da se o dugoročnim učincima virusa malo zna, namjeravamo pratiti pacijente s neurološkim problemima kako bismo uvidjeli što se događa tijekom vremena. Također, prikupljamo uzorke krvi i spinalne tekućine tih bolesnika, kako bismo izolirali virus te bolje razumjeli bolest i primijenili tretmane - rekao nam je prof. Dimitri Krainc, predstojnik Klinike za neurologiju na Northwestern University.
Simptomi
Svjetski uspješan bivši student Medicinskog fakulteta u Zagrebu, Dimitri Krainc, već sedam godina je na čelu Klinike za neurologiju na Northwestern University koje je posljednjih godina među pet vodećih neuroloških klinika u SAD-u.
Da novi koronavirus snažno utječe na živčani sustav, pokazuju brojne studije. Primjerice, nedavno objavljene studije utemeljene na praćenju tisuća španjolskih pacijenata pokazuju da je 57 posto njih razvilo barem jedan neurološki problem. To se očitovalo u širokom rasponu simptoma, u rasponu od glavobolje do kome. Slično pokazuju i velike studije iz ostalih zemalja koje su snažno pogođene koronavirusom, uključujući Kinu, Veliku Britaniju i SAD.
Miris i okus
- Sveukupno, kod nas je oko 25 posto bolesnika imalo simptome zbog disfunkcije središnjeg živčanog sustava, uključujući vrtoglavicu (17 posto), glavobolju (13 posto), poremećaj svijesti (7,5 posto), akutnu cerebrovaskularnu bolest (3 posto), ataksiju (0,5 posto) i epileptičke napadaje (0,5 posto).
Zapravo, glavobolja, vrtoglavica, moždani udar, slabost, poremećaj svijesti ili drugi neurološki simptomi mogu se pojaviti prije općepoznatih simptoma infekcije koronavirusom SARS-COV-2 - objasnio je prof. Krainc.
Ističe da neurološki simptomi mogu također uključivati gubitak mirisa i okusa, bolove u mišićima, i teškoće u koncentraciji.
- Važno je biti svjestan da se infekcija koronavirusom SARS-COV-2 može u početku manifestirati neurološkim simptomima prije nego što se pojave groznica, kašalj i respiratorni problemi. Virus može utjecati na cijeli živčani sustav - mozak, leđnu moždinu, živce i mišiće, uz to da Covid-19 utječe i na pluća, bubrege i srce.
Čak 65 posto hospitaliziranih bolesnika s Covidom-19 ima halucinacije, dezorijentirani su i razdražljivi te pokazuju i druge kognitivne promjene. Također, hospitalizirani bolesnici s Covidom-19 mogu biti anksiozni, imati panične napade te pokazivati opću slabost - naglasio je Krainc.
Poput sve većeg broja znanstvenika i liječnika, naš sugovornik smatra da Covid-19 nije samo bolest dišnog sustava.
- To je sistemska bolest koja pogađa mnoge dijelove tijela, uključujući mozak. No, detaljan mehanizam kako novi koronavirus pogađa mozak trenutačno nije poznat. To može biti uslijed izravnog napada virusa na moždane stanice ili posrednim mehanizmima. To je sada predmet intenzivnih istraživanja i na našoj klinici.
Njegovo djelovanje je donekle slično mnogim drugim sistemskim virusima koji također imaju snažne učinke na živčani sustav - rekao je Krainc.
Traume
Osvrnuo se i na utjecaj pandemije koronavirusa na zdravlje opće populacije.
- Pandemija Covida-19 izazvala je psihološke probleme u općoj populaciji zbog brojnih izgubljenih života, straha ljudi da se razbole i traume od široko rasprostranjene bolesti. Ostali važni doprinosi stresu su financijska briga, zatim fizičko distanciranje i opći manjak života u zajednici.
Važno je naglasiti da zbog Covida-19 bolnice nisu bile u stanju liječiti druge bolesti u dovoljnoj mjeri, primjerice rak i bolesti srca, pa je i to utjecalo na pogoršanje zdravlja u populaciji. Zbog toga smo kod nas na klinici odlučili reaktivirati sve grane medicine što je prije moguće i putem telemedicine - istaknuo je Dimitri Krainc.