S ciljem da budu prvi u svijetu koji imaju najnaprednije oblike umjetne inteligencije, a istovremeno zadrže kontrolu nad više od milijardu ljudi, najistaknutiji kineski znanstvenici i njihova vlada inspiraciju su potražili u nečemu istovremeno i novom i starom - ljudskom mozgu.
U jednom od više tisuća pokušaja koji su u tijeku, oni konstruiraju ‘gradski mozak‘ kako bi poboljšali računala ‘pametnih gradova‘ koji već skeniraju zemlju, od širokih pekinških avenija do ulica malih gradova, prikupljajući i obrađujući terabajte informacija iz zamršenih mreža senzora, kamera i drugih uređaja koji nadziru promet, ljudska lica, glasove i hod pa čak snimaju i ulične tučnjave.
Opremljen mogućnostima nadzora i vizualne obrade po uzoru na ljudski vid, novi ‘mozak‘ bit će učinkovitiji, trebat će manje energije i ‘unaprijedit će upravljanje‘, kažu njegovi programeri.
- Mi to zovemo računarstvo bioničkog oka, napisao je Gao Wen, vodeći istraživač umjetne inteligencije u članku ‘Gradski mozak: Izazovi i rješenje‘.
Rad Gaoa i njegova istaknutog laboratorija Peng Chenga u južnom gradu Shenzenu predstavlja mnogo više od kineske težnje da produbi sve agresivnije praćenje građana. Predstavlja i pokazatelj odlučnosti Kine da pobijedi u utrci zvanoj ‘umjetna inteligencija‘.
Riječ je o umjetnoj inteligenciji koja ne samo da bi mogla nadmudriti ljude u velikom broju zadataka i pružiti onome tko ju kontrolira ogromnu stratešku prednost, već je također privukla pozornost stručnjaka na Zapadu koji smatraju da predstavlja potencijalnu prijetnju opstojnosti civilizacije ako nadmudri ljude i podivlja.
Rad Gaoa je samo jedan od 1000 članaka koje je Newsweek dobio na uvid i koji pokazuju da Kina napreduje u utrci za razvoj umjetne opće inteligencije, što je korak dalje od velikih jezičnih modela kao što su Chat GPT ili Bard koji su već ušli u široku upotrebu sposobnošću da generiraju tekst i fotografije te brzo pronađe ogromnu količinu informacija.
- Umjetna opća inteligencija (AGI) je atomska bomba u polju informacija i ‘pobjednik u igri‘ u natjecanju između Kine i Sjedinjenih Država‘, rekao je još u srpnju još jedan vodeći kineski znanstvenik AI-a Zhu Songchun, navodi Jingchu Net, internetska stranica Hubei Dailyja, medija Komunističke partije.
- Baš kao u 50-tim i 60-tim godinama prošloga stoljeća kada su kineski znanstvenici radili danonoćno na izradi atomske bombe, interkontinentalne rakete i satelita, ‘moramo razviti AI i stvoriti vojsku asova umjetne inteligencije koja predstavlja nacionalnu volju, poručio je.
Kina ima za cilj postati vodeća u svijetu u području umjetne inteligencije do 2030. godine, a taj je cilj jasno naveden u službenom vladinom projektu Kineski mozak, objavljenom 2016. godine.
AI i znanost o mozgu su dva od ukupno šest područja navedenih u petogodišnjem izvješću, odnosno znanstvenom planu koji traje od 2021. do 2025. godine.
Postoje velike razlike između ‘uskih AI sustava‘ koji se sada koriste, a koji ne mogu ‘misliti sami za sebe, ali mogu obavljati zadatke poput pisanja seminarskog rada ili identifikacije lica te osobe‘, u usporedbi s ambicioznijom, umjetnom općom inteligencijom koja bi jednoga dana mogla raditi bolje od ljudi u mnogim područjima.
Američki znanstvenici također rade na AGI-ju, iako su napori uglavnom raštrkani, za razliku od Kine gdje su instituti za istraživanje posvećeni tom cilju primili stotine milijuna dolara financijskog inputa, tvrde zapadni znanstvenici AI-ja koji su radili sa svojim kineskim kolegama u ključnim sektorima, ali želio je ostati anoniman zbog politički osjetljive teme.
Izvješće koje je u kolovozu objavio The Millenium Project, futuristički think tank sa sjedištem u Washingtonu, upozorava na ozbiljne opasnosti za čovječanstvo od AGI-ja. Doajen umjetne inteligencije Geoffrey Hinton rekao je da su njegova očekivanja kada bi se to moglo postići nedavno pala s 50 godina na manje od 20, a možda i samo na pet.
- Možda smo blizu vremenu u kojemu će računala imati svoje ideje kako da se poboljšaju. Moramo dobro razmisliti o tome kako taj proces kontrolirati, rekao je Hinton.
Velika razlika između Zapada i Kine je javna rasprava o opasnostima koje umjetna inteligencija, uključujući vrlo naprednu umjetnu inteligenciju, može predstavljati.
- Laboratoriji umjetne inteligencije bezobzirno žure s izgradnjom sve moćnijih sustava, bez robusnih rješenja koja bi ih učinila sigurnima, rekao je za Newsweek Anthony Aguirre iz američkog instituta Future of Life, a pritom je uglavnom mislio na rad u SAD-u. Istaknimo da je više od 33.000 znanstvenika potpisalo je poziv instituta u ožujku pozivajući na stanku u razvoju AI-a, iako je ostao nezapažen.
U kineskoj javnosti gotovo da i nema takvih zabrinutosti.
Podsjetimo se što je u travnju kineski čelnik XI Jinping poručio Politbirou.
- Naglasite važnost umjetne opće inteligencije, stvorite sustav inovacija (za nju), prenijela je državna agencija Xinhua.
Xi je često pozivao kineske znanstvenike da se bave umjetnom inteligencijom velikom brzinom - najmanje 13 puta u zadnjih nekoliko godina.
Xi je Politbirou također rekao da bi znanstvenici trebali obratiti pozornost na rizik, no do sada je ključni rizik povezan s AI-jem koji se navodi u Kini politički. Novi zakon na snagu je stupio u kolovozu i kaže da se ‘umjetna inteligencija mora držati temeljnih socijalističkih vrijednosti‘.
Li Zheng, istraživač na Institutu za međunarodne odnose u Pekingu, napisao je u srpnju da je Kina ‘zabrinutija za nacionalnu sigurnost i javni interes‘ nego EU ili SAD.
- SAD i zapadne zemlje stavljaju veći naglasak na alate protiv pristranosti i diskriminacije u etici AI-ja, a mi se više brinemo na strateški dizajn i regulatornu funkciju vlade., rekao je.
Lijev institut pripada Ministarstvu državne sigurnosti.
Opseg kineskog istraživanja AGI-ja predstavljen je u studiji Centra za sigurnost i nove tehnologije iz Georgetowna pod nazivom ‘Kinesko kognitivno istraživanje umjetne inteligencije‘ koja je zaključila da je Kina na pravom putu i pozvala SAD na podrobniji nadzor kineskih nastojanja.
- Kognitivno istraživanje AI-ja u Kini poboljšat će sposobnost AI-a na rad s robotima, donošenje pametnijih i bržih odluka, ubrzanje inovacija, pokretanje operacija utjecaja i pouzdanog izvođenja drugih funkcija s većom autonomijom i manjim računskim troškovima, pri čemu se povećava globalni rizik AI-ja i strateški izazov drugim nacijama, rekli su autori srpanjske studije.
Pregledavanjem tisuća kineskih znanstvenih radova o AI-ju objavljenih između 2018. i 2022. godine, tim autora navodi da je u njih 850 prepoznao da Kina ozbiljno teži AGI-ju, osobito putem znanosti o mozgu, cilju sadržanom u petogodišnjem planu.
Studije uključuju istraživanja vida inspirirana znanošću o mozgu, kao što je Gaova, percepciju usmjerena na spoznaju, istraživanje prepoznavanja uzoraka, istraživanje oponašanja neuronske mreže ljudskog mozga na računalima i napore koji bi u konačnici mogli dovesti do hibrida čovjeka i robota, postavljanjem velike simulacije mozga na tijelo robota.
Ilustracija uz to izvješće prikazana je krajem 2022. godine na CCTV-u, kineskoj državnoj televiziji. Prikazan je robot kako manipulira kvakom na vratima kako bi otvorio ormarić dok je znanstvenik objašnjavao da dubinska kamera pričvršćena na njegova ramena također može prepoznati tjelesnu građu osobe i analizirati njezinu namjeru temeljem vizualne informacije.
Kineski tiskani mediji objavili su neuobičajeno veliki broj radova o prepoznavanju lica, hoda i emocija, kao i analizi osjećaja, predviđanju nestašnog ponašanja kao i primjenu u vojsci.
Još jedan rad, koji su pregledali novinari Newsweeka, istražuje usklađivanje vrijednosti čovjeka i robota.
Studija američkih istraživača, koja će uskoro biti objavljena, fokusirat će se na upotrebu ‘sučelja mozak-računalo‘ za poboljšanje kognitivne moći zdravih ljudi, što u biti znači oblikovanje njihove inteligencije i možda čak, s obzirom na političko okruženje u Kini, njihove ideologije.
Neki pak znanstvenici smatraju da je AGI nedostižna znanstvena fantastika. No, Max RIesenhuber, suvoditelj Centra za neuroinženjering pri Medicinskom centru Sveučilišta Georgetown i jedan od istraživača u američkoj studiji, vjeruje da je Kina na vjerojatnom putu da ostvari uspjeh nego što je to moguće za većinu velikih jezičnih modela poput Chat GPT-a.
- Po svoj dizajnu ChatGPT je takav da ne može ići naprijed-natrag u svom razmišljanju, ograničen je na linearno razmišljanje, rekao je Riesenhuber u intervjuu.
Pojasnio je da u Kini postoji vrlo razumna spoznaja da su veliki jezični modeli (LLM) ograničeni kao modeli stvarne inteligencije. Siguran način da se dođe do prave inteligencije je obrnuti inženjering ljudskog mozga, koji je jedini inteligentni sustav za koji znamo, rekao je Riesenhuber.
Upozorio je da nije jasno hoće li itko, uključujući Kinu, uspjeti na ovoj sljedećoj razini AI-ja.
- Međutim, približavanje pravoj stvari već će se isplatiti, rekao je.
U govorima i državnim dokumentima u koje je Newsweek dobio uvid, kineski dužnosnici ističu kako žele biti predvodnici u AGI-ju. Znanstvenici kažu da potencijalna samoreplicirajuća priroda AI-ja znači da bi im to moglo dati trajnu prednost.
. Opća umjetna inteligencija izvorni je i krajnji cilj istraživanja umjetne inteligencije, rekao je Zhu, osnivač i direktor vodećeg kineskog AGI instituta, pekinškog Instituta za opću umjetnu inteligenciju (BIGAI), na online događaju ranije ove godine.
- Odlučio sam koristiti AGI kao dio naziva institucije kako bih je razlikovao od namjenske umjetne inteligencije, kao što je "prepoznavanje lica, detektiranje objekata ili prijevod teksta, rekao je Zhu.
Zhu je, kao i mnogi drugi vodeći znanstvenici AI-ja u Kini, bivši student i profesor američkog sveučilišta.
Kineska potraga za AGI-jem dobila je potporu javne politike na najvišoj razini 2017. godine, kada je vlada objavila "Plan razvoja umjetne inteligencije nove generacije".
Javni dokumenti koje je proučavao Newsweek otkrivaju veliku službenu podršku.
Dokument iz svibnja ove godine pokazuje da je Ured za znanost i tehnologiju Pekinga potpisao dvogodišnja nastojanja da se grad pozicionira kao globalni lider u AGI istraživanju, uz značajne državne subvencije. U planu je i izgradnja ‘parka inovacija opće umjetne inteligencije u Pekingu‘, veličine milijun četvornih stopa, koji bi trebao biti dovršen krajem 2024. godine.
Centar istraživanja je sveučilišni okrug Haidian u Pekingu - Zhongguancun.
Uz BIGAI, Akademija za umjetnu inteligenciju nalazi se u Pekingu. Centri su međusobno povezani.
Ovakva koncentracija istraživanja i razvoja stvorit će ‘točku nuklearne eksplozije‘ za razvoj opće umjetne inteligencije, tvrdi okružna vlada. Ostale važne lokacije su Wuhan, Šangaj, Shenzhen, Hefei, Harbin i Tianjin..
Izgledi da bilo tko razvije superinteligentni AGI izaziva golemu zabrinutost za sigurnost, ističe Nick Bostrom, šef Instituta za budućnost čovječanstva na Sveučilištu Oxford.
- Ako bi se danas razvila opća strojna superinteligencija, ne bismo imali alate da ju održimo sigurnom i pod kontrolom, rekao je Bostrom za Newsweek.
Angela Zhang, direktorica Centra za kinesko pravo Philip K, H. Wong pri Sveučilištu u Hong Kongu, rekla je da su etička razmatranja nedvojbeno značajan aspekt regulacije umjetne inteligencije u Kini.
- Nije sasvim jasno imaju li regulatori kapaciteta ili volje provoditi stroga pravila etike. Ne vjerujem da će etička razmatranja biti dominantan faktor u odlučivanju kineskih vlasti o regulaciji umjetne inteligencije, rekao je Zhang.
Unatoč tomu, rekla je da je potrebno pokušati postići sporazum između Kine i SAD-a kao vodećih globalnih sila u razvoju AI-a te izrazila nadu da je to ipak moguće.
Zapadni stručnjak za umjetnu inteligenciju, koji komunicira s kineskim znanstvenicima i kreatorima politike za umjetnu inteligenciju, rekao je da iako su kineski dužnosnici zainteresirani za međunarodne mjere sigurnosti ili međunarodno tijelo koje bi reguliralo umjetnu inteligenciju, oni moraju sudjelovati u postavljanju pravila ili bi pokušaj sigurno propao.
U izjavi za Newsweek, Liu Pengyu, glasnogovornik kineskog veleposlanstva u Washingtonu, jasno je dao do znanja da Kina želi "široku" ulogu u budućoj regulaciji umjetne inteligencije. "Kina vjeruje da razvoj umjetne inteligencije koristi svim zemljama i da bi sve zemlje trebale imati mogućnost opsežnog sudjelovanja u globalnom upravljanju umjetnom inteligencijom", rekao je Liu.
Kineski dužnosnici kao najveći strah od umjetne inteligencije navode mogućnost pobune protiv dugogodišnje vladavine Komunističke partije.
- Politički stavovi i ideologija ChatGPT-ja podvjesno će utjecati na stotine milijuna korisnika i postat će najmasovniji propagandni stroj za zapadne vrijednosti, napisao je za šangajski The Paper, Lu Chuanying, stručnjak za upravljanje, internetsku sigurnost i AI na šangajskom Institutu za međunarodne studije.
- Predstavlja veliku zabrinutost za našu sadašnju ideologiju, napisao je Lu.