ZAGREB - Dolazi li zlatno doba za konzumente zabave i medija? Već živimo u njemu, a takvo će još dosta dugo i ostati, jedan je od zaključaka konzultantske kuće PricewaterhouseCooper (PwC) koja je nedavno objavila svoju projekciju trendova globalne industrije zabave i medija u razdoblju od 2011. do 2015. godine. Borba protiv piratstva diljem svijeta nije dala nekog ploda, a ljudi se nisu spremni odreći sadržaja koji mogu pronaći na internetu i dobiti besplatno.
Kvaka 22
No, tu je i kvaka 22. Kako bi industrije opstale, moraju zarađivati, pa ako nema novca - nema novog sadržaja. Upravo će se tim problemima baviti i čelni ljudi različitih industrija u godinama koje nam predstoje, pokušavajući učiti na greškama posrnule industrije - diskografske - jer bi upravo promjena tehnologija i on-line zarada, prema predviđanjima, biti jedan od glavnih generatora rasta cijelog tržišta.
Donekle izdvajati
Istraživanje koje je provedeno, na najvećem i najrazmaženijem tržištu medija i zabave - onom američkom, pokazalo je da više od 81 posto onih koji skidaju piratske filmove i glazbu, to planiraju i dalje raditi. No, vrlo sličan postotak spreman ih je “donekle nešto i izdvojiti”, ali pod određenim uvjetima - primjerice za skidanje filmova u trenutku kad ih se pušta u kino. Najskoloniji su različitim oblicima pretplate, a za pojedinačna ostvarenja ljestvica mora biti nisko spuštena - tri dolara za film i dolar za televizijski program.
Prema podacima koje je objavio PwC, tržište zabave i medija počelo se oporavljati u 2010. godini . Taj će se trend nastaviti u godinama koje su pred nama, pa će tako na globalnoj razini svijet za te grane izdvojiti 1900 milijardi dolara, 500 milijardi dolara više nego 2010. SAD će i dalje suvereno zauzimati prvo mjesto među zemljama koje najviše troše, ali neće biti područje s najvećom stopom rasta jer će titula pripasti Kini i Brazilu.
Impresivne brojke
Diskografija je jedina industrija koja neće zabilježiti rast. Ljudi diljem svijeta najviše će izdvajati za tv pretplate i pristup internetu, procvast će tržište videoigrica, a novo tržište jest ono aplikacija za mobitele. Prošle godine downloadirano je 11 milijardi, od kojih je većina bila besplatna. No, svejedno je na na njih potrošeno 7 milijardi dolara, a do 2015. brojka će biti pet puta veća.
I, za kraj - hoćemo li 2015. i dalje čitati tiskane knjige? Naravno. Tržište e-knjige doista doživljava provcat, nakon što su e-čitači postali prisutniji i jeftiniji. Najveći broj izdavača, tako i oni naši, još su uvijek pogubljeni kad se otvori ta tema, ali činjenica je da je taj sektor u protekloj godini zabilježio porast od 51 posto, te će impresivne brojke bilježiti i dalje.
Prema predviđanjima, za e-knjige će se 2015. na svjetskoj razini izdvajati 12 milijardi dolara. No, to je još uvijek tek 10 posto od ukupne svote koju bi svijet trebao izdavajati za knjige u 2015. - ukupno 119 milijardi dolara.