Do kraja ovog dana u Hrvatskoj će se na internetu potrošiti oko 4 milijuna kuna, čak 30 posto više nego prije godinu dana. Istodobno, dvije trećine svih potrošača koji će danas nešto kupiti u zemlji, najprije će na internetu potražiti informacije o proizvodima i uslugama.
Ukupna vrijednost transakcija putem interneta u 2015. iznosila je 1.5 milijardi kuna, a u 2014. približno 1 milijardu kuna. Pokazali su to najnoviji podaci Hrvatske narodne banke koji potvrđuju rast e-trgovine, i to ne računajući online narudžbe kod kojih se plaća pouzećem ili virmanom. Istodobno, istraživanje Europske komisije Digital Agenda Scoreboard pokazalo je da svaka dva od tri hrvatska potrošača na internetu traži informacije o proizvodima i uslugama, što je isti omjer kao i u EU.
OVDJE SE PRIJAVITE NA NATJEČAJ VIP-a
Odluku o kupnji online donijet će svaki treći građanin Hrvatske. Europska komisija procjenjuje pak da samo interakcija s kupcima putem interneta malim i srednjim tvrtkama tijekom tri godine može povećati prodaju za petinu u odnosu na usporedive konkurente koji imaju malu ili nikakvu prisutnost na internetu.
Iako podaci pokazuju da je interakcija na internetu ključna za povećanje prihoda, zasad je 40 posto domaćih tvrtki prisutno na društvenim mrežama, njih 15 posto koristi neki CRM (customer relationship management) sustav koji im omogućuje praćenje navika potrošača, samo svaka treća domaća tvrtka oglašava se putem interneta, a njih 40 posto od ukupno 105 tisuća malih i srednjih tvrtki u Hrvatskoj ima internetsku stranicu s nekom naprednom funkcijom.
Prilika za rast ima u svim segmentima digitalnog poslovanja.
«Iako ne znamo točne podatke o dijelu hrvatskog gospodarstva koji otpada na digitalnu ekonomiju, pojava novih tvrtki i poslovnih modela temeljenih na digitalnim platformama donosi snažne potrese i promjene u pojedine industrije. Čak i ako toga nisu svjesne, sve su industrije već sada na ovaj ili onaj način zahvaćene digitalnim promjenama. Nove tehnologije i platforme donose brojne mogućnosti ne samo za pokretanje novih projekata i tvrtki već i za unapređenje postojećih“, kaže glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Davor Majetić.
Prodaja putem interneta i online interakcija s kupcima nije, naravno, rezervirana samo za IT sektor. Dio digitalne ekonomije je i voćar Stjepan Dumančić, koji većinu kupaca nalazi putem interneta, uz pomoć raznih softverskih alata neprekidno analizira njihove navike i potrebe – i kaže da kao mali proizvođač bez digitalizacije ne bi preživio.
Njegovu tvrtku Volim jabuke Vip je lani proglasio lokalnim herojem godine, a ove godine Vip bira heroje digitalnog doba i dodjeljuje nagrade malim poduzetnicima, vlasnicima obrta i OPG-ova koji su primijenili digitalne alate u svojem poslovanju. Da digitalno poslovanje nije samo za egzotične nove sektore pokazuje jedno istraživanje Europske komisije od prije nekoliko godina prema kojem se tri četvrtine dodane vrijednosti ostvarene zahvaljujući novim tehnologijama odnosi upravo na - tradicionalne industrije.
Upravo zbog ovakvog prodiranja digitalnih analitičkih, prodajnih i marketinških alata u sve tradicionalne segmente gospodarstva, prave razmjere digitalne ekonomije moguće je procijeniti samo posredno. Tako jedna od najvećih konzultantskih agencija na svijetu Accenture procjenjuje da digitalna ekonomija čini 22,5 posto globalne ekonomije, dok je u razvijenim zemljama taj udjel 28 posto. SAD, pak, predvodi s nešto više od 30 posto.
Ako bismo pretpostavili da na digitalnu ekonomiju u Hrvatskoj otpada 20 posto, to bi značilo da digitalna ekonomija doprinosi BDP-u otprilike koliko i tri najveće jadranske županije – Istarska, Primorsko-goranska i Splitsko-dalmatinska.
Kad bi digitalna ekonomija u EU bila u jednakoj mjeri razvijena kao u SAD-u, imali bismo između 400 tisuća i 1,5 milijuna više radnih mjesta vezanih uz internetsko poslovanje, navodi EK. Istraživanje OECD-a pak pokazuje kako se s povećanjem stupnja korištenja broadbanda od 10 posto stopa rasta BDP-a po stanovniku povećava za 0,9 do 1,5 postotnih poena.
Zbog benefita digitalne ekonomije, HUP je prošle godine u suradnji s konzultantskom tvrtkom A.T. Kearney proveo istraživanje među poduzetnicima o tome kako se suočavaju s transformacijom tradicionalnog poslovnog modela, i načinima na koje implementiraju digitalne inicijative.
«Hrvatske tvrtke su svjesne da trend digitalizacije neće moći izbjeći – njih 70 posto ima digitalizaciju u svojoj agendi. No, jako ih je malo, samo 24 posto, formaliziralo digitalnu strategiju, kroz akcijski plan ili konkretne projekte“, upozorava Marko Derča, voditelj AT Kearneya za digitalne transformacije u Istočnoj Europi.
«Treba osmisliti kako iskoristiti trend digitalizacije jer samo tako je moguće ostvariti prednost na tržištu», kaže Derča.
Projekti digitalizacije u kojima je sudjelovao AT Kearney pokazuju kako u maloprodaji puna integracija raznih prodajnih kanala donosi rast prodaje više od 30 posto te smanjenje gubitka kupaca za pet posto, operativnih troškova za više od 20 posto, a transakcijskih troškova za čak 70 posto. Pritom je ključan takozvani omnichannel pristup, s dosljednom interakcijom s kupcima u svim kanalima - u trgovinama, na vlastitom online shopu, putem korisničke podrške ili digitalnih platformi koje uspoređuju cijene i komentare korisnika. Ako je ponuda i zadovoljstvo korisnika kroz sve ove kanale ujednačena, onda tvrtka ostvaruje rast prodaje - i online i offline.
Jasno je stoga zašto je osnovna preporuka konzultanata svim kompanijama da ne treba više raditi strategiju za digitalno poslovanje, nego jednu, sveobuhvatnu strategiju za digitalno doba.
Drugim riječima, digitalna ekonomija ušla je duboko u gospodarstvo i postala dio normalnog poslovanja, pa i u Hrvatskoj.
Prihod od proizvodnje softvera veći 11 posto, a izvoz narastao 31 posto
Hrvatski ICT sektor je u 2015., prema podacima Fine, ostvario 31 milijardu kuna prihoda, što predstavlja nešto manje od pet posto prometa svih domaćih tvrtki, a zapošljavaju 32 tisuće ljudi. Podsektor proizvodnje softvera i IT usluga sektora bilježi značajan rast: prihod im je 2015. porastao 11 posto, pri čemu im je izvoz skočio čak 31 posto.
«Hrvatska ima velik potencijal razvoja digitalne ekonomije sudeći prema udjelu u kojem hrvatske ICT kompanije izvoze svoja digitalna rješenja, no na taj način unapređujemo naše konkurente, dok i dalje ne koristimo dovoljno te potencijale u Hrvatskoj“, kaže direktor HUP-a Davor Majetić, podsjećajući da Hrvatska prema nedavno objavljenom Indeksu digitalne ekonomije i društva DESI 2017. Hrvatska zauzela 24. mjesto među 28 zemalja članica EU.
------------------------------------------
Prilog je napravljen u produkciji Native Ad Studija Hanza Medije i Vipa, u skladu s najvišim profesionalnim standardima Jutarnjeg.
